Stupanjem na snagu nove EU Uredbe otvara se mogućnost da tradicionalni hrvatski obrtnički i industrijski proizvodi dobiju europsku oznaku zemljopisnog podrijetla, čime bi se povećala njihova prepoznatljivost, zaštita od krivotvorina i tržišna vrijednost. Obrtnike sada čeka informiranje, udruživanje i priprema zahtjevne dokumentacije.
ZAGREB, 9. prosinca 2025. – Poput proizvođača pršuta, kulena ili mlinaca i proizvođači kristala, drvenih igrački, čipke, licitara moći će dobiti europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla i time jamčiti potrošačima da kupuju kvalitetan i autentičan proizvod.
Od 1. prosinca na snagu je stupila Uredba (EU) 2023/2411, odnosno novi sustav oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode koji njihovim proizvođačima omogućuje da budu priznati i zaštićeni u 27 država članica EU.
Samoborski kristal, tradicionalni nakit iz dalmatinskih gradova, drvene igračke, tako bi se mogli naći u biranom društvu češkog kristala, porculana iz Limogesa, mramora iz Carrare.
Hrvatska je zemlja s bogatom tradicijom obrtništva pa je za očekivati da će u zaštiti njegovih proizvoda biti uspješna kao što je bila u zaštiti poljoprivrednih i prehrambenih, 50-ak je takvih proizvoda čiji je naziv u EU registriran kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet.
Kamen, čipka, kristal, drvene igračke, licitari
Kao potencijalne obrtničke proizvode pogodne za zaštitu, Hrvatska obrtnička komora (HOK) vidi npr. benkovački ili brački kamen, hvarsku čipku od agave, pašku, lepoglavsku, svetomarsku i primoštensku čipku, samoborski kristal, šestinski kišobran, tradicionalne drvene igračke Hrvatskog Zagorja, licitare, betinsku gajetu i tradicionalni nakit iz različitih priobalnih gradova.
Upravo na takve proizvode, one koji u sebi nose kulturu mjesta u kojem su nastali, tradiciju i posebnost izrade, ‘cilja’ europska Uredba koja po prvi put uspostavlja jedinstveni sustav zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode u EU, a za čiju je provedbu Hrvatska donijela odgovarajući zakon.
Sustav zaštite ima dvije faze, nacionalnu i europsku u kojima glavne uloge imaju nacionalni i Ured EU za intelektualno vlasništvo.
Za nacionalnu fazu u Hrvatskoj je nadležan Državni zavod za intelektualno vlasništvo, koji će komunicirati s Uredom EU koji će donositi konačnu odluku o registraciji.
Postupak za zaštitu pokreće se podnošenjem zahtjeva za registraciju Zavodu, a način podnošenja, sadržaj zahtjeva i prilozi koji ga moraju pratiti pobliže će propisati pravilnik koji donosi glavni ravnatelj Zavoda, a koji je u javnom savjetovanju do konca prosinca.
Važnu ulogu imat će i Carinska uprava koja će nadzirati korištenje zaštićenih oznaka na tržištu i sprječavati krivotvorine.
Obrtnici slabo informirani o novoj prilici
Hrvatska je imala sličan sustav, ali samo na nacionalnoj razini. Prije 22 godine zakonom je postavila okvir za zaštitu svojih autentičnih proizvoda, no učinak je bio skroman, samo četiri registrirane oznake: paška, lepoglavska, svetomarska i primoštenska čipka.
Stvari bi se sada trebale promijeniti, no da bi se to dogodilo trebat će uložiti dodatni napor da hrvatski obrtnici osvijeste da njihovi proizvodi mogu dobiti europsku oznaku i time prepoznatljivost na razini EU.
Desetak obrtnika s kojima smo razgovarali mahom ne znaju za tu novu mogućnost, a među njima je i Đurđica Slamek, načelnica međimurske općine Sveta Marija, vlasnice prava na svetomarsku čipku, koja oznaku izvornosti nosi od 2010. godine.
„Zanimat ću se o čemu se radi“, kaže Slamek sklona da se pokrene postupak za zaštitu oznake te čipke koja spada među jednostavnije čipke, a drugačijom od ostalih čini je izrada jednom neprekinutom niti.
Zahvaljujući dobivenoj oznaci izvornosti, očuvali su umijeće izrade te čipke koja je gotovo bila nestala, stali su na kraj pojedincima koji su je htjeli preimenovati, spriječili su moguće krivotvorine.
