U znak sjećanja na stradale branitelje i civile, danas je ispred Osnovne škole svečano obilježena herojska obrana Darde 1991. godine. Kroz polaganje vijenaca, zajedničku molitvu i emotivna svjedočanstva preživjelih, Baranja odaje počast onima koji su pružili hrabar otpor višestruko nadmoćnom agresoru i položili živote za domovinu.
Počast ubijenim “Orlovima” ispred Osnovne škole
Komemorativni program započeo je u 9 sati ispred Osnovne škole Darda, gdje su se okupljeni poklonili ispred spomen-ploče podignute u čast dvojice hrvatskih policajaca, Darka Kušića i Mile Grbešića. Ovi hrabri pripadnici Specijalne jedinice policije “Orao” iz Osijeka mučki su likvidirani bez suđenja nakon zarobljavanja. Predstavnici policije i udruga podsjetili su da su za ovaj zločin bile podignute haaške optužnice, no pravda nikada nije zadovoljena zbog smrti optuženika Gorana Hadžića i Tase Enesa.
Središnja komemoracija za sve stradale branitelje i civile
Sat vremena kasnije, u 10 sati, svečanost se preselila u samo središte Darde. Ispred spomen-obilježja podignutog za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje te stradale civile, brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće.
Svijeće su zapalili, Udruge UDVDR Darda, HVIDR-a Belišće, Valpova i BPS, SJP Orao Osijek, policijska udruga umirovljenika unutarnjih poslova Osijek, Braniteljice OBŽ-a, UHDDR Belišće, UHDDR Osijek, HOS-a, UHBOPTSP Osijek, udruge veterana 135. brigade te mnogobrojni branitelji i suborci, kao i članovi obitelji poginulih i umrlih.
Patris Miljak, predsjednik UVDDR Darda, u emotivnom je govoru podsjetio na razmjere stradanja:
“Svake godine obilježavamo ovaj dan u znak sjećanja na naše poginule, nestale i umrle suborce. Prisjećamo se i dana kada je prije 35 godina preko 25.000 stanovnika Baranje moralo napustiti svoj dom pod naletom agresora, pronalazeći spas prvenstveno u Osijeku, ali i diljem Hrvatske.”
Slom obrane pred oklopnom silom JNA
Događaji u kolovozu 1991. godine predstavljali su početak krvavog egzodusa. Malobrojni i lako naoružani hrvatski redarstvenici danima su odolijevali masovnim, koordiniranim napadima srpskih paravojnih formacija i teško oklopljene Jugoslavenske narodne armije (JNA).
Ivan Žemlič, pripadnik pričuvnog sastava policije, prisjetio se toga 21/22 kolovoza 1991.
Noć s 21. na 22. kolovoza 1991. godine nad Dardom je visjela poput teške, neprobojne magle. Ivan Žemlič, pripadnik pričuvne policije, čekao je sa svojim suborcima u centru mjesta. Obećano im je pojačanje – pet stotina gardista koji su trebali preokrenuti tijek obrane i donijeti spas. Umjesto njih, kroz noć je izronio samo jedan jedini kombi s dvanaestoricom policajaca. Ubrzo je postalo jasno da je mjesto osuđeno na pad.
Kada je svanulo, ulicama su zagrmjeli neprijateljski transporteri. Meci su počeli padati oko njih kao kiša, kao jesenje lišće koje kida vjetar. U tom kaosu, Ivanova jedina misao bila je kako izvući živu glavu. No, nije bio sam. Njegova supruga bila je uz njega, prkosno odbijajući da ga napusti. Kamo god su njega vukli, ona je išla za njim. Pod unakrsnom vatrom, pretrčali su cestu i potražili spas u kući susjede Blanke, koja im je uplašeno mahala da uđu.
No, bio je to kraj puta. Obruč se već zatvorio. Ubrzo su pred vrata stigli vojnici i domaći paravojnici u “čišćenju” terena. Zarobljeni su.
