Vjernici, hodočasnici, brojne obitelji i majke iz godine u godinu s dubokim pijetetom njeguju štovanje svete Ane i slave njezin blagdan diljem svijeta te u brojnim hrvatskim svetištima, crkvama i skrivenim kapelama od slavonskih šuma do dalmatinskog krša . Središnja okupljanja i slavlja kulminiraju svake godine u jeku ljeta, 26. srpnja, a sve to čine kako bi pronašli duhovnu utjehu, izmolili blagoslov za svoje obitelji, pobijedili životne nedaće te odali počast ženi koja je u teologiji prepoznata kao Isusova baka . Ova se dugovječna tradicija odvija kroz masovna hodočašća, svečana euharistijska slavlja, intimne procesije, očuvanje arhaičnih usmenih predaja, pa čak i kroz bogate autohtone gastronomske običaje koji spajaju sakralno i svjetovno u jedinstven kulturološki fenomen.
Kada govorimo o povijesti kršćanstva i kulturološkim fenomenima koji su oblikovali europsku, ali i globalnu civilizaciju, rijetko koji lik izaziva toliko univerzalnog poštovanja kao sveta Ana. Kako se ističe u teološkim krugovima, “štovanje svete Ane, majke Blažene Djevice Marije i bake Isusa Krista, predstavlja jedan od najslojevitijih i najdugovječnijih fenomena unutar kršćanske teologije, pučke pobožnosti i kulturne antropologije.”
Fascinantna je činjenica da kanonski biblijski tekstovi Novoga zavjeta ostaju potpuno nijemi o njezinu postojanju. Niti ona, niti njezin suprug sveti Joakim, nisu izričito spomenuti u Svetom pismu. Ipak, njihov je identitet preživio zahvaljujući ranoj kršćanskoj predaji. Ključni dokument koji nam donosi detalje o njihovom životu jest Protoevanđelje svetog Jakova, apokrifni spis iz drugog stoljeća. Prema ovom drevnom literarnom izvoru, supružnici su obitavali u Betlehemu, potjecali su iz uglednog kraljevskog Davidova roda, a krasila ih je iznimna pravednost, imućnost i duboka pobožnost.
Samo ime Ana, proizašlo iz hebrejskog Hannah, nosi snažnu etimološku poruku – ono znači milost, ljupkost i milinu. Ovo savršeno odgovara njezinoj ulozi posrednice kroz koju je rođena Marija, “puna milosti”. S druge strane, ime njezinog supruga Joakima prevodi se kao “pripremanje Gospodinovo”, čime se suptilno naviješta njegova povijesna uloga u pripremi svijeta za dolazak Spasitelja.
Od Justinijana do ukazanja u Bretanji
Povijesni razvoj ovog kulta započeo je na kršćanskom Istoku. Već u šestom stoljeću car Justinijan I. u Carigradu podiže crkvu njoj u čast. Zapadna crkva, međutim, kult preuzima stoljećima kasnije. Sustavna pobožnost na Zapadu bilježi se tek u desetom stoljeću za Anu, te koncem dvanaestog stoljeća za Joakima. Vrhunac popularnosti događa se u kasnom srednjem vijeku, kada pobožnost poprima masovne razmjere diljem Europe. Papa Grgur XIII. uspostavlja blagdan 1584. godine na dan 26. srpnja, dok su spomendani supružnika spojeni u jedan tek 1913. godine.
Svetost Isusovih djedova i baka nadilazi isključivo katoličke granice. Priznaju ih pravoslavci, anglikanci, pa čak i islamski vjernici (Kuran Marijinog oca naziva Imran). Zanimljiv je podatak o jedinom službeno zabilježenom ukazanju svete Ane. Ono se odigralo u francuskoj regiji Bretanji (Sainte-Anne-d’Auray) između 1623. i 1624. godine. Tada se svetica ukazala farmeru Yvesu Nicolazicu, tražeći od njega obnovu uništene drevne kapele. Pronalazak starog kipa pretvorio je to mjesto u jedno od najvećih francuskih svetišta, a tradicija se ubrzo proširila i do daleke Kanade.
Patronat i zaštitništvo: Tko se sve utječe svetoj Ani?
Iz teološke perspektive, život Ane i Joakima oslikava potresnu priču o patnji i vjeri. Dugo godina bili su bez djece, što je u tadašnjem Izraelu smatrano znakom božanskog prokletstva. Njihov odgovor bio je post, molitva i milosrđe – od svoje poljoprivredne zarade, trećinu su davali hramu, trećinu siromasima, a tek trećinu ostavljali za svoje potrebe. Joakim je, bježeći od društvene stigme, proveo četrdeset dana u pustinji, dok je Ana u suzama vapila Bogu. Odgovor je stigao preko anđela, donijevši vijest o rođenju Marije.
Zbog teškog iskustva neplodnosti i kasnog majčinstva, sveta Ana postala je univerzalna zaštitnica. Njezin zagovor traže mnogi, a njeno zaštitništvo seže u najrazličitije sfere društva.
Obitelj i žene – Trudnice, nerotkinje, rodilje, udovice, baje, domaćice. Obrtništvo – Tkalje, čipkarice, švelje, krojači, stolari, tokari. Rudarstvo i nakit – Rudari, zlatari, ebanisti. Zdravlje i eshatologija – Bolesnici s bolovima, umirući, zaštita od nevremena.
Raskošna sakralna umjetnost na tlu Hrvatske
Na području Hrvatske, odjek Tridentskog sabora donio je val raskošne ikonografije posvećene ovoj svetici. Kroz stoljeća, majstori kista ukrašavali su oltare od jadranske obale do panonskih ravnica. Motiv u kojem “Sveta Ana podučava Mariju” bio je iznimno popularan na obali pod mletačkim utjecajem.
U istarskom Završju (crkva Rođenja Blažene Djevice Marije) čuva se spektakularna slika “Sv. Joakim, sv. Ana i mala Marija”, djelo venecijanskog majstora Marca Bassija. Na Kvarneru, u franjevačkom samostanu na Trsatu, oltar krasi prikaz Svete Ane Trojne iz 1624. godine. Dalmacija se ponosi oslikanim stropom u šibenskoj Novoj crkvi (djelo Girolama Mondelle), dok kontinentalna Hrvatska u karlovačkoj kapeli na Kalvariji skriva dragulj mariološke ikonografije.
Panonska Hrvatska: Od dravskih legendi do slavonske utjehe
Kada putnik zađe u Panonsku Hrvatsku, susrest će se s hodočasničkom praksom koja spaja vojnu povijest regije s dubokom ruralnom duhovnošću.
Najimpozantnije slavonsko okupljalište jest Svetište svete Ane na Dravi u Bistrincima kraj Belišća. Skriveno u dravskoj šumi, ovo mjesto u srpnju okupi do 10.000 vjernika. Njegov nastanak obavijen je legendom o mističnoj slici koja je plutala hirovitom rijekom Dravom. Mještani su je čamcem izvukli i smjestili u crkvu, no > “svi pokušaji da se slika trajno izmjesti… redovito su završavali njezinim mističnim povratkom na dravsku obalu.” Narod je to shvatio kao jasan znak da je svetica sama odabrala prirodu za svoj dom. Danas se uz poklonac iz osamnaestog stoljeća nalazi zdenac s kojeg hodočasnici piju vodu, slušajući propovijedi poznatih svećenika o važnosti djedova i baka.
Zidovi masivne barokne Tvrđave Brod u Slavonskom Brodu skrivaju tišu, intimniju priču. Ondje, odvojene od gradske vreve debelim ciglenim zidinama, žene mole za dar majčinstva tražeći utjehu i uslišanje. Slična snaga vjere odjekuje i Brodsko-posavskom županijom, osobito oko Nove Gradiške i Starog Petrovog Sela, gdje usprkos povijesnim nedaćama (poput razornih oluja i pijavica) crkve stoje kao svjedoci vremena. Svećenici se često snalaze na nevjerojatne načine – u Šumetlici se zbog nedostatka crkve misa služi u osnovnoj školi, a vjernicima se dijele privjesci i magneti s likom svetice.
Središnja Hrvatska i Podravina: Spoj baštine, filma i gastronomije
U središnjoj Hrvatskoj, liturgijski blagdani prerastaju u prvorazredne manifestacije nematerijalne kulturne baštine. Samoborski Anindol, sa svojom baroknom kapelom izgrađenom sredinom 18. stoljeća uz financijsku pomoć grofova Auersperg, srce je “Aninova”. Dok su jutra rezervirana za mise i masovne šumske ispovijedi, popodneva se pretvaraju u pučko veselje na “Tancplacu”. Ovo šumsko plesalište nekada je okupljalo velikane poput Šenoe i Matoša. Danas miriše na licitare i domaći gvirc. Zanimljivost je da je upravo Anindol trajno urezan u kolektivnu memoriju nacije kroz kultni film Kreše Golika Tko pjeva zlo ne misli, gdje obitelj Šafranek dolazi na izlet upravo oko ove kapele.