Postupak zaštite nije bio ni jeftin, ni jednostavan, morali su angažirati osobu koja je odradila taj posao, no pomagala je cijela zajednica, jer trebalo je naći izvore, pisane i materijalne tragove.
Licitari, šareno ukrašeni kolačići u obliku srca, s dugom tradicijom izrade na sjeveru Hrvatske, također su na popisu potencijalnih proizvoda za zaštitu, no hoće li se u to upustiti Valentina Gladović Nedić, vlasnica Svjećarsko-medičarskog obrta Slavica iz Klenovnika u Varaždinskoj županiji, jednog od 24 obiteljska obrta koji posjeduju UNESCO-vu povelju nematerijalnog dobra, ovisi o niz faktora.
Nas licitara je relativno malo, posebno nas koji smo obiteljski vezani za taj posao, kaže i navodi kako je njena je obitelj u tom poslu više od 80 godina.
Razgovor s obitelji prethodit će bilo kakvoj odluci, naglašava, svjesna da bi bez udruživanja proizvođači licitara teško uspjeli u dobivanju europske oznake.
Komora: Slijede besplatni webinari za obrtnike
Prepoznajući nove mogućnosti koje oznake zemljopisnog podrijetla otvaraju za obrtnike, Državni zavod za intelektualno vlasništvo u suradnji s Europskom komisijom i Uredom EU za intelektualno vlasništvo u travnju je u HOK-u organizirao konferenciju na tu temu.
Iz Komore najavljuju da će u suradnji sa Zavodom nastaviti informirati proizvođače o postupku registracije te im biti na raspolaganju da što lakše prođu kroz postupak i dođu do znaka zemljopisnog podrijetla.
U narednim tjednima u planu je organizacija besplatnog webinara za obrtnike, poziv će biti poslan putem internog sustava komunikacije na njihove email adrese, kao i snimka održanog webinara. Online edukacije će se ponavljati po potrebi i sukladno interesu, a Savjetodavna služba HOK-a je kontinuirano na raspolaganju obrtnicima za ova i sva druga pitanja.
Složeni put do zaštite
Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula je zaštitu hrvatskih autohtonih prehrambenih proizvoda stavio u fokus svojih aktivnosti u Europskom parlamentu.
“Standardi sigurnosti i kvalitete hrane već su dobro utemeljeni i strogo regulirani, no i ovdje će biti potrebno precizno definirati razine razlikovnosti i kriterije koji će doista odražavati kvalitetu proizvoda”, najavio je Picula u izjavi za Hinu.
“Kada govorimo o zaštiti proizvoda, iskustvo pokazuje da su najzahtjevniji upravo procesi koji se odvijaju na nacionalnoj razini. Najosjetljivijim se, po mom iskustvu, uvijek pokazivalo definiranje specifikacije proizvoda. Proizvođači su nerijetko u početku predlagali standarde toliko visoke da ih gotovo nitko nije mogao ispuniti. S druge strane, specifikacija mora biti dovoljno jasna i precizna da bi uopće mogla pružiti zaštitu. Vjerujem da će i u ovom slučaju to biti izazovna faza, premda nešto jednostavnija nego u području prehrambenih proizvoda”, upozorava SDP-ov eurozastupnik.
“Na razini Europske unije u završnoj fazi Europska komisija ocjenjuje ispunjava li proizvod sve tehničke uvjete. Taj je korak ujedno mogućnost da drugi proizvođači ulože prigovor, smatraju li da se zadire u već postojeće, zaštićene oznake”, napominje.
U nastojanjima da osigura zaštitu za hrvatske proizvode Picula se susretao i s otporima iz zemalja koje su te proizvode vidjele kao konkurenciju ili kopiju svojih, primjerice u slučaju korištenja naziva prošek za desertno dalmatinsko vino što Italija nastoji zabraniti zbog sličnosti s nazivom “prosecco”.
“Treba naglasiti da je Europski parlament jedan od dvaju zakonodavaca u Europskoj uniji. Nijedna uredba ne može stupiti na snagu a da se o njoj prethodno temeljito ne raspravlja, najčešće mjesecima. O Prošeku se raspravljalo i u plenarnoj dvorani i u odborima Parlamenta, što jasno potvrđuje da je zaštita proizvoda tema od iznimnog interesa za sve države članice. Kao zastupnici, dužnost nam je zastupati interese svojih građana, a pitanje zaštite tradicionalnih proizvoda upravo je jedno od onih u kojima se ta odgovornost najjasnije očituje”.
“Od 2013. svjedočimo dugotrajnoj i, nažalost, još uvijek nezavršenoj priči oko zaštite Prošeka. Nisam očekivao da će postupak proteći bez poteškoća, ali razina dezinformacija i neistina koja je dolazila s talijanske strane nadmašila je čak i najpesimističnija očekivanja”, rekao je Picula glede svog iskustva u nastojanjima da se zaštiti tradicionalno ime prošeka.
(Hina)
- Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina
Jesu li državne nekretnine zlatni rudnik za proračun ili privatni servis političkih elita? Dok nalazi revizije otkrivaju milijunske gubitke na praznim stanovima, a zviždačica Maja… Pročitaj više: Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina - Novi Zakon o obveznim odnosima: Duže jamstvo i digitalne punomoći
Ministar Damir Habijan predstavio je izmjene Zakona o obveznim odnosima koje donose pravo na popravak, produljenje jamstva za godinu dana, uvođenje digitalne punomoći i bolju… Pročitaj više: Novi Zakon o obveznim odnosima: Duže jamstvo i digitalne punomoći - Raspudić o mediju :„pričaju nebuloze“ i prave javnost „idiotima“
Zastupnik Nino Raspudić u Saboru je progovorio o razgranatoj mreži korupcije u hrvatskim sportskim savezima, pranju novca kroz državne tvrtke poput HEP-a te ulozi medija… Pročitaj više: Raspudić o mediju :„pričaju nebuloze“ i prave javnost „idiotima“ - Jurčević: „Jasenovac je otkopan još 1964.”
ZAGREB, 16. travanj 2026. – U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika, povjesničar i zastupnik Josip Jurčević održao je u Hrvatskom saboru oštar govor… Pročitaj više: Jurčević: „Jasenovac je otkopan još 1964.” - Miletić oštro iz Sabora: „Hrvatska je država u kojoj se kradu milijarde, a zviždače progone kao divljač“
Zastupnik Mosta Marin Miletić u Saboru je žestoko kritizirao korupciju u sportskim savezima, progon zviždača poput Damira Sabljaka te pristranost HND-a, poručivši da Hrvatska može… Pročitaj više: Miletić oštro iz Sabora: „Hrvatska je država u kojoj se kradu milijarde, a zviždače progone kao divljač“ - Ministar Medved predstavio izvješće o nestalima za 2025. godinu
Izvješće ministra Tome Medveda o nestalima u 2025. godini otkriva značajne pomake u potrazi, uključujući nove masovne grobnice i ulaganja od 250.000 eura u DNA… Pročitaj više: Ministar Medved predstavio izvješće o nestalima za 2025. godinu - U Osijeku predstavljena medalja povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva
Odlukom Vlade RH i Hrvatskog sabora, 2025. godina proglašena je godinom obilježavanja velike obljetnice krunidbe kralja Tomislava. Osječko-baranjska županija i Muzej likovnih umjetnosti (MLU) trajni… Pročitaj više: U Osijeku predstavljena medalja povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva - Skok cijena energenata i stanovanja obilježio ožujak 2026.
Prema najnovijem izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS), cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ožujku su porasle za 4,8% na godišnjoj razini. U… Pročitaj više: Skok cijena energenata i stanovanja obilježio ožujak 2026. - U Gornjoj Dubravi ekshumirane prve žrtve, istraživanja se šire na Sesvete
U tijeku su opsežna terenska istraživanja Ministarstva hrvatskih branitelja na području Grada Zagreba. Prema dostupnim saznanjima, riječ je o žrtvama partizansko-komunističkih zločina počinjenih neposredno nakon… Pročitaj više: U Gornjoj Dubravi ekshumirane prve žrtve, istraživanja se šire na Sesvete - Osijek lider u odvajanju otpada: Održan III. Eco City Waste Fest
Dok drugi gradovi plaćaju penale, Osijek bilježi 58% odvojenog prikupljanja otpada. Treće izdanje Eco City Waste Festa okupilo je vrtiće, škole i stručnjake kako bi… Pročitaj više: Osijek lider u odvajanju otpada: Održan III. Eco City Waste Fest
