Hrvatska se i ove godine, 23. kolovoza, prisjeća stradalih uz sjećanje na žrtve totalitarizma, organizirajući komemoracije diljem zemlje kako bi se odala duboka počast nevinim ljudima i upozorilo na opasnosti povijesnog zaborava.
Državni vrh Republike Hrvatske danas, 23. kolovoza 2026. godine, na više lokacija diljem zemlje – uključujući zagrebački Mirogoj, Goli otok, Sveti Grgur i Rab – svečano obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Kroz polaganje vijenaca, paljenje svijeća i prigodne govore, izaslanstva Hrvatskog sabora i Vlade odaju duboku počast milijunima nevinih ljudi koji su stradali pod okriljem nacizma, fašizma i komunizma, čime se nastoji očuvati trajna kultura sjećanja i jasno upozoriti na razorne posljedice ekstremnih ideologija.
Kultura sjećanja u suvremenoj, demokratskoj Europi predstavlja temeljni društveni mehanizam za razumijevanje iznimno kompleksne, višeslojne i duboko tragične prošlosti dvadesetog stoljeća. To je povijesno razdoblje ostavilo neizbrisiv, bolan trag na europskom kontinentu, a bilo je obilježeno neviđenim razmjerima ljudskog stradanja, masovnim deportacijama i sustavnim likvidacijama pod čizmom autoritarnih aparata. Odabir 23. kolovoza kao središnjeg dana europskog pijeteta nije nimalo slučajan; on nosi iznimno snažnu povijesnu simboliku. Naime, upravo je na taj dan 1939. godine u Moskvi potpisan zloglasni Pakt o nenapadanju između nacističke Njemačke i komunističkog Sovjetskog Saveza, poznatiji u historiografiji kao Sporazum Molotov-Ribbentrop. Taj je naizgled mirovni dokument skrivao mračnu tajnu u obliku tajnog dodatnog protokola o podjeli interesnih sfera u istočnoj Europi, čime je de facto i de jure stvoren jasan preduvjet za izbijanje Drugog svjetskog rata.
U desetljećima koja su uslijedila nakon rata, slobodni je svijet komemoracije na ovaj dan prvotno počeo organizirati pod nazivom “Dan crne vrpce”. Glavni cilj tih ranih, hrabrih inicijativa bilo je alarmiranje globalne javnosti o prikrivanju stravičnih zločina koji su se godinama pravdali takozvanim višim ideološkim ciljevima. Poseban naglasak oduvijek se stavljao na zločine počinjene iza Željezne zavjese, gdje je represivni komunistički aparat godinama zatirao svako pravo na sjećanje, slobodu govora i povijesnu istinu. Suočavanje s ovim teškim europskim nasljeđem formalizirano je kroz brojne rezolucije. Prekretnicu je označila Praška deklaracija o zločinima komunizma iz 2008. godine, čiji je glavni postulat, snažno potpomognut od strane istaknutih intelektualaca poput bivšeg češkog predsjednika Václava Havela, bio konačno izjednačavanje svijesti o brutalnosti staljinizma i nacionalsocijalizma. Kasnije rezolucije Europskog parlamenta, posebno ona iz 2019. godine o važnosti europskog sjećanja, dodatno su učvrstile ovaj datum, eksplicitno osuđujući pakt iz 1939. te upozoravajući na opasnosti povijesnog revizionizma.
Republika Hrvatska, kao odgovorna članica europske obitelji, uskladila je svoje nacionalno zakonodavstvo s ovim smjerokazima, reflektirajući time sazrijevanje vlastitog demokratskog društva. Tim se zakonodavnim okvirom Hrvatska čvrsto svrstala uz bok državama poput Estonije, Latvije, Litve, Slovenije i Švedske, koristeći ovaj dan za nacionalnu refleksiju i gradnju tolerantnog društva u kojem su ljudsko dostojanstvo i vladavina prava neotuđive vrijednosti.
Upravo u tom duhu, najviši državni dužnosnici osobno predvode ovogodišnje komemoracije. Predsjednik Hrvatskoga sabora, Gordan Jandroković, predvodi saborsko izaslanstvo u posjetu nekadašnjim logorima. On će položiti vijenac i upaliti svijeću ispred Spomen-ploče žrtvama komunističkog režima stradalima na Golom otoku, zatim na otoku Sveti Grgur te na Spomen-groblju u Kamporu na otoku Rabu. Ta mjesta patnje i danas tiho svjedoče o nezamislivoj brutalnosti političkih progona.
Paralelno s tim, izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske obilježit će ovaj važan dan u glavnom gradu. U nedjelju, s početkom u 9 sati, položit će svijeće na zagrebačkom Gradskom groblju Mirogoj. Dužna počast bit će odana kod spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, na Grobnici narodnih heroja, na grobu Brune Bušića, kod Spomen-obilježja hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova te na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. U izaslanstvu Vlade sudjelovat će ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić, posebni savjetnici predsjednika Vlade Mate Granić i Sara Lustig, te državni tajnici Nikola Mrvac i Branko Hrg.
Zajednička poruka svih ovih komemorativnih aktivnosti jest jasna: povijesne lekcije moraju se prenositi na mlađe generacije. Jedino beskompromisnim pamćenjem i osudom svih oblika ekstremizma osiguravamo da se mračne stranice dvadesetog stoljeća više nikada ne ponove.
Foto: MHB
