Postoje trenuci u povijesti naroda kada se ne mjeri politička snaga, nego moralna visina. Kada se ne broje mandati, nego savjest. Kada se ne gleda tko sjedi u kojoj klupi, nego tko još uvijek ima hrabrosti pogledati istini u oči. Jedna od tih istina, možda i najtiših, ali najtežih, jest – djeca ubijena u Domovinskom ratu.
Na 6. sjednici Skupštine Osječko-baranjske županije, 16. prosinca 2021. godine, vijećnik Zlatko Ahić izgovorio je nešto što je odzvonilo dvoranom jače od bilo kakve političke rasprave. Predložio je da se izgrađene i buduće škole i vrtići u županiji imenuju po djeci ubijenoj u agresiji na Hrvatsku. Po najnevinijima. Po onima kojima je rat zauvijek uzeo mogućnost da postanu nešto više od imena na popisu, crne točke na karti, kratke crte u smrtnom listu.
Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra – na području županije ubijeno je 39 djece.
Trideset i devet priča koje su trebale tek početi. Trideset i devet glasova koji nikada neće odrasti u one koji bi danas možda gradili ovaj kraj, liječili, podučavali, štitili, voljeli. Trideset i devet sudbina za koje smo, kao zajednica, bili obvezni pobrinuti se da zauvijek ostanu izgovorene.
Ahićeva inicijativa tada je dobila potporu župana Ivana Anušića – danas ministra obrane – koji je jasno poručio da se radi o civilizacijskoj i moralnoj obvezi. I bio je u pravu. Jer ne obilježavamo prošlost da bismo bili taoci povijesti, nego da bismo ostali ljudi.
KOMISIJA KOJA JE TREBALA POSTATI SAVJEST ŽUPANIJE
Na temelju te inicijative, osnovana je Komisija za imenovanje odgojno-obrazovnih ustanova po djeci žrtvama rata. Ne političko tijelo, nego – barem u ideji – čuvar uspomene.
Zlatko Ahić imenovan je predsjednikom. Uz njega su sjedili pročelnici, tajnici, vijećnici – ljudi koji su, barem formalno, preuzeli odgovornost da to najosjetljivije poglavlje naše povijesti dobije dostojanstvo.
I činilo se, barem nakratko, da će se ova inicijativa razviti u sustavni proces. U nešto što nadilazi mandatne rokove i dnevnu politiku. Ali hrvatska stvarnost, kakva već zna biti, ponovno je pokazala da je sve što je važno – uvijek najteže.
NOVA VLAST, STARE RANE, NOVO PREISPITIVANJE
Nakon lokalnih izbora 2025. godine, Komisija je raspuštena. Mandati su istekli, odluke prebačene na novo povjerenstvo, administracija preuzela posao. Formalno – sve je u redu. Suhoparno, proceduralno, birokratski precizno.
Ali sjećanje, posebno ono na ubijenu djecu, ne poznaje administrativne obrasce. Ono traži ljudskost.
Županica Nataša Tramišak nastavila je rad, drugačije organiziran, ali važan. Do danas je prikupljeno 21 ime, postavljeno 17 spomen-ploča u školama i ustanovama. Ogroman posao, jer nakon više od tri desetljeća, tragovi rata često postoje samo u tuzi roditelja i šutnji arhiva.
„Naša je dužnost da svako ime bude izgovoreno“, poručuje županica. I u tome je u pravu. Jer ako ijedno ime ostane izgubljeno, izgubili smo dio sebe.
AHIĆ: ČOVJEK KOJI JE POKRENUO PRIČU, PA BIO ISKLJUČEN IZ NJE
Zlatko Ahić danas više nije dio procesa. I to govori dovoljno.
„Ja sam to pokrenuo iz humanitarnih razloga – da se o toj djeci napokon govori“, rekao nam je. „A onda se sve razvodnilo.“
Bio je jedini član povjerenstva izvan HDZ-a. Jedini koji je ustrajao na lokaciji spomenika u Zimskoj luci, uz Bijelu Lađu – mjestu koje bi, svojim simbolizmom i dostojanstvom, bilo prirodni dom za spomen-obilježje. Struka je to potvrdila jednoglasno.