Hrvatsko zagorje donosi priču o župi Lobor, gdje mještani crkvu od milja zovu “Sveta Jana”. Zajedno sa svetištem Majke Božje Gorske, ovo područje čini svojevrsnu “majčinsku transverzalu”. Nažalost, povijest ovog kraja bilježi i teške trenutke; 1949. godine komunistička UDBA okrutno je ubila mladog župnika Josipa Vedrinu, ostavivši trajnu ranu u sjećanju župe koja danas, unatoč svemu, buja životom i dječjom pjesmom.
Podravina, točnije prigradsko naselje Đurđevca – Sveta Ana, donosi nevjerojatan kulinarski doprinos štovanju. Udruga žena “Svetojanke” tamo peče čuvenu kukuruznu zlevanku (zlevku). Kolač se radi od brašna domaćeg kukuruza osmoredca samljevenog na staroj vodenici potoka Svetojanči. Pečena u ogromnim krušnim pećima, ova težačka hrana postala je vrhunski turistički proizvod koji mami stotine posjetitelja u mjesto gdje često nema ni mobilnog signala, naglašavajući time istinski povratak prirodi.
Jug Hrvatske: “Božja baba”, inkantacije i snaga preživljavanja
Dalmacija i Istra njeguju običaje koji zadiru u sferu obiteljske intime, pa čak i drevnih magijsko-religijskih praksi. U Konavlima je sveta Ana dobila iznimno topao nadimak – “Božja baba”. Ljeto na jugu obilježeno je krsnim imenima (obiteljskim slavama). Selo Lovorno, primjerice, dijeli se na bratstva; dok dio slavi Veliku Gospu, zaseok Grote isključivo štuje Isusovu baku, uz staru izreku: “Sveta Ana Groćanima krsna slava”. Za trpezom se nudi konavoski pršut, goveđa juha i padišpanja, dok djeca poslužuju goste učeći se tradicionalnom gostoprimstvu.
U Istri se pak bilježe specifične inkantacije (“križanja”) za skidanje uroka i liječenje kroničnih bolova, gdje se eksplicitno priziva svetička pomoć. U narodu se govorilo da ona “zimu van pela”, donoseći prvo ljetno osvježenje.
Dalmatinska zagora čuva monumentalnu crkvu u Dicmu Donjem. Arhitekt Emilio Cicilijani projektirao je 1934. gigantsku trobrodnu građevinu koja danas čuva relikvijar svete Ane. Ni stravična ratna razaranja nisu uspjela iskorijeniti vjeru na jugu. U Čistoj Velikoj, stara crkva sravnjena je sa zemljom u Domovinskom ratu 1992. godine. Ipak, mještani su između 2001. i 2003. godine podigli novu, gdje danas duhovnim koncertima (uz VIS Veritas Aeterna) i obnovom bračnih zavjeta revitaliziraju demografski uništeno područje. Vrijedi spomenuti i Žaborić pokraj Šibenika, čiji je kamen temeljac za novo svetište 1998. blagoslovio osobno sveti papa Ivan Pavao II.
Suvremeni izazovi: Dostojanstvo starenja i konkretna pomoć
U novijoj povijesti, Vatikan i Katolička crkva prepoznali su alarmantne globalne demografske promjene. U društvu obilježenom starenjem (“sijeda ekonomija”) i socijalnom izolacijom, papa Franjo je dekretom ustanovio Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba. Slavi se četvrte nedjelje u srpnju, planski vezano uz blagdan svetih Joakima i Ane.
Hrvatska biskupska konferencija (HBK) izdala je smjernice pod krilaticom “Tebe ja zaboraviti neću”. Mlađe se vjernike potiče na konkretna djela karitasa – obilazak usamljenih i starih u njihovim domovima. Splitski nadbiskupi s pravom su djedove i bake nazvali “čuvarima vjere”.
Ova briga nije ostala samo na riječima. Hrvatski Caritas provodi nevjerojatan socijalni rad pod svetičinim imenom. “Dom Sveta Ana” u Rijeci (na tajnoj lokaciji) pruža krov nad glavom i psihosocijalnu potporu ženama žrtvama obiteljskog nasilja. U Zagrebu, korisnici Doma za starije osobe “Sveta Ana” nisu samo pasivni primatelji pomoći; oni aktivno pjevaju u zboru te, unatoč skromnim mirovinama, odvajaju sredstva za najsiromašnije obitelji kroz program “Za 1000 radosti”. Time svjedoče da solidarnost i dobrota, baš poput ljubavi Isusove bake, nikada ne stare.
NAJNOVIJE OBJAVE
- Crveni fićo se vratio: Ni tenk ni vandali mu ne mogu ništa
Crveni fićo ponovno prkosno stoji na vrhu tenka na križanju Vukovarske i Trpimirove ulice, vraćen na svoje postolje nakon što je još jednom preživio udar… Pročitaj više: Crveni fićo se vratio: Ni tenk ni vandali mu ne mogu ništa - “Vrata Hrvatske” nisu pala: 35 godina od dana kada je u središtu Nuštra slomljena čelična sila JNA
NUŠTAR – Danas je u središtu mjesta svečano i dostojanstveno obilježena obrana Nuštra, jedna od strateški najvažnijih operacija na istočnoslavonskom bojištu u Domovinskom ratu. Točno… Pročitaj više: “Vrata Hrvatske” nisu pala: 35 godina od dana kada je u središtu Nuštra slomljena čelična sila JNA - Kraj ekološke bombe u Gospiću? Kreće odvoz velikih vreća, sprema se i međunarodni natječaj za otpad pod zemljom!
Otpad Lika i problem onečišćenja u Gospiću napokon su dočekali konkretne korake na terenu. S lokacije bivšeg kompleksa PPK Velebit započeo je odvoz neopasnog otpada… Pročitaj više: Kraj ekološke bombe u Gospiću? Kreće odvoz velikih vreća, sprema se i međunarodni natječaj za otpad pod zemljom! - Arsenal oružja u šumi kod Požege: Uhićen 52-godišnjak
U višednevnoj akciji na području mjesta Pavlovci nedaleko od Požege, policijski službenici pronašli su sakriveni arsenal oružja, dva kilograma eksploziva i više od 2.000 komada… Pročitaj više: Arsenal oružja u šumi kod Požege: Uhićen 52-godišnjak - Tko je moj bližnji, a jesam li ja bližnji nekome? Vlč. Dubravko Škrlin Hren o suvremenim ranama i malim djelima milosrđa
Vlč. Dubravko Škrlin Hren u emisiji Duhovna misao tumači prispodobu o milosrdnom Samarijancu i upozorava na nevidljive rane ljudi oko nas. Istinska kršćanska ljubav ne… Pročitaj više: Tko je moj bližnji, a jesam li ja bližnji nekome? Vlč. Dubravko Škrlin Hren o suvremenim ranama i malim djelima milosrđa - Hakerski napad zaustavio sustave Ministarstva poljoprivrede
Hakerski napad na informacijski i operativni sustav Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva 5. listopada 2026. otvorio je ozbiljno sigurnosno pitanje za hrvatsku državnu upravu. Prema… Pročitaj više: Hakerski napad zaustavio sustave Ministarstva poljoprivrede - Svjetski dan učitelja: 60 godina borbe za dostojanstvo struke između demografskog sloma i umjetne inteligencije
Dok se svakog 5. listopada prigodnim govorima i cvijećem u zbornicama slavi plemenitost učiteljskog poziva, stvarnost iza školskih vrata otkriva sliku sustava na prekretnici. Biti… Pročitaj više: Svjetski dan učitelja: 60 godina borbe za dostojanstvo struke između demografskog sloma i umjetne inteligencije - Kaos u Puli: Plakete HVIDR-e i dragovoljaca završile u smeću, za Bajagu 65.000 eura! Građani pokrenuli opoziv Peđe Grbina
Peđa Grbin ovih je dana pretvorio u središte žestokih političkih i društvenih prijepora. Nakon šokantnog otkrića da su u komunalnom otpadu završile plakete HVIDR-e i… Pročitaj više: Kaos u Puli: Plakete HVIDR-e i dragovoljaca završile u smeću, za Bajagu 65.000 eura! Građani pokrenuli opoziv Peđe Grbina - Opći izbori u BiH 2026: Kraj ere Komšić, pad Trojke i trijumf SDA
Opći izbori u BiH 2026. donijeli su politički potres: Darijana Filipović porazila DF u utrci za Predsjedništvo, dok je SDA pomela Trojku u parlamentima. Opći… Pročitaj više: Opći izbori u BiH 2026: Kraj ere Komšić, pad Trojke i trijumf SDA - 34. vojno hodočašće u Mariji Bistrici: „Život biraj!“
U Mariji Bistrici održano je 34. vojno, policijsko i braniteljsko hodočašće. Uz više od 1500 branitelja, biskup Bogdan poručio je: Život biraj! U Hrvatskom nacionalnom… Pročitaj više: 34. vojno hodočašće u Mariji Bistrici: „Život biraj!“
IZBOR UREDNIKA