Može li Hrvatska voditi dosljednu obrambenu politiku ako predsjednik i Vlada javno zastupaju suprotne strateške smjerove?
Piše: Dražen Jurmanović Foto: MORH/ F. Klen
Službeni posjet potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivan Anušić Izrael otvorio je mnogo više od pitanja jedne izvozne licence i jednog obrambenog sustava. Otvorio je staro, ali nikad do kraja razriješeno pitanje: tko u Republici Hrvatskoj doista definira obrambenu politiku – Vlada ili predsjednik Republike?
Na jednoj strani stoji Vlada koja kroz Ministarstvo obrane vodi operativnu politiku, pregovara, sklapa sporazume i razvija vojnu suradnju. Na drugoj strani je predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, koji ne krije da se s tim smjerom – barem kada je riječ o Izraelu – duboko ne slaže.
I tu počinje problem.
Je li riječ o protokolu ili o strategiji?
Formalno gledano, ministar obrane može putovati i pregovarati bez predsjednikove suglasnosti. Ustav je u tom dijelu dvosmislen, ali jasno je da Vlada vodi vanjsku i obrambenu politiku u miru.
No, kada je riječ o strateškoj suradnji i potencijalnim vojnim nabavama, teško je tvrditi da je riječ o običnom protokolarnom posjetu. Obrambena politika nije turistička diplomacija. Ona je temelj nacionalne sigurnosti.
Ako ministar pregovara o sustavima poput izraelskog Trophyja ili o dubljoj industrijskoj suradnji, to više nije pitanje kurtoazije, nego strateškog usmjerenja države.
A strateško usmjerenje bez suglasja državnog vrha postaje politički rizik.
Dvije vizije sigurnosti
Ovdje nije riječ samo o Izraelu.
Riječ je o dvije koncepcije obrambene politike.
Prva, koju zagovara Vlada, temelji se na pragmatizmu. Ako je tehnologija vrhunska, interoperabilna i dostupna – razmatra se. Suradnja s Izraelom u tom smislu vidi se kao tehnološka i industrijska prilika.
Druga, koju zastupa predsjednik Milanović, temelji se na sigurnosnom zatvaranju kruga unutar NATO saveza. Prema toj logici, Hrvatska bi se trebala oslanjati isključivo na članice Saveza – prije svega SAD, Njemačku i Francusku – kako bi izbjegla političke i sigurnosne dvojbe.
Milanović dodatno upozorava na moralnu dimenziju izraelske politike u Gazi, ali i na činjenicu da Izrael vojno surađuje sa Srbijom. Njegovo pitanje nije samo političko, nego i obavještajno: tko integrira sustave u regiji i tko ima pristup osjetljivim podacima?
To su legitimna pitanja.
Ali legitimna je i druga strana: može li si Hrvatska, u vremenu ubrzanog naoružavanja regije, priuštiti sužavanje izbora dobavljača?
Problem povjerenja
Suština sukoba nije Izrael. Suština je nepovjerenje.
Odnosi između Pantovčaka i Banskih dvora već su godinama opterećeni političkim sukobima. Obrana je postala još jedno bojište.
Kada predsjednik javno poruči da Hrvatska vojska „neće sudjelovati“ u suradnji s određenim partnerom, a ministar obrane istodobno razvija tu suradnju, vanjski promatrači ne vide demokratski pluralizam. Vide neusklađenost.
A u sigurnosnoj politici neusklađenost znači slabost.
Tko plaća cijenu?
Najveću cijenu ovakvih sukoba može platiti sustav obrane.
Strateške nabave zahtijevaju:
- dugoročno planiranje
- političku stabilnost
- institucionalno jedinstvo
- jasnu poruku partnerima
Ako politički vrh šalje oprečne signale, svaki budući partner postavlja pitanje: s kim zapravo pregovaramo?
Vojska ne smije biti poligon političkog nadmetanja.
Što je izlaz?
Izlaz nije u tome da jedna strana „pobijedi“.
Izlaz je u institucionalnoj koordinaciji.
Predsjednik ima pravo upozoravati. Vlada ima pravo pregovarati. No obrambena strategija mora biti jedinstvena i usvojena konsenzusom državnog vrha.
Bez toga, svaka nabava postaje politička kriza, a svaka međunarodna suradnja – unutarnji sukob.
Hrvatska si to ne može priuštiti.
Jer na kraju, pitanje nije Izrael.
Pitanje je može li država koja je članica NATO-a i Europske unije voditi ozbiljnu obrambenu politiku ako njezin politički vrh javno govori različitim jezicima.
A vojska – ona mora imati samo jedan.