Gradonačelnik Ivan Radić odbio je prijedlog.
Bez jasnog argumenta. Bez obrazloženja. Bez poštovanja prema žrtvi, prema roditeljima, prema gradu koji je preživio tisuće granata, a danas se koleba oko jednog spomenika.
„Ako ne znaš što je bilo – pitaj heroje. Tvoje stranke ih još uvijek ima“, rekao mu je Ahić pri svojoj ostavci. I time zatvorio krug jedne inicijative koju je sam stvorio.
Postavljene su prve ploče, ali njega nitko nije pozvao. Ni da svjedoči, ni da položi cvijet, ni da se prisjeti. A ipak, kaže:
„Drago mi je da je barem simbolično zaživjelo.“
To je rečenica koja više govori o njemu nego o svima drugima.
GRAD KOJI NEMA SPOMEN-OBILJEŽJE DJECI – MOŽE LI SE TO OPRAVDATI?
Osijek je jedan od najviše granatiranih gradova u Domovinskom ratu.
Ali Osijek – nema spomen-obilježje ubijenoj djeci Domovinskog rata.
Dok Dubrovnik danas završava natječaj za monumentalni spomenik, gdje svaka kockica predstavlja jedno stradalo dijete – Osijek još uvijek traži argumente, dokumente, komisije, datume, potpise.
A roditelji? Roditelji čekaju 33 godine.
Djeca, čija su imena jedini ostatak njihovog postojanja, čekaju još duže.
OSTAJE NAM PITANJE KOJE NETKO NAPOKON MORA POSTAVITI
Hoće li gradonačelnik Osijeka imati snage, empatije i moralne širine prepoznati ovu inicijativu – ne kao političko pitanje, ne kao teret, ne kao obvezu – već kao ljudski dug?
A ako nema, hoće li barem prepustiti drugima da ga ispune?
Jer Osijek ima ljude koji žele spomen-obilježje. Osijek ima roditelje koji žele da ime njihova djeteta ne bude samo broj u statistici. Osijek ima branitelje koji žele reći: „Nismo vas zaboravili.“
Treba nam samo odluka. Hrabra. Iskrena. Ljudska.
I NA KRAJU – MAJKE
Hoće li roditelji biti uz ploče svoje djece kada ih konačno postavimo?
Hoće li imena biti izgovorena onako kako zaslužuju – s pijetetom, tišinom i poštovanjem?
Hoće li spomen-obilježje u Zimskoj luci, ondje gdje mu je mjesto, konačno biti podignuto?
Jer postoji trenutak kada prestaje biti važno tko je na vlasti, tko je bio u kojoj stranci, tko je potpisao koje rješenje.
Postoji trenutak kada je važno samo – tko je čovjek.
A djeca nas gledaju samo jednim pitanjem:
Hoćete li nas zaboraviti?
Na to pitanje ova županija, ovaj grad i ova država – moraju jednom zauvijek dati odgovor.
- LICE HRABROSTI: Žrtva i herojstvo bratića Zaoborni na vukovarskoj Mitnici
Novinarka, književnica i braniteljica Tanja Belobrajdić u svom serijalu „Lice hrabrosti“ svakodnevno čuva uspomenu na heroje obrane Vukovara. Povodom 35. obljetnice bitke za grad, u… Pročitaj više: LICE HRABROSTI: Žrtva i herojstvo bratića Zaoborni na vukovarskoj Mitnici - Obećali su čist zrak, a gradom se širi nesnosan smrad: Tko zaista nadzire spaljivanje otpada u Našicama?