Ono što je uslijedilo bio je silazak u pakao. Vojska ih je utrpala u kamione i odvezla u zloglasni silos. Tamo su ih dočekali špaliri – redovi vojnika kroz koje su morali proći dok su na njih padali nemilosrdni udarci. Od jednog udarca Ivan je poletio kroz zrak i probio vrata obližnjeg ormara. Tukli su ih, psihički slamali i tjerali da potpisuju besmislena priznanja, dok su noću domaći ljudi, dojučerašnji susjedi, preuzimali ulogu krvnika.
Ivanov najveći “grijeh” u očima mučitelja bio je pomalo bizaran. Tjednima ranije, volio se šaliti s mještanima. Kada bi ga pitali kako je, odgovarao bi: “Dobro sam, samo me boli vrat od nošenja mitraljeza.” Pritom je mislio na svoju maskirnu futrolu za pecaroški štap koju je nosio na pecanje sa ženom. Ta nevina, lokalna šala u zarobljeništvu se pretvorila u smrtnu presudu. Zbog nje su ga tukli još jače, uvjereni da u rukama drže opasnog mitraljesca.
Nakon silosa, uslijedili su dani ležanja na hladnim paletama u svlačionicama nogometnog igrališta u Jagodnjaku. Bez hrane, bez vode, uz svakodnevna izvođenja iza zida i nova premlaćivanja. Njegova supruga, odvojena od njega, prolazila je vlastitu agoniju, zatvorena s Blankom i ostalim ženama.
Sve do 13. rujna. Tog dana, u Adaševcima, svanulo je jutro razmjene. Ivana su isprva htjeli izbrisati s popisa i zadržati, no u posljednjem je trenutku skupio hrabrost i uspio se ugurati u autobus za slobodu. Njegova supruga, koja ga do zadnjeg trena nije htjela napustiti, također je razmijenjena.
Preživjeli su i vratili se u slobodu, ali ožiljci te kolovoške noći ostali su zauvijek urezani. Ivanova supruga nedavno je preminula, a mnogi, poput susjede Blanke nisu dočekali pravdu. Ipak, njezina hrabrost – trenutak kada je pod kišom metaka odbila ostaviti svog muža – ostaje trajni spomenik jedne velike ljubavi i odanosti u vihoru rata.
Okupacija Darde, mučenja, logori smrti i smaknuća
Nakon gubitka kontrole nad sjevernim i središnjim dijelom Baranje, obruč oko Darde počeo se nezaustavljivo stezati. Već 19. kolovoza, topništvo pobunjenih Srba počelo je “omekšavati” teren ispaljujući plotune razornih projektila na civilne objekte i zgradu Policijske postaje Darda kojom je zapovijedao Franjo Kozma.
U cilju konsolidacije obrambenih punktova, 20. kolovoza u Dardu pristiže elitna skupina od svega 12 pripadnika Specijalne jedinice policije “Orao” iz Osijeka. Pripadnici ove postrojbe, čiji je ratni pomoćnik zapovjednika u tom sektoru bio Marko Pole, bili su visoko motivirani i uvježbani, ali suočeni s kroničnim nedostatkom protuoklopnog oružja. Zauzeli su strateški najpovoljniju točku – masivnu, armiranobetonsku zgradu Osnovne škole Darda.
Noć s 20. na 21. kolovoza postat će izniman primjer obrambene taktike u uvjetima urbane asimetrije. Domaći pobunjenici, pod okriljem noći, pokrenuli su pješački juriš. Iako brojčano nadmoćni, suočili su se s organiziranom, discipliniranom i smrtonosnom vatrom hrvatskih specijalaca. Višestruki srpski napadi su razbijeni, a branitelji su prešli u taktički protuudar i zarobili petoricu neprijateljskih vojnika. Ovaj pješački debakl srpskih paravojski prisilio je JNA da odbaci masku “neutralnosti” i izravno se uključi u uništavanje Darde.
Zrakoplovni teror i pad branitelja
Osvit 22. kolovoza 1991. godine donio je tranziciju u totalni rat. JNA je prema Dardi uputila oklopni klin sastavljen od glavnih borbenih tenkova i oklopnih transportera, praćen masovnim pješačkim snagama. U Dardi je ostala šačica “Orlova”, pripadnici temeljne policije, dijelovi 3. satnije 1. bojne 3. gardijske brigade ZNG-a pod zapovjedništvom Ivana Rebrine, te pojedinci iz 106. osječke brigade i “Biljske čete”.
