Postoje trenuci u povijesti naroda kada se ne mjeri politička snaga, nego moralna visina. Kada se ne broje mandati, nego savjest. Kada se ne gleda tko sjedi u kojoj klupi, nego tko još uvijek ima hrabrosti pogledati istini u oči. Jedna od tih istina, možda i najtiših, ali najtežih, jest – djeca ubijena u Domovinskom ratu.
Na 6. sjednici Skupštine Osječko-baranjske županije, 16. prosinca 2021. godine, vijećnik Zlatko Ahić izgovorio je nešto što je odzvonilo dvoranom jače od bilo kakve političke rasprave. Predložio je da se izgrađene i buduće škole i vrtići u županiji imenuju po djeci ubijenoj u agresiji na Hrvatsku. Po najnevinijima. Po onima kojima je rat zauvijek uzeo mogućnost da postanu nešto više od imena na popisu, crne točke na karti, kratke crte u smrtnom listu.
Prema podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra – na području županije ubijeno je 39 djece.
Trideset i devet priča koje su trebale tek početi. Trideset i devet glasova koji nikada neće odrasti u one koji bi danas možda gradili ovaj kraj, liječili, podučavali, štitili, voljeli. Trideset i devet sudbina za koje smo, kao zajednica, bili obvezni pobrinuti se da zauvijek ostanu izgovorene.
Ahićeva inicijativa tada je dobila potporu župana Ivana Anušića – danas ministra obrane – koji je jasno poručio da se radi o civilizacijskoj i moralnoj obvezi. I bio je u pravu. Jer ne obilježavamo prošlost da bismo bili taoci povijesti, nego da bismo ostali ljudi.
KOMISIJA KOJA JE TREBALA POSTATI SAVJEST ŽUPANIJE
Na temelju te inicijative, osnovana je Komisija za imenovanje odgojno-obrazovnih ustanova po djeci žrtvama rata. Ne političko tijelo, nego – barem u ideji – čuvar uspomene.
Zlatko Ahić imenovan je predsjednikom. Uz njega su sjedili pročelnici, tajnici, vijećnici – ljudi koji su, barem formalno, preuzeli odgovornost da to najosjetljivije poglavlje naše povijesti dobije dostojanstvo.
I činilo se, barem nakratko, da će se ova inicijativa razviti u sustavni proces. U nešto što nadilazi mandatne rokove i dnevnu politiku. Ali hrvatska stvarnost, kakva već zna biti, ponovno je pokazala da je sve što je važno – uvijek najteže.
NOVA VLAST, STARE RANE, NOVO PREISPITIVANJE
Nakon lokalnih izbora 2025. godine, Komisija je raspuštena. Mandati su istekli, odluke prebačene na novo povjerenstvo, administracija preuzela posao. Formalno – sve je u redu. Suhoparno, proceduralno, birokratski precizno.
Ali sjećanje, posebno ono na ubijenu djecu, ne poznaje administrativne obrasce. Ono traži ljudskost.
Županica Nataša Tramišak nastavila je rad, drugačije organiziran, ali važan. Do danas je prikupljeno 21 ime, postavljeno 17 spomen-ploča u školama i ustanovama. Ogroman posao, jer nakon više od tri desetljeća, tragovi rata često postoje samo u tuzi roditelja i šutnji arhiva.
„Naša je dužnost da svako ime bude izgovoreno“, poručuje županica. I u tome je u pravu. Jer ako ijedno ime ostane izgubljeno, izgubili smo dio sebe.
AHIĆ: ČOVJEK KOJI JE POKRENUO PRIČU, PA BIO ISKLJUČEN IZ NJE
Zlatko Ahić danas više nije dio procesa. I to govori dovoljno.
„Ja sam to pokrenuo iz humanitarnih razloga – da se o toj djeci napokon govori“, rekao nam je. „A onda se sve razvodnilo.“
Bio je jedini član povjerenstva izvan HDZ-a. Jedini koji je ustrajao na lokaciji spomenika u Zimskoj luci, uz Bijelu Lađu – mjestu koje bi, svojim simbolizmom i dostojanstvom, bilo prirodni dom za spomen-obilježje. Struka je to potvrdila jednoglasno.
