Danas je u prepunom Domu kulture u baranjskom mjestu Dražu, u nazočnosti brojnih veterana, visokih uzvanika i mještana, svečano i dostojanstveno obilježena 35. obljetnica osnutka povijesne postrojbe Prvi baranjski bataljun. Ovaj značajan jubilej organiziran je kako bi se odala počast poginulim herojima i sačuvala istina o teškim danima progonstva i otpora.
DRAŽ – Danas je u prepunom Domu u baranjskom mjestu Dražu, u nazočnosti brojnih veterana, visokih uzvanika i mještana, svečano i dostojanstveno obilježena 35. obljetnica osnutka povijesne postrojbe Prvi baranjski bataljun. Ovaj iznimno značajan jubilej organiziran je kako bi se odala duboka počast svim poginulim, nestalim i umrlim herojima te kako bi se od zaborava sačuvala istina o teškim danima progonstva, otpora i nesalomljivog duha hrvatskog naroda. Sama svečanost započela je masovnim okupljanjem sudionika i gostiju, a službeni dio programa otvoren je ponosnim intoniranjem hrvatske državne himne “Lijepa naša”, nakon čega je uslijedila minuta šutnje kojom su prisutni, u dubokom pijetetu, odali počast onima koji su svoje živote utkali u temelje slobodne i neovisne Republike Hrvatske.
Atmosfera u Dražu bila je prožeta snažnim emocijama. Bilo je zaista lijepo, ali i dirljivo, vidjeti iznimno velik broj samih pripadnika 135. baranjske brigade, ljudi koji su prije više od tri desetljeća dijelili rovove, strahove, ali i neizmjeran ponos. Među uzvanicima koji su svojim dolaskom uveličali ovaj događaj našli su se brojni visoki dužnosnici. U ime Hrvatskoga sabora i županice Osječko-baranjske županije Nataše Tramišak, događaju je nazočio zastupnik u Hrvatskom saboru i prvi ratni zapovjednik Prvog baranjskog bataljuna, brigadir Stipan Šašlin. Ispred potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja prisustvovao je izaslanik Stipe Rimac, a svečanost su uveličali i gradonačelnik Belog Manastira Ivan Pavelić, načelnica Općine Draž Valentina Avdičević te brojni drugi uvaženi gosti i predstavnici braniteljskih udruga proizašlih iz Domovinskog rata.
Prkos koji neprijatelj nije uspio slomiti
Nakon uvodnih protokola, okupljenima se prvi obratio predsjednik Udruge 135. baranjske brigade Hrvatske vojske, Josip Kamenar. Njegovo je izlaganje bilo posvećeno samim korijenima i dramatičnim okolnostima nastanka bataljuna, u trenucima kada je sudbina Baranje visjela o koncu. Kamenar je iskoristio priliku da se zahvali svima na iznimnom odazivu, naglasivši tužnu činjenicu da mnogih suboraca danas više nema.
Prisjećajući se sudbonosnog kolovoza 1991. godine, Kamenar je slikovito opisao težinu tog vremena: „Danas se s posebnim pijetetom prisjećamo sudbonosnih dana iz kolovoza ’91. godine. Nakon strašnog egzodusa našeg naroda u kolovozu, kada je pao najveći dio naše Baranje, naš prkos i želja za slobodom nisu slomljeni. Samo četiri dana nakon pada Baranje, podigli smo glave i organizirali se.“
Njegove riječi snažno su odjeknule dvoranom, podsjećajući prisutne da je Prvi samostalni baranjski bataljun ustrojen u progonstvu, u gradu Osijeku. Bili su to dani oskudice, kada hrvatski branitelji nisu raspolagali teškim naoružanjem, modernom opremom ni logistikom, ali su posjedovali ono najvažnije – nesalomljivu odlučnost da obrane svoje obitelji i osiguraju pravo na povratak na svoja vjekovna ognjišta. Iz tog hrabrog, improviziranog bataljuna kasnije je izrasla ponosna 135. baranjska brigada, koja je preuzela ključnu ulogu u držanju sjevernog dijela obrane Osijeka. Kamenar je naglasio kako su upravo na tom dijelu slavonsko-baranjskog ratišta izdržali najteže udare neprijatelja, čuvajući tako grad na Dravi od potpunog okruženja. Svoje je emotivno obraćanje zaključio porukom zajedništva: „Naša je dužnost čuvati uspomenu na poginule branitelje koji su dali živote za našu slobodu. Njihova nas žrtva obvezuje na zajedništvo i dan-danas.“
Odgovornost generacije koja je stvarala povijest
U ime domaćina, Općine Draž, prisutnima se s izrazitim poštovanjem obratila načelnica Valentina Avdičević. Ona je naglasila izuzetnu čast što je upravo Draž domaćin ovog velikog jubileja, mjesta koje je i samo podnijelo golemu žrtvu tijekom ratnih razaranja. U svom govoru, načelnica je istaknula jedan vrlo osobni, ali duboko indikativan detalj iz razgovora s ratnim zapovjednikom Šašlinom, s kojim surađuje dugi niz godina.