- Horor u centru Šibenika: Rastrojeni bilder nakon narkoseanse nožem usmrtio mladića, djevojka jedva preživjela!
Krvoproliće u Šibeniku šokiralo je javnost. 24-godišnjak je nožem usmrtio muškarca i ranio djevojku nakon višesatne konzumacije sintetičkih droga u apartmanu. U noći na utorak… Pročitaj više: Horor u centru Šibenika: Rastrojeni bilder nakon narkoseanse nožem usmrtio mladića, djevojka jedva preživjela! - Ekološka uzbuna: Hoće li Slavonija postati spalionica sumnjivog otpada?Planirano spaljivanje otpada u Našicama izazvalo je oštru reakciju Mosta. Marin Miletić poziva Slavonce na otpor protiv ekološke ugroze i otpadne mafije. Stranka Most održala… Pročitaj više: Ekološka uzbuna: Hoće li Slavonija postati spalionica sumnjivog otpada?
- Oštra osuda: SDSS Vukovar položio vijence na sporno grobljeSavjet za branitelje i Tanja Belobrajdić osudili su SDSS Vukovar zbog polaganja vijenaca na ilegalnom groblju i veličanja agresora. Savjet za branitelje gradonačelnika Grada Vukovara… Pročitaj više: Oštra osuda: SDSS Vukovar položio vijence na sporno groblje
- Pobjeda vjere nad mrakom: Povijesni križ na Proštini ponovno uzdignut i blagoslovljen nakon 79 godina!U objavi koju donosi blog Hrvatske pravice iz pera autorice Lili Benčik, svjedočimo ispravljanju povijesne nepravde stare gotovo osam desetljeća. Srušen od strane komunističkog režima… Pročitaj više: Pobjeda vjere nad mrakom: Povijesni križ na Proštini ponovno uzdignut i blagoslovljen nakon 79 godina!
- “Zelena krinka za strance”: Bura u Saboru zbog novog zakona, Bulj udario po ‘kraljevima vjetra’!Novo tržište električne energije izazvalo je burnu raspravu. Saznajte zašto Most upozorava na pogodovanje strancima i lošu infrastrukturu. Danas su u Hrvatskom saboru, tijekom žustre… Pročitaj više: “Zelena krinka za strance”: Bura u Saboru zbog novog zakona, Bulj udario po ‘kraljevima vjetra’!
- Zakon za tržište električne energije: Spas ili propast?Saznajte što donosi novi zakon za tržište električne energije. Donosimo detalje burne saborske rasprave, utjecaj na cijene struje i prava potrošača. Danas, 16. rujna, tijekom… Pročitaj više: Zakon za tržište električne energije: Spas ili propast?
- Prije 80 godina iz Like su stigli egzekutori, danas stiže otpad: Teška ironija našičkih ZoljanaDok Nexe asimilira otpad, Crni potok Zoljani čuva kosti žrtava iz 1945. Može li vrhunska moderna tehnologija izbrisati krvavu povijest slavonske šume? Autor: Morisa Mikić… Pročitaj više: Prije 80 godina iz Like su stigli egzekutori, danas stiže otpad: Teška ironija našičkih Zoljana
- Dosta je bilo ruganja žrtvama: Damir Markuš pokrenuo postupak za uklanjanje agresorskog spomenika u Blatuši!Istaknuti branitelj Damir Markuš predao je prijavu za uklanjanje spomenika na groblju Blatuša koji veliča agresiju na RH. Istaknuti hrvatski branitelj, vukovarski veteran, nekadašnji pripadnik… Pročitaj više: Dosta je bilo ruganja žrtvama: Damir Markuš pokrenuo postupak za uklanjanje agresorskog spomenika u Blatuši!
- Dan odluke: Kako je hrabrost malih ljudi pobijedila golemi vojni aparatPovijest potvrđuje da je 15. rujna 1991. bio presudan. Saznajte kako je blokada vojarni JNA spasila Hrvatsku od uništenja. Hrvatski državni vrh, predvođen predsjednikom dr.… Pročitaj više: Dan odluke: Kako je hrabrost malih ljudi pobijedila golemi vojni aparat
- Prva zračna uzbuna u Zagrebu: Opsada, hrabrost i katarza ratne 1991. godineSaznajte kako je prva zračna uzbuna u Zagrebu 15. rujna 1991. promijenila tijek rata, uzrokovala blokadu vojarni JNA i ujedinila naciju Dana 15. rujna 1991.… Pročitaj više: Prva zračna uzbuna u Zagrebu: Opsada, hrabrost i katarza ratne 1991. godine