Gradonačelnik Ivan Radić odbio je prijedlog.
Bez jasnog argumenta. Bez obrazloženja. Bez poštovanja prema žrtvi, prema roditeljima, prema gradu koji je preživio tisuće granata, a danas se koleba oko jednog spomenika.
„Ako ne znaš što je bilo – pitaj heroje. Tvoje stranke ih još uvijek ima“, rekao mu je Ahić pri svojoj ostavci. I time zatvorio krug jedne inicijative koju je sam stvorio.
Postavljene su prve ploče, ali njega nitko nije pozvao. Ni da svjedoči, ni da položi cvijet, ni da se prisjeti. A ipak, kaže:
„Drago mi je da je barem simbolično zaživjelo.“
To je rečenica koja više govori o njemu nego o svima drugima.
GRAD KOJI NEMA SPOMEN-OBILJEŽJE DJECI – MOŽE LI SE TO OPRAVDATI?
Osijek je jedan od najviše granatiranih gradova u Domovinskom ratu.
Ali Osijek – nema spomen-obilježje ubijenoj djeci Domovinskog rata.
Dok Dubrovnik danas završava natječaj za monumentalni spomenik, gdje svaka kockica predstavlja jedno stradalo dijete – Osijek još uvijek traži argumente, dokumente, komisije, datume, potpise.
A roditelji? Roditelji čekaju 33 godine.
Djeca, čija su imena jedini ostatak njihovog postojanja, čekaju još duže.
OSTAJE NAM PITANJE KOJE NETKO NAPOKON MORA POSTAVITI
Hoće li gradonačelnik Osijeka imati snage, empatije i moralne širine prepoznati ovu inicijativu – ne kao političko pitanje, ne kao teret, ne kao obvezu – već kao ljudski dug?
A ako nema, hoće li barem prepustiti drugima da ga ispune?
Jer Osijek ima ljude koji žele spomen-obilježje. Osijek ima roditelje koji žele da ime njihova djeteta ne bude samo broj u statistici. Osijek ima branitelje koji žele reći: „Nismo vas zaboravili.“
Treba nam samo odluka. Hrabra. Iskrena. Ljudska.
I NA KRAJU – MAJKE
Hoće li roditelji biti uz ploče svoje djece kada ih konačno postavimo?
Hoće li imena biti izgovorena onako kako zaslužuju – s pijetetom, tišinom i poštovanjem?
Hoće li spomen-obilježje u Zimskoj luci, ondje gdje mu je mjesto, konačno biti podignuto?
Jer postoji trenutak kada prestaje biti važno tko je na vlasti, tko je bio u kojoj stranci, tko je potpisao koje rješenje.
Postoji trenutak kada je važno samo – tko je čovjek.
A djeca nas gledaju samo jednim pitanjem:
Hoćete li nas zaboraviti?
Na to pitanje ova županija, ovaj grad i ova država – moraju jednom zauvijek dati odgovor.
- Herojska obrana ili “deblokada kasarni”: Kako srbijanska historiografija i danas skriva istinu o napadu na Vukovar
Napad na Vukovar 25. i 26. kolovoza 1991. godine nepovratno je promijenio tijek hrvatske povijesti. Kroz herojske napor branitelja, spriječen je brzi oklopni slom grada,… Pročitaj više: Herojska obrana ili “deblokada kasarni”: Kako srbijanska historiografija i danas skriva istinu o napadu na Vukovar - KRAJ 81 GODINE ŠUTNJE: Otvara se grobnica s 15.000 Hrvata! Otkrivamo zašto su slovenskom premijeru u Ljubljani poklonjene vukovarske ‘zenge’
Više od osam desetljeća nakon stravičnih komunističkih zločina, najveća masovna grobnica Tezno u Sloveniji napokon će biti otvorena. Iduće godine kreće povijesni proces iskapanja 15.000… Pročitaj više: KRAJ 81 GODINE ŠUTNJE: Otvara se grobnica s 15.000 Hrvata! Otkrivamo zašto su slovenskom premijeru u Ljubljani poklonjene vukovarske ‘zenge’ - Tajna “Akcije Dolac”: Kako je hrabrost branitelja ugasila Mladićev plan u Sinju
U spomen na neizmjernu hrabrost domoljuba, svečano je obilježena 35. obljetnica akcije u kojoj su sinjske vojarne postale epicentar hrvatskog otpora. Tog 25. kolovoza 1991.,… Pročitaj više: Tajna “Akcije Dolac”: Kako je hrabrost branitelja ugasila Mladićev plan u Sinju - Plamen koji prkosi zaboravu: Kako se Osijek prisjetio 87 dana koji su spasili Hrvatsku
U Osijeku je paljenjem 87 svijeća svečano obilježena Bitka za Vukovar i 87 dana herojskog otpora grada koji je obranio Hrvatsku. Članovi i simpatizeri Hrvatske… Pročitaj više: Plamen koji prkosi zaboravu: Kako se Osijek prisjetio 87 dana koji su spasili Hrvatsku - “Samo preko mene mrtvog!”: Zastrašujući detalji ‘krvave krizme’ i herojstva Miroslava Bulešića
Na obljetnicu tragičnih događaja, Lanišće se prisjeća kako je blaženi Miroslav Bulešić položio svoj život za vjeru. Otkrijte mračne detalje orkestriranog komunističkog zločina iz 1947.… Pročitaj više: “Samo preko mene mrtvog!”: Zastrašujući detalji ‘krvave krizme’ i herojstva Miroslava Bulešića - Prijelomni trenutak ’90.: Kako su strateški rezovi u Saboru pripremili Hrvatsku za obranu
Suočen s dramatičnom eskalacijom oružane pobune, povijesni Sabor 24. kolovoza 1990. godine održao je izvanrednu sjednicu kojom je pravno i vojno spašen ustavni poredak te… Pročitaj više: Prijelomni trenutak ’90.: Kako su strateški rezovi u Saboru pripremili Hrvatsku za obranu - “Mala me fiksirala u oči…”: Najmračnija tajna UDBE i krvavi masakr obitelji Ševo koji je zgrozio svijet
U noći između 23. i 24. kolovoza 1972. godine, u mračnim predgrađima talijanskog gradića San Donà di Piave pokraj Venecije, jugoslavenska tajna policija (UDBA) izvršila… Pročitaj više: “Mala me fiksirala u oči…”: Najmračnija tajna UDBE i krvavi masakr obitelji Ševo koji je zgrozio svijet - “Pazi da ne zgaziš kosti mučenika”: Otkriveno spomen-obilježje za heroje koji su branili Mitnicu do posljednjeg daha
Na inicijativu Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora i uz potporu Ministarstva hrvatskih branitelja, danas je u vukovarskom naselju Mitnica svečano otkriveno spomen-obilježje u čast… Pročitaj više: “Pazi da ne zgaziš kosti mučenika”: Otkriveno spomen-obilježje za heroje koji su branili Mitnicu do posljednjeg daha - Zločin bez kazne: Kako je izvedena mučka zasjeda u Žutoj Lokvi koja je šokirala Hrvatsku
U subotu, 24. kolovoza 1991. godine, tijekom Domovinskog rata na kontrolnom punktu u Žutoj Lokvi, pripadnici srpskih paravojnih postrojbi uz potporu JNA mučki su iz… Pročitaj više: Zločin bez kazne: Kako je izvedena mučka zasjeda u Žutoj Lokvi koja je šokirala Hrvatsku - JNA je podcijenila mladiće u tenisicama: Dan kada je skinuta maska, a prvi Galeb u plamenu pao na Vukovar
Saznajte kako je hrabri branitelj Luka Andrijanić 24. kolovoza 1991. srušio prvi zrakoplov JNA i time zauvijek promijenio tijek obrane Vukovara. Pročitajte autentična svjedočanstva zapovjednika… Pročitaj više: JNA je podcijenila mladiće u tenisicama: Dan kada je skinuta maska, a prvi Galeb u plamenu pao na Vukovar
