Može li Hrvatska voditi dosljednu obrambenu politiku ako predsjednik i Vlada javno zastupaju suprotne strateške smjerove?
Piše: Dražen Jurmanović Foto: MORH/ F. Klen
Službeni posjet potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivan Anušić Izrael otvorio je mnogo više od pitanja jedne izvozne licence i jednog obrambenog sustava. Otvorio je staro, ali nikad do kraja razriješeno pitanje: tko u Republici Hrvatskoj doista definira obrambenu politiku – Vlada ili predsjednik Republike?
Na jednoj strani stoji Vlada koja kroz Ministarstvo obrane vodi operativnu politiku, pregovara, sklapa sporazume i razvija vojnu suradnju. Na drugoj strani je predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, koji ne krije da se s tim smjerom – barem kada je riječ o Izraelu – duboko ne slaže.
I tu počinje problem.
Je li riječ o protokolu ili o strategiji?
Formalno gledano, ministar obrane može putovati i pregovarati bez predsjednikove suglasnosti. Ustav je u tom dijelu dvosmislen, ali jasno je da Vlada vodi vanjsku i obrambenu politiku u miru.
No, kada je riječ o strateškoj suradnji i potencijalnim vojnim nabavama, teško je tvrditi da je riječ o običnom protokolarnom posjetu. Obrambena politika nije turistička diplomacija. Ona je temelj nacionalne sigurnosti.
Ako ministar pregovara o sustavima poput izraelskog Trophyja ili o dubljoj industrijskoj suradnji, to više nije pitanje kurtoazije, nego strateškog usmjerenja države.
A strateško usmjerenje bez suglasja državnog vrha postaje politički rizik.
Dvije vizije sigurnosti
Ovdje nije riječ samo o Izraelu.
Riječ je o dvije koncepcije obrambene politike.
Prva, koju zagovara Vlada, temelji se na pragmatizmu. Ako je tehnologija vrhunska, interoperabilna i dostupna – razmatra se. Suradnja s Izraelom u tom smislu vidi se kao tehnološka i industrijska prilika.
Druga, koju zastupa predsjednik Milanović, temelji se na sigurnosnom zatvaranju kruga unutar NATO saveza. Prema toj logici, Hrvatska bi se trebala oslanjati isključivo na članice Saveza – prije svega SAD, Njemačku i Francusku – kako bi izbjegla političke i sigurnosne dvojbe.
Milanović dodatno upozorava na moralnu dimenziju izraelske politike u Gazi, ali i na činjenicu da Izrael vojno surađuje sa Srbijom. Njegovo pitanje nije samo političko, nego i obavještajno: tko integrira sustave u regiji i tko ima pristup osjetljivim podacima?
To su legitimna pitanja.
Ali legitimna je i druga strana: može li si Hrvatska, u vremenu ubrzanog naoružavanja regije, priuštiti sužavanje izbora dobavljača?
Problem povjerenja
Suština sukoba nije Izrael. Suština je nepovjerenje.
Odnosi između Pantovčaka i Banskih dvora već su godinama opterećeni političkim sukobima. Obrana je postala još jedno bojište.
Kada predsjednik javno poruči da Hrvatska vojska „neće sudjelovati“ u suradnji s određenim partnerom, a ministar obrane istodobno razvija tu suradnju, vanjski promatrači ne vide demokratski pluralizam. Vide neusklađenost.
A u sigurnosnoj politici neusklađenost znači slabost.
Tko plaća cijenu?
Najveću cijenu ovakvih sukoba može platiti sustav obrane.
Strateške nabave zahtijevaju:
- dugoročno planiranje
- političku stabilnost
- institucionalno jedinstvo
- jasnu poruku partnerima
Ako politički vrh šalje oprečne signale, svaki budući partner postavlja pitanje: s kim zapravo pregovaramo?
Vojska ne smije biti poligon političkog nadmetanja.
Što je izlaz?
Izlaz nije u tome da jedna strana „pobijedi“.
