Planirate putovanje, prodali ste automobil ili nekretninu i pitate se koliko novca smijete nositi sa sobom? Zaboravite na urbane legende o strogim europskim limitima koje slušate godinama. Saznajte kada gotovina preko granice prolazi bez ikakvih ograničenja, u kojim situacijama je prijava carini obvezna te zašto vas banka traži ugovore prilikom polaganja ušteđevine.
ZAGREB – Koliko gotovine građani smiju nositi preko granice, postoje li ograničenja za držanje novca kod kuće te kada plaćanje “u kešu” postaje problematično? U HRT-ovoj emisiji “Druga strana” urednika i voditelja Željka Karduma, odgovore na ova pitanja dali su Mario Demirović, ravnatelj Carinske uprave RH, te Ante Biluš, predstojnik Ureda za sprječavanje pranja novca Ministarstva financija. Njihova glavna poruka građanima je jasna: onaj tko posluje legalno i ima dokaz o podrijetlu novca, nema razloga za brigu.
Unutar Europske unije nema limita
Jedna od najčešćih urbanih legendi jest ona o strogom limitu od 10.000 eura za prijenos gotovine preko granice. Stručnjaci su objasnili da to pravilo ne vrijedi unutar Europske unije.
Sloboda kretanja kapitala jedna je od osnova EU-a, što znači da građani unutar granica Schengena (primjerice pri putovanju u Sloveniju, Austriju ili Njemačku) mogu nositi neograničene iznose gotovine. “Svi naši građani mogu biti potpuno opušteni i očekivati jednak tretman kao na putu do Karlovca ili Siska”, istaknuo je ravnatelj Carinske uprave Mario Demirović.
Kontrole na unutarnjim granicama ipak postoje, ali nisu sustavne. One su visoko profilirane, ciljane i provode se isključivo temeljem analitičkih obrada kako bi se spriječio ozbiljan kriminal i pranje novca.
Za treće zemlje obvezna prijava iznad 10.000 eura
Pravila se, međutim, mijenjaju kada se prelaze vanjske granice EU, odnosno pri putovanjima u države poput Bosne i Hercegovine, Srbije ili Crne Gore. U tim slučajevima, svaki putnik koji sa sobom nosi 10.000 eura ili više, dužan je taj iznos prijaviti carini putem standardiziranog obrasca.
Važno je napomenuti da se ovaj iznos ne odnosi na cijelo vozilo, već na svakog pojedinog putnika. Primjerice, obitelj s djecom može prenijeti i veće iznose, a za maloljetne osobe u postupku nastupaju roditelji kao zakonski zastupnici. Prenošenje iznosa većih od 10.000 eura nije zabranjeno, već isključivo podliježe obvezi deklariranja.
Ograničenja plaćanja gotovinom u Hrvatskoj
Kada je riječ o trošenju gotovine unutar Hrvatske, zakonodavstvo propisuje određena pravila, prvenstveno usmjerena na poslovanje tvrtki.
- Poslovanje s tvrtkama: Fizičke osobe ne mogu gotovinom platiti robu ili usluge u iznosu većem od 10.000 eura pravnim osobama (npr. pri kupnji novog automobila u autosalonu ili stana od građevinske tvrtke). Takve transakcije moraju ići preko bankovnog računa.
- Privatne transakcije: S druge strane, u transakcijama između dviju fizičkih osoba (npr. kupnja rabljenog automobila ili nekretnine od susjeda) ne postoje gotovinska ograničenja.
- Identifikacija u banci: Za građane koji uplaćuju gotovinu na tuđi račun, a nisu klijenti te banke, obvezna je identifikacija uz predočenje osobnih podataka za svaki iznos od 3.000 eura ili viši.
Polaganje velike ušteđevine na račun
Predstojnik Ureda za sprječavanje pranja novca, Ante Biluš, osvrnuo se i na situacije u kojima građani u banku donose veće svote legalno zarađenog novca ili ušteđevine. Naglasio je da građani u takvim situacijama nisu u problemu.
Banke su, prema međunarodnim standardima, dužne klijente upitati za izvor sredstava. Građanima se savjetuje da prilikom polaganja većih iznosa (npr. od prodaje nekretnine) sa sobom ponesu kupoprodajni ugovor kako bi potkrijepili svoju izjavu. Sustav je postavljen s brojnim zaštitnim mehanizmima, ali isključivo kako bi prepoznao onaj mali postotak ljudi koji novac stječu nezakonitim aktivnostima. Zanimljivo, stručnjaci su se složili da je klasičnu gotovinu jednom kada “nestane” s radara često puno teže pratiti nego virtualne valute poput Bitcoina.
Zaključak emisije bio je jasan: legalan novac ne poznaje barijere, a građani Europske unije mogu bez straha napuniti kofer gotovinom i putovati unutar Schengena.
