Tri mjeseca herojske obrane i dan tragedije: Selo Čanak 10. prosinca 1991. palo je u ruke srpskih paravojnih snaga

Domovinski rat Nove obavijesti Obljetnice Vijesti

Nakon višemjesečnih borbi, selo Čanak doživjelo je jedan od najtežih zločina u Lici – spaljeno je do temelja, mještani koji nisu uspjeli pobjeći brutalno su ubijeni, a nekoliko osoba i danas se vodi kao nestalo.

Na današnji dan, 10. prosinca 1991. godine, nakon tri mjeseca neprekidne obrane, maleno ličko selo Čanak palo je pod nadmoćan napad srpskih paravojnih snaga i pripadnika pobunjenih Srba potpomognutih Jugoslavenskom narodnom armijom. U jednom od najtragičnijih događaja Domovinskog rata na području Like, selo je opljačkano, spaljeno do temelja, a civili koji nisu uspjeli pobjeći brutalno su ubijeni.

Tri mjeseca obrane malog sela

Čanak je od rujna 1991. bio neprestano izložen napadima. Prvi ozbiljan prodor agresorskih postrojbi dogodio se još u ranu jesen, no zahvaljujući pripadnicima 128. brigade „Sveti Vid“, 111. brigade, 133. brigade iz Otočca te policiji, linije obrane uspjele su se održati. Krajem studenoga obrana je oslabjela, a povremena povlačenja i kratkotrajna oslobađanja sela smjenjivala su se s novim napadima.

U presudnim danima početkom prosinca, selo je branio jedan vod 118. brigade Hrvatske vojske pod zapovjedništvom Ivana Grbca. Među civilima koji su ostali u selu bila je i njegova baka, Kaja Grbac, čija sudbina nikada nije rasvijetljena. Danas se vodi kao nestala.

Napad 10. prosinca: 800 agresora na jedno selo

U jutarnjim satima 10. prosinca 1991. godine, više od 800 pripadnika srpskih paravojnih formacija pokrenulo je koordinirani napad na Čanak. Mještani su, okruženi sa svih strana, pokušali probiti obruč i povući se prema selu Ramljani, jedinoj preostaloj slobodnoj točki. No nisu svi imali priliku za bijeg.

Oni koji su ostali – stariji, nemoćni i dio civila koji nisu uspjeli stići do zaklona – postali su žrtve stravičnih zločina. Među najtežim zabilježenim slučajevima je ubojstvo mjesnog učitelja (54), koji je zaklan pred očima preostalih stanovnika u zgradi škole. Jedna starica (69) ubijena je hicem u potiljak, druga (65) je pronađena obješena u vlastitoj kući koju su agresori prethodno zapalili. Mještani su ubijani ondje gdje bi ih zatekle paravojne skupine.

Posebno brutalan zločin počinjen je nad Jagom Šnjarić. Nakon pljačke i premlaćivanja, paravojne formacije vezale su joj noge za vozilo te je vukle kroz selo. Prema svjedočenjima, nesretna žena je u mukama vrištala dok su se izvršitelji zločina smijali i slavili.

Nestali, odvedeni i ubijeni

Jedna grupa civila odvedena je u zarobljeništvo, a dvije osobe i danas se vode kao nestale. Ukupno je ubijeno sedam civila te pet hrvatskih branitelja: Franjo Matašić, Ivan Radica, Ivoslav Škaron, Miljenko Benaš i Zlatko Liker – pripadnici 128. brigade koji su pokušali zaustaviti konačni prodor agresora.

Spaljeno selo i minirana crkva

Samo dva dana nakon zauzimanja, srpske paravojne snage spalile su selo do temelja. Nije pošteđena ni katolička crkva, koja je najprije razarana ručnim bacačima, a potom sustavno minirana. Krovne grede i ostaci zvonika razbacani su stotinama metara dalje, dok su kameni zidovi pretvoreni u ruševinu.

Povijesna rana koja traje desetljećima

Tragedija sela Čanak ima i svoju duboku povijesnu sjenu. Tijekom Drugog svjetskog rata, iste paravojne četničke skupine usmrtile su oko 30% stanovnika sela – više od 280 ljudi.

Prema popisu stanovništva 1991. godine, u Čanku je živjelo 302 stanovnika, gotovo svi hrvatske nacionalnosti. Danas ih je tek tridesetak, dok u zaselku Mali Čanak ne živi nitko. Depopulacija, rat i razaranje ostavili su dubok ožiljak koji je teško zaliječiti.

Oslobađanje i naslijeđe

Nakon tri dana, hrvatske snage ponovno su preuzele kontrolu nad selom, no ono više nikada nije izgledalo kao prije. O ovim tragičnim događajima snimljen je dokumentarni film „Kome zvone Čanak zvona“, koji svjedoči o stradanju sela i njegovih ljudi.

Čak i desetljećima nakon rata, opasnost je ostala prisutna. Tijekom razminiranja 2019. godine, pirotehničar tvrtke „Dok-ing“ teško je stradao od protupješačke mine PROM-1, još jedne smrtonosne ostavštine agresije.



Odgovori