Može li Hrvatska voditi dosljednu obrambenu politiku ako predsjednik i Vlada javno zastupaju suprotne strateške smjerove?
Piše: Dražen Jurmanović Foto: MORH/ F. Klen
Službeni posjet potpredsjednika Vlade i ministra obrane Ivan Anušić Izrael otvorio je mnogo više od pitanja jedne izvozne licence i jednog obrambenog sustava. Otvorio je staro, ali nikad do kraja razriješeno pitanje: tko u Republici Hrvatskoj doista definira obrambenu politiku – Vlada ili predsjednik Republike?
Na jednoj strani stoji Vlada koja kroz Ministarstvo obrane vodi operativnu politiku, pregovara, sklapa sporazume i razvija vojnu suradnju. Na drugoj strani je predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, koji ne krije da se s tim smjerom – barem kada je riječ o Izraelu – duboko ne slaže.
I tu počinje problem.
Je li riječ o protokolu ili o strategiji?
Formalno gledano, ministar obrane može putovati i pregovarati bez predsjednikove suglasnosti. Ustav je u tom dijelu dvosmislen, ali jasno je da Vlada vodi vanjsku i obrambenu politiku u miru.
No, kada je riječ o strateškoj suradnji i potencijalnim vojnim nabavama, teško je tvrditi da je riječ o običnom protokolarnom posjetu. Obrambena politika nije turistička diplomacija. Ona je temelj nacionalne sigurnosti.
Ako ministar pregovara o sustavima poput izraelskog Trophyja ili o dubljoj industrijskoj suradnji, to više nije pitanje kurtoazije, nego strateškog usmjerenja države.
A strateško usmjerenje bez suglasja državnog vrha postaje politički rizik.
Dvije vizije sigurnosti
Ovdje nije riječ samo o Izraelu.
Riječ je o dvije koncepcije obrambene politike.
Prva, koju zagovara Vlada, temelji se na pragmatizmu. Ako je tehnologija vrhunska, interoperabilna i dostupna – razmatra se. Suradnja s Izraelom u tom smislu vidi se kao tehnološka i industrijska prilika.
Druga, koju zastupa predsjednik Milanović, temelji se na sigurnosnom zatvaranju kruga unutar NATO saveza. Prema toj logici, Hrvatska bi se trebala oslanjati isključivo na članice Saveza – prije svega SAD, Njemačku i Francusku – kako bi izbjegla političke i sigurnosne dvojbe.
Milanović dodatno upozorava na moralnu dimenziju izraelske politike u Gazi, ali i na činjenicu da Izrael vojno surađuje sa Srbijom. Njegovo pitanje nije samo političko, nego i obavještajno: tko integrira sustave u regiji i tko ima pristup osjetljivim podacima?
To su legitimna pitanja.
Ali legitimna je i druga strana: može li si Hrvatska, u vremenu ubrzanog naoružavanja regije, priuštiti sužavanje izbora dobavljača?
Problem povjerenja
Suština sukoba nije Izrael. Suština je nepovjerenje.
Odnosi između Pantovčaka i Banskih dvora već su godinama opterećeni političkim sukobima. Obrana je postala još jedno bojište.
Kada predsjednik javno poruči da Hrvatska vojska „neće sudjelovati“ u suradnji s određenim partnerom, a ministar obrane istodobno razvija tu suradnju, vanjski promatrači ne vide demokratski pluralizam. Vide neusklađenost.
A u sigurnosnoj politici neusklađenost znači slabost.
Tko plaća cijenu?
Najveću cijenu ovakvih sukoba može platiti sustav obrane.
Strateške nabave zahtijevaju:
- dugoročno planiranje
- političku stabilnost
- institucionalno jedinstvo
- jasnu poruku partnerima
Ako politički vrh šalje oprečne signale, svaki budući partner postavlja pitanje: s kim zapravo pregovaramo?
Vojska ne smije biti poligon političkog nadmetanja.
Što je izlaz?
Izlaz nije u tome da jedna strana „pobijedi“.
Izlaz je u institucionalnoj koordinaciji.
Predsjednik ima pravo upozoravati. Vlada ima pravo pregovarati. No obrambena strategija mora biti jedinstvena i usvojena konsenzusom državnog vrha.
Bez toga, svaka nabava postaje politička kriza, a svaka međunarodna suradnja – unutarnji sukob.
Hrvatska si to ne može priuštiti.