„Uvijek mi je u sjećanju ostala urezana jedna njegova rečenica: ‘S 27 godina bio sam odgovoran za tuđe živote’,“ istaknula je Avdičević. Ova misao savršeno ocrtava brutalnu stvarnost Domovinskog rata, u kojem su golobradi mladići preko noći morali odrasti i preuzeti zapovjedne odgovornosti u najsmrtonosnijim situacijama. Poručila je okupljenim braniteljima kako su te 1991. godine pokazali ono najvažnije – iskrenu ljubav prema domovini i spremnost na najveću žrtvu. Podsjećajući mlađe generacije na njihovu obvezu, dodala je: „Očito na ovom svijetu svaka generacija ima neku svoju zadaću. Vi ste stvorili i obranili našu domovinu, a mi ostali moramo i dalje raditi na očuvanju našeg mira te na razvitku i boljitku svih nas.“
Kolovoz tuge i kolovoz ponosa
Gradonačelnik Belog Manastira, Igor Pavelić, u svom je govoru povukao snažnu povijesnu paralelu između dvaju kolovoza koji su zauvijek obilježili noviju hrvatsku povijest. Podsjetio je prisutne kako je kolovoz 1991. godine za Baranju bio iznimno tragičan, obilježen nadmoćnim prodorom srbočetničkih formacija koje su imale golemu oružanu i logističku podršku. Bilo je to vrijeme neizvjesnosti, pada teritorija i egzodusa.
Međutim, Pavelić je istaknuo kako je sva ta patnja dobila svoj smisao u ljeto 1995. godine. „Sve ono što ste tada teško podnijeli, kao i sve žrtve iz 1991. godine, u ljeto 1995. došlo je na naplatu. Znam da ste 1995. bili spremni ginuti za slobodu naše Baranje i da ste čekali da se to vojno riješi,“ naglasio je gradonačelnik. Podsjetio je na nedavnu proslavu 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, naglasivši kako su, zahvaljujući vojnoj snazi koju je Hrvatska vojska demonstrirala tada, stvoreni preduvjeti za kasniju mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja. Bez te demonstracije moći, diplomatski bi put bio nemoguć.
Pavelić je također upozorio na jedan od ključnih problema s kojima se Baranja danas suočava kada je u pitanju kultura sjećanja – nedostatak adekvatnih spomen-obilježja. Istaknuo je kako brojna mjesta stradavanja po baranjskim selima i samom Belom Manastiru još uvijek nisu dostojno obilježena. Oštro je apelirao na potrebu edukacije mladih i uvođenja ovakvih lokalnih povijesnih događaja u školske kurikulume, naglašavajući da Domovinski rat nije samo “priča”, već stvarni temelj na kojem počiva moderna hrvatska država.
Demografski izazovi i bitke u miru
Izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja, Stipo Rimac, donio je u Draž pozdrave iz samog državnog vrha, ispričavši ministra Tomu Medveda koji je tog dana sudjelovao na ukopu posmrtnih ostataka žrtava s Križnog puta u Donjem Maclju. Rimac se prisjetio vlastitog ratnog puta u vinkovačkoj i osječkoj policiji te potpunog zemljopisnog i vojnog okruženja u kojem su se nalazili branitelji na istoku Hrvatske. Povlačeći paralelu između okupacije Baranje i svojih rodnih Jankovaca, Rimac je istaknuo duboko međusobno razumijevanje prognanika koji su godinama čeznuli za povratkom kući.
No, njegovo je obraćanje nosilo i jednu vrlo snažnu poruku o sadašnjosti. „Danas su druga vremena, druge su okolnosti i vodimo neke druge borbe. Baranja, kao i cijeli ovaj dio istočne Hrvatske, nažalost suočava se sa sve manjim brojem ljudi, a posebice mladih,“ upozorio je Rimac. Borba za Hrvatsku danas se vodi očuvanjem života u ovim krajevima, demografskom obnovom i stvaranjem uvjeta za povratak mladih obitelji, čime se direktno čuva ono za što su branitelji krvarili prije 35 godina.
