Istina o Borovu Selu: Kritički osvrt na dokumentarac “Mirotvorac”

Domovinski rat KOLUMNA Nove obavijesti Riječ branitelja Vijesti

Povodom premijere dokumentarnog filma “Mirotvorac” autora Ivana Ramljaka, nastalog uz potporu Srpskog narodnog vijeća i pojedinih političkih krugova, osjećam dužnost reagirati. Moja reakcija nije usmjerena na film kao umjetnički izričaj, već na opasnu relativizaciju povijesnih činjenica o događajima iz 1991. godine koji su izneseni u javnom prostoru.

Incident ili oružana pobuna?

Povod ovom osvrtu je tvrdnja novinara Gorana Flaudera koji pokušaj skidanja srpske zastave od strane hrvatskih policajaca naziva uzrokom sukoba, a tragičnu pogibiju dvanaestorice hrvatskih redarstvenika – „incidentom“.

Kao netko tko drži do povijesne točnosti, moram naglasiti: činjenice nisu stvar slobodne interpretacije.

Tko su bili policajci u Borovu Selu?

Suprotno nekim navodima, u Borovo Selo nisu ušla „dvojica pričuvnika“, već četvorica aktivnih policajaca PU osječko-baranjske: Zvonimir Meković, Dalibor Križanović, Jurica Tolj i Mario Marinović.

Oni su se u mjestu zatekli obavljajući redovnu dužnost. Kao službenici Republike Hrvatske, na čijem se teritoriju Borovo Selo nalazi, reagirali su na istaknute zastave strane države i paravojnih postrojbi. To nije bila provokacija, već postupanje u skladu sa zakonom.

Zarobljavanje i početak agresije

Važno je razbiti mit o „mirnom privođenju“. Na hrvatske policajce otvorena je vatra iz kuća. Sva četvorica su ranjena u neravnopravnom sukobu. Dok su Tolj i Marinović uspjeli potražiti pomoć, Križanović i Meković su zarobljeni i odvedeni u Novi Sad.

Ključne činjenice koje se često prešućuju:

  • U Borovu Selu se 2. svibnja 1991. nalazilo između dvije i četiri tisuće teško naoružanih pobunjenika i srpskih dobrovoljaca pristiglih preko Dunava.
  • Pregovori o puštanju policajaca su namjerno sabotirani i negirani od strane pobunjenika.
  • Akcija koja je uslijedila bila je izravna zapovijed za spašavanje zarobljenih kolega, a ne planirani napad.

Odgovornost prema žrtvi

Nazvati masakr nad dvanaestoricom redarstvenika „incidentom“ nije samo pogreška – to je svjesna relativizacija agresije. Novinarstvo i javno djelovanje podrazumijevaju odgovornost prema istini, a ne prema trenutnim političkim narativima.

Domoljublje se ne iskazuje deklarativno, već poštovanjem prema onima koji su položili živote u temelje države. Dugujemo to povijesti, ali prvenstveno dvanaestoricom vitezova čija žrtva zaslužuje točnu i dostojanstvenu terminologiju.

O ostalim aspektima filma ne želim suditi bez potpunih činjenica, ali na iskrivljavanje temelja Domovinskog rata ne smijemo šutjeti.



RAZNO IZ HRVATSKE

Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja

PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?

Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Tagged