Jer na kraju, pitanje nije Izrael.
Pitanje je može li država koja je članica NATO-a i Europske unije voditi ozbiljnu obrambenu politiku ako njezin politički vrh javno govori različitim jezicima.
A vojska – ona mora imati samo jedan.
- Nove potpore poljoprivredi i veliki investicijski zamah: Otpis glavnice kakav nema nitko u EU
Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić, gostujući u emisiji “A sada Vlada”, najavio je nove, izdašne potpore poljoprivredi, uključujući inovativne financijske instrumente s otpisom… Pročitaj više: Nove potpore poljoprivredi i veliki investicijski zamah: Otpis glavnice kakav nema nitko u EU - Ovisnost mladih: “prvi kontakt s alkoholom bilježi se već od 12. dok konzumacija psihoaktivnih sredstava od 15. godine”
Sve češća ovisnost mladih nije problem koji nastaje preko noći, već je često posljedica niza nezdravih životnih navika i nedostatka adekvatne obiteljske podrške, istaknule su… Pročitaj više: Ovisnost mladih: “prvi kontakt s alkoholom bilježi se već od 12. dok konzumacija psihoaktivnih sredstava od 15. godine” - Hrvati u BiH: Raskol unutar Vlade?
Iako se Vlada na koalicijskom sastanku primarno bavila padom inflacije i gospodarskim pokazateljima, Hrvati u BiH i rezolutni zahtjevi Domovinskog pokreta za uspostavom nove izborne… Pročitaj više: Hrvati u BiH: Raskol unutar Vlade? - Ministar Ćorić poručuje kako Vlada ne odustaje o povećanju paušala ali poziva na dijalog
Najavljeno povećanje paušala za obrtnike i iznajmljivače u turizmu podiglo je prašinu u javnosti, a prikupljeno je čak 25 tisuća potpisa nezadovoljnih građana. Dok poduzetnici… Pročitaj više: Ministar Ćorić poručuje kako Vlada ne odustaje o povećanju paušala ali poziva na dijalog - Usvojeno izvješće Zaklade branitelja za 2025. godinu: Milijunske potpore za najugroženije i obrazovanje mladih
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved predstavio je rezultate koje je Zaklada branitelja ostvarila u 2025. godini, istaknuvši višemilijunske potpore za najugroženije obitelji, liječenje i obrazovanje mladih.… Pročitaj više: Usvojeno izvješće Zaklade branitelja za 2025. godinu: Milijunske potpore za najugroženije i obrazovanje mladih - Održana 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje
Održana je 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje, od dostojanstvenog obilježavanja Dana državnosti i Hrvatske vojske… Pročitaj više: Održana 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje - Dobre vijesti za umirovljenike: Sredstva za svibanj stižu na račune
Nova isplata mirovina za svibanj 2026. godine kreće početkom idućeg tjedna, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) poziva umirovljenike da provjere svoje bankovne račune.… Pročitaj više: Dobre vijesti za umirovljenike: Sredstva za svibanj stižu na račune - Skandal u zadarskom zdravstvu: Šefica odjela i liječnik lažirali sate i oštetili bolnicu za više od 48.000 eura
Nova optužnica Zadar podignuta je protiv dvoje zdravstvenih djelatnika koji su godinama lažirali prekovremene sate i odobravali neosnovane dopuste, čime su opću bolnicu oštetili za… Pročitaj više: Skandal u zadarskom zdravstvu: Šefica odjela i liječnik lažirali sate i oštetili bolnicu za više od 48.000 eura - Nova cjenovna eskalacija, šokovi i tekuća zbivanja u prvoj polovici 2026. godine
Ulazak u 2026. godinu, godinu donio je dramatičan preokret. Umjesto očekivanog postepenog klizanja prema ciljanih 2%, prva polovina godine obilježena je snažnim, nelinearnim skokovima inflacije.… Pročitaj više: Nova cjenovna eskalacija, šokovi i tekuća zbivanja u prvoj polovici 2026. godine - Prosvjedi 1968: Kako je studentski bunt srušio mit o savršenom društvu
Burna 1968. godina ostaje upisana u globalnoj povijesti kao vrijeme seizmičkih društvenih pomaka, masovnih antiratnih demonstracija i studentskih previranja. Od pariških ulica do praških trgova,… Pročitaj više: Prosvjedi 1968: Kako je studentski bunt srušio mit o savršenom društvu