- Jurčević kritizira institucije: “Ne postoje nestali, to su nasilno odvedeni branitelji i civili”
Zastupnik Josip Jurčević oštro je upozorio na propuste hrvatskih institucija, ističući kako nasilno odvedeni u Domovinskom ratu ne smiju u zakonu biti tretirani isključivo kao… Pročitaj više: Jurčević kritizira institucije: “Ne postoje nestali, to su nasilno odvedeni branitelji i civili” - Josip Đakić: “Pitanje nestalih nije politika, to je rana na kojoj je stvorena moderna Hrvatska država”
U Hrvatskom saboru održana je rasprava o prijedlogu Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, zakonskom rješenju koje zadire u jedno od najosjetljivijih pitanja hrvatskog… Pročitaj više: Josip Đakić: “Pitanje nestalih nije politika, to je rana na kojoj je stvorena moderna Hrvatska država” - Nino Raspudić bez dlake na jeziku: Nema EU za Srbiju dok god skrivaju istinu o 1.725 naših nestalih!
Trideset godina nakon rata, nestale osobe i dalje su naša bolna rana. Novi zakon donosi administrativno olakšanje obiteljima, no iz saborskih klupa Nino Raspudić traži… Pročitaj više: Nino Raspudić bez dlake na jeziku: Nema EU za Srbiju dok god skrivaju istinu o 1.725 naših nestalih! - “Srbija i dalje šuti!” Vlašić Iljkić oštro o ignoriranju zahtjeva za nestalima i novom Zakonu
Izmjene koje donosi Zakon o nestalima napokon rješavaju administrativne prepreke s kojima se suočavaju obitelji, no pronalazak žrtava i dalje ostaje najteže neriješeno pitanje. U… Pročitaj više: “Srbija i dalje šuti!” Vlašić Iljkić oštro o ignoriranju zahtjeva za nestalima i novom Zakonu - “Nećemo odustati dok ne pronađemo i zadnjeg”: Olakšanje za obitelji nestalih u Saboru u sjeni beogradske šutnje
Novi zakonski prijedlog donosi dugo iščekivano olakšanje obiteljima jer napokon rješava imovinsko-pravnu blokadu za nestale osobe u Domovinskom ratu. Iako Srbija i dalje odbija suradnju… Pročitaj više: “Nećemo odustati dok ne pronađemo i zadnjeg”: Olakšanje za obitelji nestalih u Saboru u sjeni beogradske šutnje - Koliko gotovine smijemo nositi preko granice i čuvati “u čarapi”? Stručnjaci razbili poznate mitove
Planirate putovanje, prodali ste automobil ili nekretninu i pitate se koliko novca smijete nositi sa sobom? Zaboravite na urbane legende o strogim europskim limitima koje… Pročitaj više: Koliko gotovine smijemo nositi preko granice i čuvati “u čarapi”? Stručnjaci razbili poznate mitove - Život posvećen služenju i čudesno ozdravljenje: Đakovo se oprostilo od sestre Aleksije Kobaš
U utorak, 7. srpnja 2026. godine, na Gradskom groblju u Đakovu održani su sprovodni obredi, koje je predvodio prof. dr. Ivica Raguž, rektor samostanske crkve.… Pročitaj više: Život posvećen služenju i čudesno ozdravljenje: Đakovo se oprostilo od sestre Aleksije Kobaš - NATO 3.0 u Ankari: Saveznici pokreću povijesna ulaganja u naoružanje i osiguravaju 70 milijardi eura za Ukrajinu
Ovogodišnji NATO summit u Ankari donio je povijesne odluke. Kroz novi koncept “NATO 3.0”, saveznici su dogovorili masovna ulaganja u bespilotne sustave, preuzimanje veće odgovornosti… Pročitaj više: NATO 3.0 u Ankari: Saveznici pokreću povijesna ulaganja u naoružanje i osiguravaju 70 milijardi eura za Ukrajinu - MILANOVIĆ OŠTRO O NATO-u, UKRAJINI I DOMAĆOJ POLITICI: „Zapadna dominacija je gotova, a priče o ruskim gubicima su nerealne“
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ponovno je u svom prepoznatljivom stilu uzburkao javnost. U opširnom istupu, bez zadrške je kritizirao politiku NATO saveza, proglasio zapadni narativ… Pročitaj više: MILANOVIĆ OŠTRO O NATO-u, UKRAJINI I DOMAĆOJ POLITICI: „Zapadna dominacija je gotova, a priče o ruskim gubicima su nerealne“ - “Oni su ološ i lažljivci”: Donosimo razgovor u kojem Rutte kuje Trumpa u zvijezde, a Trump pokapa pregovore s Iranom
Danas je odvijen vrlo zanimljiv i potpuno otvoren razgovor između glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea i Donalda Trumpa. Susret koji je trebao biti klasična diplomatska… Pročitaj više: “Oni su ološ i lažljivci”: Donosimo razgovor u kojem Rutte kuje Trumpa u zvijezde, a Trump pokapa pregovore s Iranom