Koristeći jedini raspoloživi ručni raketni bacač, branitelji su uspjeli preciznim pogotkom uništiti jedan tenk JNA. Suočena s neočekivanim otporom, JNA je pozvala u pomoć ratno zrakoplovstvo. Borbeni zrakoplovi tipa “Galeb” obrušili su se na Dardu. Njihov cilj nije bio samo vojni; izvršili su i stravičan ratni zločin nad civilnom kolonom koja je bježala prema Osijeku.
Kako su tenkovi prodirali dublje u mjesto, zgrada Osnovne škole Darda ostala je u potpunom okruženju. Nakon grčevite borbe, preostalim braniteljima (ukupno njih 22) ponestalo je streljiva. Bez izbora i s beskorisnim oružjem, bili su prisiljeni predati se, čime je 22. kolovoza dovršen pad Darde. U tim su danima borbe i povlačenja živote izgubili heroji Miro Mehić, Željko Mečeri, Josip Čerkez, Miroslav Boljevac, Josip Bulut i Zdravko Herman.
Mučenja, logori smrti i smaknuća izvan borbe
Zarobljavanje hrvatskih policajaca označilo je početak njihove kalvarije i eklatantnog kršenja svih Ženevskih konvencija. Iako je JNA nadgledala zarobljavanje, redarstvenici su predani lokalnim četnicima, a potom prevezeni u vojnu bazu u Somboru, u Srbiji. Ondje su prolazili najteža psihofizička maltretiranja pod dirigentskom palicom Kontraobavještajne službe (KOS) JNA. Nakon Sombora, mučenja su nastavljena u Borovom Selu i ponovno u Dardi, da bi preživjeli napokon bili razmijenjeni u Adaševcima nakon 25 dana strahovlade.
Nažalost, iz razmjene su zauvijek isključeni Darko Kušić i Mile Grbešić, pripadnici SJP “Orao”. Izdvojeni su i mučki likvidirani bez suđenja, kao čin brutalne neprijateljske odmazde. Njihova su tijela godinama skrivana; Grbešić je ekshumiran u Iloku, a Kušić u masovnoj grobnici u Ćelijama.
Okupacijom Baranje, zgrada Policijske postaje Darda pretvorena je u jezivi koncentracijski logor smrti kojim je upravljao lokalni Srbin Boško Vojnović. Nevini civili su uhićivani, pljačkani, premlaćivani i ubijani u podrumima. Kroz mučilište su prošli mnogi, a imena Đure Lalića, Josipa Banića, Ilije Lukača, Zvonka Fučeca, Zdravka Gerenčira i Franje Majsana samo su dio mračnog popisa stradalih i nestalih.
Tijekom višemjesečne okupacije, Baranja je plakala krvi. Iz svojih je domova nasilno protjerano oko 30.000 ljudi nesrpske nacionalnosti, dok je više od 200 civila svirepo ubijeno, ostavljajući trajnu ranu u povijesti istoka Hrvatske, ali i sjećanje na heroje koji su se tom zlu prvi suprotstavili.
Unatoč konačnom padu mjesta, herojski otpor hrvatskih policajaca omogućio je dragocjeno vrijeme za evakuaciju tisuća civila prema Osijeku, trajno upisavši obranu Darde u temelje samostalne Hrvatske.