Ratni put isprepleten improvizacijom, hrabrošću i pobjedama
Središnji i najočekivaniji govor održao je brigadir Stipan Šašlin, izaslanik županice i prvi ratni zapovjednik Prvog baranjskog bataljuna. Njegovo iscrpno, povijesno duboko i taktički precizno izlaganje pružilo je običnim građanima dragocjen uvid u vojne operacije, a samim sudionicima poslužilo kao snažan podsjetnik na dane najvećeg ponosa i slave.
Šašlin se prisjetio samih početaka agresije u svibnju i ljeto 1991. godine, kada su pripadnici JNA planski zauzeli Batinski most kao ključni strateški objekt, prvo s jednom satnijom, a ubrzo s cijelom bojnom. Obrana je tada, kako je iskreno posvjedočio, bila organizirana stihijski, od sela do sela. Okupljeni mještani Draža, Gajića i okolice suprotstavljali su se oklopnim grdosijama koristeći traktore, poljoprivredne prikolice i plinske boce. „Evo, tu je gospodin Majer, sjeća se da smo pripremali Molotovljeve koktele i plinske boce,“ prisjetio se Šašlin, ocrtavajući nadrealnu disproporciju u naoružanju.
Sama okupacija Baranje zatekla je Šašlina i dio suboraca u Sloveniji, gdje su išli u očajničku nabavku prijeko potrebnog oružja. Pri povratku u Osijek, povratak u Baranju više nije bio moguć, osim u Bilje. Upravo je tu Šašlin zastao i s posebnom gorčinom podsjetio na stravičan, a u široj javnosti često zaboravljen zločin. Podsjetio je na 3. rujna 1991. godine, kada je u Bilju mučki ubijeno i strijeljano 22 mladih ljudi. „O toj se tragediji malo govori na razini Republike Hrvatske, ali zamislite jedno malo mjesto kao Bilje kada u jednom danu izgubi 22 mlada čovjeka. To bi i za velik grad bila golema tragedija,“ istaknuo je vidno potreseni brigadir.
Govoreći o osnutku samog bataljuna u Osijeku potkraj kolovoza, Šašlin je iznio podatak koji izaziva strahopoštovanje: od trenutka kada je Prvi baranjski bataljun ustrojen, naoružan onime što se uspjelo prikupiti, i poslan na sjeverne položaje obrane Osijeka (Podravlje, Tvrđavica), hrvatske snage na tom potezu nikada više nisu izgubile ni pedlja teritorija. Naprotiv, samo su napredovale.
Posebno je izdvojio briljantnu vojnu akciju u Kopačkom ritu sredinom prosinca 1991. godine. Taj je okršaj, vođen u ekstremno teškim zimskim i močvarnim uvjetima, rezultirao prvim pravim porazom srbočetničke vojske na prostoru cijele istočne Slavonije i Baranje. Neprijateljski plan izbijanja na Dravu i spajanja sa snagama u Sarvašu, čime bi se Osijek našao u smrtnom poluokruženju, razbijen je u tri dana borbe prsa o prsa. Bio je to strahovit moralni poticaj za cijelu Hrvatsku vojsku nedugo nakon pada Vukovara, dokazavši da JNA nije nepobjediva.
Šašlin je odao posebno priznanje prvom hrvatskom predsjedniku, dr. Franji Tuđmanu. Priznao je kako on sam, tada kao mladi zapovjednik na terenu, često nije razumio političke pregovore i primirja, no s povijesnim odmakom shvaća da je to bio majstorski potez kupovanja vremena za naoružavanje i obuku Hrvatske vojske, što je u konačnici dovelo do veličanstvenih pobjeda 1995. godine i procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja koji je spasio tisuće života.
Svoj je govor zaključio optimističnim pogledom u budućnost, poručivši kako se nove generacije moraju boriti za Hrvatsku izgradnjom gospodarstva, infrastrukture i poštenog društva u kojem će biti lijepo živjeti, dodavši na kraju snažnu poruku: „Mi smo imali onu tešku povijesnu ulogu, ali smo je odradili na najbolji mogući način i budite ponosni na sve što smo učinili!“
Nakon ovih inspirativnih riječi, svečanost je kulminirala puštanjem himne 135. brigade Hrvatske vojske, koja je dvoranom odjeknula kao trajni podsjetnik na slavno ratno doba. Službeni dio programa završen je molitvom za sve stradale i preminule branitelje koju je predvodio velečasni Juraj Kovačić, nakon čega su veterani, uzvanici i građani nastavili druženje na prigodnom domjenku, obnavljajući stara prijateljstva i uspomene koje vrijeme nikada neće moći izbrisati.
