Novi zakonski prijedlog donosi dugo iščekivano olakšanje obiteljima jer napokon rješava imovinsko-pravnu blokadu za nestale osobe u Domovinskom ratu. Iako Srbija i dalje odbija suradnju i ignorira upite, Hrvatska ne odustaje od pronalaska svake žrtve.
ZAGREB – U Hrvatskom saboru danas je prvo čitanje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu ujedinilo zastupnike u potpori obiteljima nestalih, ali i ponovno otvorilo jednu od najbolnijih tema novije hrvatske povijesti. Iako zakon donosi nužno administrativno olakšanje obiteljima 1.725 osoba koje se i dalje vode kao nestale, raspravom je dominirala frustracija zbog potpunog izostanka suradnje Republike Srbije u rasvjetljavanju njihove sudbine.
Nasljedstvo bez proglašenja smrti
Državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić predstavio je ključnu novost zakona: rješavanje dugogodišnje blokade s kojom se suočavaju obitelji.
Nekić je na početku izlaganja iznio poražavajuću statistiku koja potvrđuje da ni nakon više od 30 godina sudbina nestalih nije rasvijetljena. Republika Hrvatska na današnji dan i dalje traga za 1.725 osoba. Od tog broja, njih 1.341 potražuje se kao nestale osobe, dok su 384 osobe smrtno stradale, ali im do danas nije poznato mjesto ukopa.
Rješenje za imovinsko-pravnu blokadu
Zakon iz 2019. godine po prvi je put uspostavio jedinstveni pravni okvir za zaštitu prava obitelji nestalih, no praksa je otkrila jedan iznimno osjetljiv problem. Naime, kako bi riješile pitanje imovine nestalih osoba kroz ostavinski postupak, obitelji su u izvanparničnom postupku morale nestalog člana proglasiti umrlim.
“Dio članova obitelji iz razumljivih emocionalnih razloga nije bio spreman pokrenuti takav postupak. Posljedično, nije bilo moguće provesti ni ostavinski postupak,” objasnio je Nekić probleme s kojima su se obitelji desetljećima suočavale.
Novi prijedlog, izrađen u suradnji sa Savezom udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, to mijenja. Ministarstvo će na zahtjev obitelji izdavati posebno rješenje koje će služiti isključivo kao pravna osnova za pokretanje ostavinskog postupka pred sudom. Državni tajnik je bio jasan: “Izdavanjem tog rješenja ni na koji način ne mijenja se pravni status nestale osobe te ono ne predstavlja proglašenje osobe umrlom.”
Zakon se potencijalno odnosi na obitelji svih 1.725 nestalih, ne iziskuje dodatna sredstva iz državnog proračuna, a kroz njega se ujedno provodi i formalna konverzija novčanih iznosa iz kuna u eure.
Zastrašujuća otkrića: Žrtve skrivane pod 14 metara smeća
Uz predstavljanje zakona, Nekić se detaljno osvrnuo i na masovna terenska istraživanja provedena od 2016. godine. U tom je razdoblju pretraženo 443 lokacije (oko 1,1 milijun četvornih metara), pri čemu je najveći dio aktivnosti bio fokusiran na Vukovarsko-srijemsku (163 lokacije) i Sisačko-moslavačku županiju (105).
Pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostaci najmanje 235 osoba, a otkriveno je 47 pojedinačnih i sedam masovnih grobnica, sve u Vukovarsko-srijemskoj županiji (Marinci, Bobota, Šarviz Dola, Bogdanovci, Petrovačka Dola, Negoslavci i Ovčara).
Posebno je potresan izvještaj o Petrovačkoj doli kod Vukovara, aktivnom odlagalištu otpada koje se istražuje od travnja 2022. godine. “U 870 radnih dana izvezeno je i pretraženo gotovo 180 tisuća kubika smeća, na dubini do 14 metara. Među otpadom pronađeni su posmrtni ostaci najmanje 38 žrtava, što je dokaz njihove daljnje dehumanizacije,” istaknuo je Nekić, pojasnivši da je riječ o sekundarnoj grobnici s koje su tijela uz uklanjanje azbesta premještana s drugih, primarnih lokacija.