NAJNOVIJE OBJAVE
- Nakon 81 godine šutnje: 500 zaboravljenih sinova konačno pronašlo mir u hrvatskoj zemlji
Danas su Maceljske žrtve, njih 500, napokon pronašle svoj mir. U Donjem Maclju održan je dostojanstven pokop posmrtnih ostataka ekshumiranih iz Slovenije. Danas je kod… Pročitaj više: Nakon 81 godine šutnje: 500 zaboravljenih sinova konačno pronašlo mir u hrvatskoj zemlji - Ostavljeni na milost i nemilost oklopnoj sili: 35 godina od herojskog otpora i početka baranjskog egzodusa
U znak sjećanja na stradale branitelje i civile, danas je ispred Osnovne škole svečano obilježena herojska obrana Darde 1991. godine. Kroz polaganje vijenaca, zajedničku molitvu… Pročitaj više: Ostavljeni na milost i nemilost oklopnoj sili: 35 godina od herojskog otpora i početka baranjskog egzodusa - Zarobljavanje vlaka JNA: Dan kada je Slavonski Brod prevario vojsku i naoružao Hrvatsku
U dramatičnim ljetnim danima 1991. godine, kada je nad cijelom istočnom Hrvatskom visjela prijetnja potpunog uništenja, hrabrost i odlučnost lokalnih branitelja promijenili su tijek povijesti.… Pročitaj više: Zarobljavanje vlaka JNA: Dan kada je Slavonski Brod prevario vojsku i naoružao Hrvatsku - Nema milosti: Turistička inspekcija poharala iznajmljivače na crno!
U razdoblju od 20. travnja do 15. kolovoza 2026. godine, turistička inspekcija Državnog inspektorata provela je 2.059 nadzora diljem Hrvatske, otkrivši 166 slučajeva ilegalnog iznajmljivanja,… Pročitaj više: Nema milosti: Turistička inspekcija poharala iznajmljivače na crno! - Jedna svijeća za svaki dan otpora: 87 svijeća za Vukovar u Osijeku
Hrvatska stranka prava obilježit će u utorak, 25. kolovoza 2026., u Osijeku početak Bitke za Vukovar paljenjem 87 svijeća u Vukovarskoj ulici, u spomen na… Pročitaj više: Jedna svijeća za svaki dan otpora: 87 svijeća za Vukovar u Osijeku - U nekoliko sekundi nestale su cijele obitelji: Zaboravljeni krik pulske djece s Vergarole
Na pulskom kupalištu Vergarola, 18. kolovoza 1946. godine, dogodila se stravična eksplozija 28 zaostalih protubrodskih mina u kojoj je poginulo više od 100 ljudi, mahom… Pročitaj više: U nekoliko sekundi nestale su cijele obitelji: Zaboravljeni krik pulske djece s Vergarole - Županica Tramišak obišla gradilišta: Evo kada točno učenici u Ladimirevcima i Ivanovcima prelaze u jednu smjenu
Povijesna ulaganja u obrazovnu infrastrukturu donose velike promjene za učenike na području Valpovštine. Rekonstrukcija i dogradnja koju prolazi OŠ Ladimirevci, zajedno s PŠ Ivanovci, osigurat… Pročitaj više: Županica Tramišak obišla gradilišta: Evo kada točno učenici u Ladimirevcima i Ivanovcima prelaze u jednu smjenu - Kako je 1500 kamiona otrova postalo nevidljivo za institucije, a jedini krivci su ostali privatni poduzetnici?
Nezapamćeni ekocid u Lici razotkrio je potpuni slom državnog sustava kontrole. Kako je moguće da 1500 kamiona toksičnog otpada neopaženo prođe kroz Hrvatsku i završi… Pročitaj više: Kako je 1500 kamiona otrova postalo nevidljivo za institucije, a jedini krivci su ostali privatni poduzetnici? - Ekocid u Lici: Je li zdravlje građana doista sigurno i što donosi novi saborski zaključak?
Završena je izvanredna saborska sjednica na kojoj je glavna tema bila otpad u Gospiću, a vladajuća većina izglasala je novi zaključak o hitnoj sanaciji unatoč… Pročitaj više: Ekocid u Lici: Je li zdravlje građana doista sigurno i što donosi novi saborski zaključak? - 37.000 tona otrova u srcu Like: Sabor gori zbog ekocida, oporba grmi o “veleizdaji i otpadnoj mafiji”!
Danas, 20. kolovoza, u zgradi Hrvatskog sabora započela je dvodnevna izvanredna sjednica (koja će trajati do 21. kolovoza) kako bi zastupnici raspravili zašto je otpad… Pročitaj više: 37.000 tona otrova u srcu Like: Sabor gori zbog ekocida, oporba grmi o “veleizdaji i otpadnoj mafiji”!
