Političke poruke i reakcije: slučaj Stanivuković i pitanje državnog odgovora Hrvatske

Nove obavijesti Politika Vijesti

Izjava objavljena na društvenim mrežama ponovno je otvorila osjetljivo pitanje odnosa prema velikosrpskoj ideologiji i reakcije hrvatskih institucija na političke provokacije iz susjedstva. Saborski zastupnik MOST-a Nikola Grmoja na svom je Facebook profilu podijelio poruku u kojoj se poziva na „pamćenje korijena“, ne zaboravljanje Republike Srpske Krajine, Oluje i ratnih stradanja, uz naglasak na potrebu upoznavanja povijesti i kulture „bez obzira u kojem dijelu naših zemalja živjeli“.

Takva retorika izazvala je niz reakcija u javnosti, osobito u kontekstu nedavnog boravka gradonačelnika Banje Luke Draška Stanivukovića u Gračacu. Kritičari smatraju kako su hrvatske institucije trebale reagirati promptnije i odlučnije – od postupanja policije i upućivanja prema najbližem graničnom prijelazu, do mogućeg proglašenja „persona non grata“ od strane Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Prema tim stavovima, ozbiljnost i suverenitet države ne očituju se deklarativno, već kroz brze i jasne poteze, osobito kada je riječ o porukama koje podsjećaju na velikosrpsku ideju „naših zemalja“. Kritika ide i korak dalje, tvrdeći kako Hrvatskom ne upravljaju nacionalni interesi, već politička servilnost prema vanjskim centrima moći, što se, kako navode, posljednjih dana jasno očituje na političkoj sceni u Zagrebu.

Posebna se pozornost usmjerava na ministra vanjskih i europskih poslova Gorana Grlića Radmana, koji je nedavno branio premijerovu ocjenu velikosrpske agresije kao „problema“. Postavlja se pitanje postoji li kontekst u kojem bi se mogla relativizirati retorika mladog političara iz Republike Srpske ili će, napokon, uslijediti konkretne mjere za zaustavljanje političkih provokacija i huškanja naroda kojemu su, kako se ističe, potrebni struja, voda i internet – a ne fantazije o izgubljenim teritorijima.

Draško Stanivuković u regionalnoj je javnosti često predstavljen kao mladi, perspektivni političar i protivnik korupcijskog sustava koji je Milorad Dodik uspostavio u Republici Srpskoj. Međutim, kritičari upozoravaju kako upravo Dodik, suočen s niskim životnim standardom i nezadovoljstvom građana, godinama pribjegava retorici „ugroženog Srbina“. Stanivukovićev istup, smatraju, pokazuje političku nasljednost iste ideologije, uz opasne paralele s nastupima tada mladog Aleksandra Vučića u okupiranim dijelovima Hrvatske početkom 1990-ih.

Poruka je jasna: povijest bi se mogla ponoviti, ali s istim ishodom. Glina nije postala „srpska“, niti će se demografski trendovi promijeniti ponavljanjem mitova o „nekadašnjim srpskim krajevima“. Upozorava se kako bi nastavak takve politike, usmjerene ponajprije prema starijoj populaciji, dugoročno mogao dovesti do potpunog nestanka Srba s tih prostora.

U 2026. godini, poručuju kritičari, vrijeme je za političku zrelost. Umjesto povremenog bijega u svijet nacionalnih fantazija, očekuje se priznanje poraza jedne ideje, suočavanje s posljedicama i okretanje izgradnji stvarnog suživota ondje gdje se isprepliću interesi hrvatskog i srpskog naroda.

Dok se, s jedne strane, dio ljevice bavi narativima o rastućem fašizmu i ustaštvu, a s druge strane premijer gradi novi koncept političke stabilnosti, uz istodobno financiranje Srpskog narodnog vijeća s desecima milijuna eura, predlaže se pragmatičnije rješenje. Umjesto ulaganja u ideološke projekte i kulturne manifestacije koje produbljuju podjele, fokus bi trebalo preusmjeriti na razvoj i revitalizaciju ruralnih krajeva u kojima zajedno žive Hrvati i Srbi – jer upravo ondje leži ključ dugoročnog mira i stabilnosti.



POLITIKA

Milanović optužuje Plenkovića za političku trgovinu: “Ustavni sud ne smije biti produžena ruka Vlade”

Vlada povećala iznose za uzdržavanje stranih radnika: Minimalni prag sada iznad neto minimalne plaće

Hrvatska šalje 15. paket pomoći Ukrajini: Donacija opreme vrijedna više od 600 tisuća eura

RAZNO IZ HRVATSKE

Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja

PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?

Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Tagged

Odgovori