Napredak usprkos opstrukcijama iz Srbije
Zahvaljujući predanom radu nadležnih tijela, u promatranom je razdoblju ukupno identificirano 343 osoba (više nego što je ekshumirano, jer dio pripada ranije pronađenim ostacima). Neidentificirani ostaci pohranjeni su u zajedničkim grobnicama na zagrebačkom Mirogoju i osječkom Centralnom groblju.
Državni tajnik je naglasio kako je Vlada uložila gotovo milijun eura u najsuvremeniju DNK opremu za identifikaciju, no posebno je apostrofirao jedan problem. Sav ostvareni napredak događa se, kako je rekao, “usprkos daljnjem izostanku suradnje Srbije u rješavanju svih otvorenih pitanja.“
Pozivajući zastupnike da podrže zakon, Nekić je zaključio kako je riječ o naizgled maloj, ali za brojne obitelji iznimno važnoj izmjeni kojom se država napokon prilagođava njihovim osjećajima i potrebama.
Zastupnici složni: “Zakon je plemenit, ali istina je najvažnija”
Uoči same rasprave, tri su saborska kluba zatražila stanku kako bi upozorila da rješavanje imovinskih pitanja ne smije značiti i stavljanje teme nestalih “ad acta”.
- Krešimir Čabaj (DOMiNO i Hrvatski suverenisti) pozdravio je zakon, no upozorio da se u dijelu javnosti stvara dojam kako Hrvatska “lagano spušta zastor” na ovu priču. Zatražio je snažniji diplomatski pritisak na Srbiju radi otvaranja vojnih arhiva.
- Ivica Kukavica (Domovinski pokret) naglasio je da obitelji već desetljećima žive između nade i neizvjesnosti te da nijedan zakon ne može zamijeniti istinu. Traži ustrajavanje na međunarodnom pritisku na Beograd zbog skrivanja informacija o masovnim grobnicama.
- Josip Jurčević (Most) predložio je preimenovanje zakona u Zakon o nasilno odvedenim i nestalim osobama kako bi se jasno naznačilo zločinačko nasilje agresora, upozorivši da Srbija od 1991. godine sustavno ignorira sve apele za pomoć.
Zid šutnje i skrivanje žrtava pod smećem
Tijekom zastupničkih pitanja, najoštrije osude bile su upućene opstrukciji istraga od strane službenog Beograda. Na pitanje zastupnika o današnjoj suradnji sa Srbijom, državni tajnik Nekić bio je izravan: “Ona nažalost gotovo da ne postoji.” Ministarstvo je uputilo preko 80 službenih upita o Vukovarskoj bolnici i asanacijskim zapisnicima na koje nikada nije stigao odgovor. Kao glavni mehanizam pritiska, Hrvatska će i dalje koristiti Poglavlje 23 u pregovorima Srbije za ulazak u Europsku uniju.
Ipak, proces traženja ne stoji. U periodu od 2016. do danas, na 443 lokacije pretraženo je više od milijun četvornih metara terena. Ekshumirani su ostaci 235 osoba, a identificirane su 343 osobe. Posebno je šokantan detalj o pronalasku sekundarne masovne grobnice na aktivnom odlagalištu otpada Petrovačka dola kod Vukovara. Tamo je prekopano 180 tisuća kubika smeća do dubine od 14 metara, pri čemu su ispod otpada pronađeni ostaci najmanje 38 žrtava, što je Nekić opisao kao jasan “dokaz njihove daljnje dehumanizacije”.
Srbija ignorira upite, Hrvatska uzvraća blokadom Poglavlja 23
Na pitanja više zastupnika o tome kakva je stvarna suradnja sa susjednom državom, državni tajnik Nekić bio je rezolutan: suradnja gotovo da ne postoji. Otkrio je podatak da je sam ministar branitelja Tomo Medved uputio čak 80 službenih upita institucijama u Republici Srbiji – posebice vezanih uz Vukovarsku bolnicu i asanacijske zapisnike nakon okupacije Vukovara – no odgovora nema.
“Mi sasvim pouzdano znamo da ta arhivska građa postoji u Beogradu. Znamo tko je radio asanacije terena. Znamo sve, osim onog najvažnijeg – kamo su premjestili posmrtne ostatke žrtava iz primarnih grobnica,” pojasnio je Nekić. Zastupnici su upozorili na opstrukciju i “izrugivanje”, a kao glavni diplomatski alat koji država koristi, Nekić je istaknuo europski put Srbije. Naime, rješavanje pitanja nestalih ključan je dio Poglavlja 23 u pregovorima Srbije s EU, a hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova redovito izvještava europske institucije o beogradskoj nesuradnji.
Do istine plaćanjem svjedoka
S obzirom na to da zločinci i dalje skrivaju lokacije (poput onih ispod tona smeća na Petrovačkoj doli), a brojni lokalni stanovnici šute o onome što znaju, zastupnike je zanimalo kako motivirati svjedoke.
Državni tajnik je potvrdio da Hrvatska uspješno koristi Zakon iz 2019. (članak 15.), koji omogućuje novčano nagrađivanje onih koji daju točne i kvalitetne informacije. “Ovaj mehanizam smo uspješno koristili nekoliko puta i upravo su na osnovu svjedočenja ljudi kojima je plaćeno pronađene neke od masovnih grobnica u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Bez tih informacija teško bismo ih otkrili,” otkrio je Nekić.
Osim dojava, ključnu ulogu igra moderna tehnologija. U zadnjih deset godina potraga je revolucionarizirana korištenjem bespilotnih letjelica (dronova), georadara, potražnih pasa (kadavra) te osnivanjem suvremenog DNK laboratorija, za što su zaduženi izvrsno opremljeni timovi i obavještajni sustav RH.
Stara “Knjiga nestalih” odlazi u povijest
Na upit o ažuriranju tiskane Knjige nestalih osoba na području RH (zadnji put ažurirane 2012.), Nekić je odgovorio kako je taj koncept danas “zastario” te bi predstavljao samo nepotreban trošak. Hrvatska danas usko surađuje s Međunarodnom komisijom za nestale osobe (ICMP). Njihova online baza podataka, u koju Ministarstvo redovito šalje podatke, ažurira se u realnom vremenu sa svakom novom identifikacijom i dostupna je svima.
Zakon neće stvoriti gužve, a potraga se širi i na BiH
Što se tiče novog zakonskog prijedloga koji obiteljima omogućuje ostavinski postupak bez proglašenja nestalih umrlima, Ministarstvo ne očekuje zastoje. Zakonski rokovi prema Zakonu o općem upravnom postupku (ZUP) strogo će se poštivati. Iako se potencijalno radi o 1.725 osoba, stvarni broj zahtjeva bit će manji (procjenjuje se do maksimalno 1.300), s obzirom na to da je dio obitelji ranije već proveo mučni postupak proglašenja smrti.
Saborska rasprava dotaknula se i sudbine oko 400 nestalih Hrvata (pripadnika HVO-a i civila) u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo je potvrdilo da se institucionalna pomoć pruža putem ICMP-a te izravnom suradnjom i financiranjem projekata Memorijalnog centra i drugih institucija Hrvata u BiH.
“Nećemo odustati dok se ne pronađe i zadnja osoba,” ponovio je Nekić, slikovito ilustrirajući predanost sustava otkrićem da mu je čak i usred ove saborske rasprave jedan od zastupnika (Stipo Mlinarić / Tomislav Josić) predao dojavu o novoj, potencijalno zanimljivoj lokaciji grobnice koja će biti promptno istražena.
- Jurčević kritizira institucije: “Ne postoje nestali, to su nasilno odvedeni branitelji i civili”
Zastupnik Josip Jurčević oštro je upozorio na propuste hrvatskih institucija, ističući kako nasilno odvedeni u Domovinskom ratu ne smiju u zakonu biti tretirani isključivo kao… Pročitaj više: Jurčević kritizira institucije: “Ne postoje nestali, to su nasilno odvedeni branitelji i civili” - Josip Đakić: “Pitanje nestalih nije politika, to je rana na kojoj je stvorena moderna Hrvatska država”
U Hrvatskom saboru održana je rasprava o prijedlogu Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, zakonskom rješenju koje zadire u jedno od najosjetljivijih pitanja hrvatskog… Pročitaj više: Josip Đakić: “Pitanje nestalih nije politika, to je rana na kojoj je stvorena moderna Hrvatska država” - Nino Raspudić bez dlake na jeziku: Nema EU za Srbiju dok god skrivaju istinu o 1.725 naših nestalih!