NAJNOVIJE OBJAVE
- Svečano obilježena 35. obljetnica osnutka Prvog baranjskog bataljuna
Danas je u prepunom Domu kulture u baranjskom mjestu Dražu, u nazočnosti brojnih veterana, visokih uzvanika i mještana, svečano i dostojanstveno obilježena 35. obljetnica osnutka… Pročitaj više: Svečano obilježena 35. obljetnica osnutka Prvog baranjskog bataljuna - Nakon 81 godine šutnje: 500 zaboravljenih sinova konačno pronašlo mir u hrvatskoj zemlji
Danas su Maceljske žrtve, njih 500, napokon pronašle svoj mir. U Donjem Maclju održan je dostojanstven pokop posmrtnih ostataka ekshumiranih iz Slovenije. Danas je kod… Pročitaj više: Nakon 81 godine šutnje: 500 zaboravljenih sinova konačno pronašlo mir u hrvatskoj zemlji - Ostavljeni na milost i nemilost oklopnoj sili: 35 godina od herojskog otpora i početka baranjskog egzodusa
U znak sjećanja na stradale branitelje i civile, danas je ispred Osnovne škole svečano obilježena herojska obrana Darde 1991. godine. Kroz polaganje vijenaca, zajedničku molitvu… Pročitaj više: Ostavljeni na milost i nemilost oklopnoj sili: 35 godina od herojskog otpora i početka baranjskog egzodusa - Zarobljavanje vlaka JNA: Dan kada je Slavonski Brod prevario vojsku i naoružao Hrvatsku
U dramatičnim ljetnim danima 1991. godine, kada je nad cijelom istočnom Hrvatskom visjela prijetnja potpunog uništenja, hrabrost i odlučnost lokalnih branitelja promijenili su tijek povijesti.… Pročitaj više: Zarobljavanje vlaka JNA: Dan kada je Slavonski Brod prevario vojsku i naoružao Hrvatsku - Nema milosti: Turistička inspekcija poharala iznajmljivače na crno!
U razdoblju od 20. travnja do 15. kolovoza 2026. godine, turistička inspekcija Državnog inspektorata provela je 2.059 nadzora diljem Hrvatske, otkrivši 166 slučajeva ilegalnog iznajmljivanja,… Pročitaj više: Nema milosti: Turistička inspekcija poharala iznajmljivače na crno! - Jedna svijeća za svaki dan otpora: 87 svijeća za Vukovar u Osijeku
Hrvatska stranka prava obilježit će u utorak, 25. kolovoza 2026., u Osijeku početak Bitke za Vukovar paljenjem 87 svijeća u Vukovarskoj ulici, u spomen na… Pročitaj više: Jedna svijeća za svaki dan otpora: 87 svijeća za Vukovar u Osijeku - U nekoliko sekundi nestale su cijele obitelji: Zaboravljeni krik pulske djece s Vergarole
Na pulskom kupalištu Vergarola, 18. kolovoza 1946. godine, dogodila se stravična eksplozija 28 zaostalih protubrodskih mina u kojoj je poginulo više od 100 ljudi, mahom… Pročitaj više: U nekoliko sekundi nestale su cijele obitelji: Zaboravljeni krik pulske djece s Vergarole - Županica Tramišak obišla gradilišta: Evo kada točno učenici u Ladimirevcima i Ivanovcima prelaze u jednu smjenu
Povijesna ulaganja u obrazovnu infrastrukturu donose velike promjene za učenike na području Valpovštine. Rekonstrukcija i dogradnja koju prolazi OŠ Ladimirevci, zajedno s PŠ Ivanovci, osigurat… Pročitaj više: Županica Tramišak obišla gradilišta: Evo kada točno učenici u Ladimirevcima i Ivanovcima prelaze u jednu smjenu - Kako je 1500 kamiona otrova postalo nevidljivo za institucije, a jedini krivci su ostali privatni poduzetnici?
Nezapamćeni ekocid u Lici razotkrio je potpuni slom državnog sustava kontrole. Kako je moguće da 1500 kamiona toksičnog otpada neopaženo prođe kroz Hrvatsku i završi… Pročitaj više: Kako je 1500 kamiona otrova postalo nevidljivo za institucije, a jedini krivci su ostali privatni poduzetnici? - Ekocid u Lici: Je li zdravlje građana doista sigurno i što donosi novi saborski zaključak?
Završena je izvanredna saborska sjednica na kojoj je glavna tema bila otpad u Gospiću, a vladajuća većina izglasala je novi zaključak o hitnoj sanaciji unatoč… Pročitaj više: Ekocid u Lici: Je li zdravlje građana doista sigurno i što donosi novi saborski zaključak?