Spaljivanje otpada u Našicama izazvalo je novi prosvjed. Građani traže neovisna mjerenja zraka i najavljuju dežurstva ispred cementare. Niti loši vremenski uvjeti i lagana jesenska… Pročitaj više: Obećali su čist zrak, a gradom se širi nesnosan smrad: Tko zaista nadzire spaljivanje otpada u Našicama? - Pravda s dva lica – Madraci i rešetke za sirotinju, udobnost vlastitog doma za elitu
Afera otpad potresa Hrvatsku. Dok obični građani za sitne prekršaje trunu u pritvoru, elita koja opasnim smećem truje Velebit brani se sa slobode. Kada protiv… Pročitaj više: Pravda s dva lica – Madraci i rešetke za sirotinju, udobnost vlastitog doma za elitu - Zagreb Security Forum: Čovjek kao glavno bojište u eri kognitivnog ratovanja i hibridnih prijetnji
Otvoren 11. Zagreb Security Forum. Stručnjaci raspravljaju o otpornosti na hibridne prijetnje, kognitivnom ratovanju i izazovima za sigurnost Europe. U svijetu koji se ubrzano mijenja,… Pročitaj više: Zagreb Security Forum: Čovjek kao glavno bojište u eri kognitivnog ratovanja i hibridnih prijetnji - Država tiho uzima sve više: HSP traži da minimalna plaća bude potpuno oslobođena poreza!
Predsjednica HSP-a Marina Logarušić upozorava kako država tiho uzima sve veći dio zarade radnika. Minimalna plaća mora biti oslobođena poreza na dohodak. Predsjednica Hrvatske stranke… Pročitaj više: Država tiho uzima sve više: HSP traži da minimalna plaća bude potpuno oslobođena poreza! - “Ne dajmo da nestane naš trag”: Trešnjevački branitelji na 35. obljetnicu traže muzej i okupljaju suborce
Branitelji udruge TRES 91 na 35. obljetnicu apeliraju na Grad Zagreb. 149. brigada Trešnjevka traži prostor za muzej kako bi očuvala ratna sjećanja. Udruga branitelja… Pročitaj više: “Ne dajmo da nestane naš trag”: Trešnjevački branitelji na 35. obljetnicu traže muzej i okupljaju suborce - LICE HRABROSTI: Sjećanje na Harija Garvanovića, neustrašivog vukovarskog branitelja čija je obitelj podnijela stravičnu žrtvu
Hari Garvanović bio je neustrašivi vukovarski branitelj. Otkrijte njegovo lice hrabrosti i tragičnu sudbinu obitelji u obrani Vukovara. Novinarka, književnica i vukovarska braniteljica Tanja Belobrajdić… Pročitaj više: LICE HRABROSTI: Sjećanje na Harija Garvanovića, neustrašivog vukovarskog branitelja čija je obitelj podnijela stravičnu žrtvu - Zavjet dug 31 godinu: Kako je udovica generala Pauka vlastitim rukama stvorila spomenik kakav Hrvatska ne pamti
Obilježena je 31. obljetnica pogibije heroja. Saznajte kako Andrija Matijaš Pauk živi kroz sjećanja obitelji, suboraca i spomen-centar u Marini. Trideset i jedna godina prošla… Pročitaj više: Zavjet dug 31 godinu: Kako je udovica generala Pauka vlastitim rukama stvorila spomenik kakav Hrvatska ne pamti - EKO-DRAMA TRESE DRŽAVU: Benčić lovi ‘eko-mafiju’, Tramišak oštro uzvraća – “Priznajte gdje vozite zagrebačko smeće!”
Politički sukob oko deponija u Hrvatskoj. Saznajte kako je ilegalni otpad posvađao Sandru Benčić i Natašu Tramišak . Pitanje gospodarenja otpadom preraslo je u otvoreni… Pročitaj više: EKO-DRAMA TRESE DRŽAVU: Benčić lovi ‘eko-mafiju’, Tramišak oštro uzvraća – “Priznajte gdje vozite zagrebačko smeće!” - Proračunske promjene za 2026. godinu ukazuju na obustavu izdvajanja za branitelje
Vlada mijenja pravila izvršavanja državnog proračuna za 2026. godinu, povećava dopušteni opseg zaduživanja lokalnih i regionalnih jedinica s pet na šest posto te mijenja planove… Pročitaj više: Proračunske promjene za 2026. godinu ukazuju na obustavu izdvajanja za branitelje
What do you feel about this post?
Like
Love
Happy
Haha
Sad