Trideset godina nakon rata, nestale osobe i dalje su naša bolna rana. Novi zakon donosi administrativno olakšanje obiteljima, no iz saborskih klupa Nino Raspudić traži… Pročitaj više: Nino Raspudić bez dlake na jeziku: Nema EU za Srbiju dok god skrivaju istinu o 1.725 naših nestalih! - “Srbija i dalje šuti!” Vlašić Iljkić oštro o ignoriranju zahtjeva za nestalima i novom Zakonu
Izmjene koje donosi Zakon o nestalima napokon rješavaju administrativne prepreke s kojima se suočavaju obitelji, no pronalazak žrtava i dalje ostaje najteže neriješeno pitanje. U… Pročitaj više: “Srbija i dalje šuti!” Vlašić Iljkić oštro o ignoriranju zahtjeva za nestalima i novom Zakonu - “Nećemo odustati dok ne pronađemo i zadnjeg”: Olakšanje za obitelji nestalih u Saboru u sjeni beogradske šutnje
Novi zakonski prijedlog donosi dugo iščekivano olakšanje obiteljima jer napokon rješava imovinsko-pravnu blokadu za nestale osobe u Domovinskom ratu. Iako Srbija i dalje odbija suradnju… Pročitaj više: “Nećemo odustati dok ne pronađemo i zadnjeg”: Olakšanje za obitelji nestalih u Saboru u sjeni beogradske šutnje - Koliko gotovine smijemo nositi preko granice i čuvati “u čarapi”? Stručnjaci razbili poznate mitove
Planirate putovanje, prodali ste automobil ili nekretninu i pitate se koliko novca smijete nositi sa sobom? Zaboravite na urbane legende o strogim europskim limitima koje… Pročitaj više: Koliko gotovine smijemo nositi preko granice i čuvati “u čarapi”? Stručnjaci razbili poznate mitove - Život posvećen služenju i čudesno ozdravljenje: Đakovo se oprostilo od sestre Aleksije Kobaš
U utorak, 7. srpnja 2026. godine, na Gradskom groblju u Đakovu održani su sprovodni obredi, koje je predvodio prof. dr. Ivica Raguž, rektor samostanske crkve.… Pročitaj više: Život posvećen služenju i čudesno ozdravljenje: Đakovo se oprostilo od sestre Aleksije Kobaš - NATO 3.0 u Ankari: Saveznici pokreću povijesna ulaganja u naoružanje i osiguravaju 70 milijardi eura za Ukrajinu
Ovogodišnji NATO summit u Ankari donio je povijesne odluke. Kroz novi koncept “NATO 3.0”, saveznici su dogovorili masovna ulaganja u bespilotne sustave, preuzimanje veće odgovornosti… Pročitaj više: NATO 3.0 u Ankari: Saveznici pokreću povijesna ulaganja u naoružanje i osiguravaju 70 milijardi eura za Ukrajinu - MILANOVIĆ OŠTRO O NATO-u, UKRAJINI I DOMAĆOJ POLITICI: „Zapadna dominacija je gotova, a priče o ruskim gubicima su nerealne“
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ponovno je u svom prepoznatljivom stilu uzburkao javnost. U opširnom istupu, bez zadrške je kritizirao politiku NATO saveza, proglasio zapadni narativ… Pročitaj više: MILANOVIĆ OŠTRO O NATO-u, UKRAJINI I DOMAĆOJ POLITICI: „Zapadna dominacija je gotova, a priče o ruskim gubicima su nerealne“ - “Oni su ološ i lažljivci”: Donosimo razgovor u kojem Rutte kuje Trumpa u zvijezde, a Trump pokapa pregovore s Iranom
Danas je odvijen vrlo zanimljiv i potpuno otvoren razgovor između glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea i Donalda Trumpa. Susret koji je trebao biti klasična diplomatska… Pročitaj više: “Oni su ološ i lažljivci”: Donosimo razgovor u kojem Rutte kuje Trumpa u zvijezde, a Trump pokapa pregovore s Iranom