Izlaz je u institucionalnoj koordinaciji.
Predsjednik ima pravo upozoravati. Vlada ima pravo pregovarati. No obrambena strategija mora biti jedinstvena i usvojena konsenzusom državnog vrha.
Bez toga, svaka nabava postaje politička kriza, a svaka međunarodna suradnja – unutarnji sukob.
Hrvatska si to ne može priuštiti.
Jer na kraju, pitanje nije Izrael.
Pitanje je može li država koja je članica NATO-a i Europske unije voditi ozbiljnu obrambenu politiku ako njezin politički vrh javno govori različitim jezicima.
A vojska – ona mora imati samo jedan.
- Imala je 13 godina i spremala se za školu: Mračna istina o ratnom zločinu u Osijeku i zapovjedniku koji je ubijao vlastite vojnike
Trinaestogodišnja djevojčica Ivana Vujić, uz još trinaestero nedužnih sugrađana, mučki je ubijena u svom obiteljskom stanu na petom katu zgrade na osječkom Vijencu Ivana Meštrovića,… Pročitaj više: Imala je 13 godina i spremala se za školu: Mračna istina o ratnom zločinu u Osijeku i zapovjedniku koji je ubijao vlastite vojnike - Krvavi 3. rujna: Slom Baranje i dan kada je Osijek gledao ravno u pakao
Na današnji dan, 3. rujna 1991. godine, dogodio se tragični pad Bilja. Ovaj događaj označio je slom posljednje linije obrane Baranje i početak nemilosrdnog, razarajućeg… Pročitaj više: Krvavi 3. rujna: Slom Baranje i dan kada je Osijek gledao ravno u pakao - Apsurd u Gospiću: Država zadužila osumnjičene za ekocid da saniraju toksični otpad u Lici!
Dodjela posla tvrtki pod istragom pokazuje sve apsurde sustava. Otkrivamo pozadinu afere Kostak i kako će se provesti sanacija otpada u Gospiću. Dodjela posla slovenskom… Pročitaj više: Apsurd u Gospiću: Država zadužila osumnjičene za ekocid da saniraju toksični otpad u Lici! - Šah-mat na Baltiku: Njemačka lansirala razorno oružje koje trajno mijenja odnos snaga u Europi
U noći s 1. na 2. rujna 2026. godine, njemačka ratna mornarica ispisala je novu stranicu vojne povijesti. Uspješno je testiran raketni sustav LORA, demonstrirajući… Pročitaj više: Šah-mat na Baltiku: Njemačka lansirala razorno oružje koje trajno mijenja odnos snaga u Europi - Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala?
Tko trpi posljedice, što raste, gdje i kada se to događa, te zašto i kako inflacija u Hrvatskoj ponovno raste na 4,1 %? Prema prvoj… Pročitaj više: Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala? - Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe!
Školski medni dan 2026 donosi zdravlje u klupe! U tijeku su prijave za program koji prvašićima diljem Hrvatske osigurava domaći med i edukaciju o pčelarstvu,… Pročitaj više: Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe! - Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa
Sastanak u Wicklowu okupio je europske ministre obrane. Teme su bile vojna pomoć Ukrajini, hibridni napadi i reorganizacija obrane Europske unije. WICKLOW, IRSKA – Neformalni… Pročitaj više: Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa - Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu?
Neopoziva ostavka Miljenka Filipovića na sve ključne stranačke dužnosti unutar vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) uslijedila je u roku od dvadeset i četiri sata nakon… Pročitaj više: Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu? - Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska
U osvit oružanih sukoba u Europi, Banovina Hrvatska donijela je prijeko potrebnu autonomiju, hrabro pokušavajući spasiti duboko podijeljenu državu od potpunog unutarnjeg političkog i društvenog… Pročitaj više: Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska - Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir
Dana 1. rujna 1939. godine, nacistička invazija na Poljsku započela je munjevitim vojnim udarima Wehrmachta, čime je Adolf Hitler s ciljem osvajanja “životnog prostora” pokrenuo… Pročitaj više: Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir
