Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua

Apostolski nuncij Giorgio Lingua oprostio se od Hrvatske: „Mnogo sam naučio od ove Crkve i naroda“

Nove obavijesti Vijesti Vjera

ZAGREB – U ozračju molitve, zahvalnosti i duboke crkvene simbolike, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua predvodio je u srijedu 11. veljače, na spomendan Gospe Lurdske, zahvalno euharistijsko slavlje u Zagrebačkoj katedrali povodom završetka svoje službe u Hrvatskoj. Svečano slavlje okupilo je vrh hrvatske crkvene hijerarhije, članove diplomatskoga zbora te brojne vjernike, redovnike, redovnice i bogoslove.

Uz nuncija su koncelebrirali zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup u miru kardinal Josip Bozanić, brojni nad/biskupi, redovnički provincijali i svećenici, čime je slavlje poprimilo snažnu dimenziju zajedništva mjesne Crkve sa Svetom Stolicom.

Marija – Majka blizine i uzor služenja

Na početku misnoga slavlja okupljene je pozdravio nadbiskup Kutleša, usmjerivši pogled prema Gospi Lurdskoj, koju je nazvao „Majkom blizine“ – onom koja u skrovitosti i jednostavnosti poziva na obraćenje, molitvu i povjerenje u Boga.

„Bolesnima i nemoćnima ne predstavlja se kao čudotvorka, nego kao Majka koja ne napušta svoju djecu, koja sluša i vodi Kristu, jedinom Liječniku duše i tijela“, istaknuo je nadbiskup, naglasivši kako nije slučajno da se upravo na ovaj dan zahvaljuje za službu apostolskoga nuncija. Marijino bezuvjetno služenje i ljubav, dodao je, temelj su poslanja svakog papinskog predstavnika.

Nadbiskup Kutleša podsjetio je kako je Sveti Otac Lav XIV. mons. Lingui povjerio novu, iznimno zahtjevnu službu apostolskoga nuncija u Izraelu te apostolskoga delegata u Jeruzalemu i Palestini – u zemlji koja je kolijevka kršćanstva, ali i prostor trajnih napetosti i traženja mira. „Ondje gdje se povijest spasenja susreće s dramom suvremenoga svijeta, Crkva je pozvana biti znak nade i pomirenja“, poručio je.

Mudrost i čistoća srca

U homiliji mons. Lingua progovorio je o povezanosti mudrosti i čistoće srca, podsjetivši kako Biblija nikada ne razdvaja um i srce. „Ne posjeduje mudrost uma onaj tko nema čisto srce“, rekao je, pojasnivši da je čisto srce ono koje traži istinu i ne zadovoljava se površnim odgovorima.

Osvrnuo se i na poruku pape Lava XIV. za Svjetski dan bolesnika, istaknuvši da suosjećanje nije tek prolazan osjećaj, nego ljubav koja preuzima bol drugoga i pretvara je u konkretno djelovanje.

Govoreći o svom odlasku iz Hrvatske nakon više od šest godina službe, nuncij je istaknuo kako u srcu nosi duboku zahvalnost. „Naučio sam mnogo od ove Crkve i ovoga naroda – iz njegovih rana i trauma, ali i iz njegove vjernosti, vitalnosti i plemenitosti“, rekao je.

Zahvalio je diplomatskom zboru, biskupima, predstavnicima drugih kršćanskih zajednica i religija, državnim i lokalnim vlastima te Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, naglasivši kako je posvuda nailazio na otvorena vrata i otvorena srca.

Posebna zahvala bolesnima i ranjenima

U snažnom i dirljivom dijelu homilije nuncij je posebnu zahvalu uputio bolesnicima i osobama s invaliditetom, nazvavši njihovu žrtvu „najdragocjenijim blagom koje Crkva posjeduje“. Podsjetio je kako nas je Krist spasio na Kalvariji, u žrtvi ljubavi, a ne u slavi Tabora.

Dotaknuo se i rana hrvatskoga društva – trauma Domovinskog rata, gubitaka i nestalih osoba – zazvavši Duha Svetoga da daruje snagu oprosta. „Neće biti mira bez pravde, niti pravde bez oprosta“, podsjetio je citirajući sv. Ivana Pavla II.

Nuncij je zahvalio i medijima koji promiču kulturu susreta i pomirenja, istaknuvši Hrvatski katolički radio, Laudato TV i Radio Mariju kao važne mostove blizine u društvu obilježenom podjelama.

Govorio je i o ranama unutar same Crkve, posebno o žrtvama zlostavljanja, istaknuvši važnost nedavno utemeljenog Nacionalnog ureda za zaštitu maloljetnika i ranjivih odraslih osoba pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, naglasivši da „posljednji trebaju biti prvi“.

Stepinac i put pomirenja

Prisjetivši se svoje prve propovijedi u Zagrebačkoj katedrali, mons. Lingua osvrnuo se na lik blaženoga Alojzija Stepinca. Istaknuo je kako briga za vlastitu svetost ne isključuje priznavanje Stepinčeve svetosti, ali i dodao da bi konačno priznanje trebalo doći kao plod istinskoga pomirenja.

„Kanonizacija nije ‘liga prvaka’ u kojoj pobjeda moje momčadi znači poraz tvoje. Pred Bogom nema pobjednika i poraženih – svi smo braća i sestre“, poručio je, zaključivši riječima koje su izazvale snažan pljesak: „Čekam vas u Jeruzalemu!“

Zahvala Crkve u Hrvatskoj

Na završetku slavlja nadbiskup Kutleša zahvalio je nunciju u ime hrvatskih biskupa i vjernika, istaknuvši kako je bio „vidljivi i vjerodostojni znak blizine Rimskoga Prvosvećenika“. U vremenu izazova, rekao je, mons. Lingua bio je most povjerenja, dijaloga i razboritosti.

Posebno je istaknuta njegova pastoralna blizina – brojni pohodi biskupijama, župama i svetištima – kao i trud da nauči i govori hrvatski jezik, čime je pokazao duboko poštovanje prema narodu i njegovoj tradiciji.

U znak zahvalnosti, nadbiskup mu je uručio mitru s marijanskim simbolima, prsten te pektoralni križ s hrvatskim pleterom – simbolom povezanosti, postojanosti i vjernosti. „Kao što su niti pletera nerazdvojivo povezane, tako je i Vaša služba bila utkana u život ove mjesne Crkve“, poručio je.

Svečano liturgijsko pjevanje predvodio je Zbor bogoslova Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu pod ravnanjem maestra Dražena Kurilovčana, uz orguljašku pratnju prof. Nevena Kraljića.

Zahvalno slavlje u Zagrebačkoj katedrali tako je postalo više od oproštaja – bilo je to svjedočanstvo zajedništva, zahvalnosti i nade, u kojem je Crkva u Hrvatskoj ispratila svoga nuncija s molitvom i blagoslovom na njegovu novu, osjetljivu i povijesno značajnu službu u Svetoj Zemlji.

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija Foto. Vatikan medija/ Ilustracija



RAZNO IZ HRVATSKE

Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja

PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?

Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori