Današnja sjednica Hrvatskog sabora započela je isprikom zbog kašnjenja, a nastavila se raspravom o prijedlogu zakona o priuštivom stanovanju, uz odgodu rasprave o usklađivanju zakonodavstva s EU.
„Kolegice i kolege, evo najiskrenije se ispričavam što kasnimo, ali postalo je pravi pothvat stići sa Rebra do ovdje, ovaj pa ali u svakom slučaju tu smo, tu smo i krećemo, krećemo sa poslom“, rekao je potpredsjednik Sabora Željko Reiner, otvarajući sjednicu.
U ime Vlade RH zakon je dodatno obrazložio potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Hrvatska ispred europskih trendova
„Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru u prvom čitanju zakon o priuštivom stanovanju“, započeo je Bačić, istaknuvši kako je Hrvatska, kao i čitava Europska unija, suočena s izazovom nemogućnosti pristupa priuštivom stanovanju.
Naglasio je da je Europska komisija prvi put imenovala posebnog povjerenika za priuštivo stanovanje te u prosincu prošle godine usvojila Europski plan za stambeno zbrinjavanje. „Mi smo nešto ispred“, poručio je, podsjetivši da je Vlada krajem ožujka 2025. usvojila Nacionalni plan stambene politike – prvi sedmogodišnji strateški dokument iz oblasti stanovanja u 35 godina hrvatske državnosti.
Plan definira tri cilja: priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i stavljanje prostora u funkciju priuštivog i održivog razvoja.
Zašto je došlo do problema?
Bačić je naveo više razloga rasta cijena i smanjene dostupnosti stanova: ulazak Hrvatske u EU i dostupnost nekretnina građanima Unije, energetska kriza nakon ruske agresije na Ukrajinu, rast cijena građevinskih radova i proizvoda, ali i činjenicu da su mnogi građani višak prihoda ulagali u nekretnine.
Od ukupno 2 milijuna i 390.000 stambenih jedinica u Hrvatskoj, oko 40% nije u funkciji stanovanja – približno 600.000 stanova je prazno, dok se oko 360.000 koristi za kratkoročni najam, urede, galerije i druge djelatnosti.
„Kratkoročni najam kolokvijalno rečeno jede stambene prostore“, upozorio je ministar, podsjetivši da je već ranije izmjenama zakona ograničen pristup kratkoročnom najmu, uveden porez na nekretnine te povećan paušal za obavljanje kratkoročnog najma. Rezultat je, tvrdi, 50% više ugovora o dugoročnom najmu i 70% manje zahtjeva za prenamjenu stanova.
Osam zakona i novi model
Zakon o priuštivom stanovanju dio je šireg reformskog paketa od osam zakona. Već su donesene izmjene Zakona o društveno poticanoj stanogradnji, čime je omogućena gradnja novih višestambenih zgrada – kameni temeljci položeni su za 350 stanova u Osijeku, Trogiru, Omišlju, Kostrenji, Kumrovcu i Karlovcu, dok je spremno još oko 700 građevinskih dozvola.
Uveden je i povrat 50% plaćenog PDV-a za kupnju prve nekretnine mlađima od 45 godina – u šest mjeseci zaprimljeno je više od 4.500 zahtjeva. Prosječna veličina stana iznosi 70 m², prosječna dob korisnika 32 godine, a cijena u Zagrebu oko 2.490 eura po kvadratu.
Program priuštivog najma, koji provodi APN, u prva dva mjeseca privukao je više od 1.000 stanova – unatoč skepticizmu dijela javnosti.
Što donosi novi zakon?
Novi zakon stavit će izvan snage postojeći Zakon o društveno poticanoj stanogradnji. Cilj je ublažiti rast cijena nekretnina i povećati broj stanova na tržištu.
Plan je realizirati 20.000 stambenih jedinica – kroz izgradnju, rekonstrukciju, priuštivi najam, programe za mlade na potpomognutim područjima i neprofitne stambene zadruge.
Zakon se prioritetno odnosi na mlađe od 45 godina, ranjive skupine, starije od 65 godina i deficitarna zanimanja. Uvodi se prihodovni cenzus od 2,5 medijalne plaće po osobi, uz dodatnih 50% za svakog člana kućanstva.
Kako bi se izbjegla socijalna segregacija i getoiziranje, svaka zgrada imat će 50% stanova za najam i 50% za prodaju. U manjim zgradama (do 10 stanova) svi će biti za najam. Preprodaja je ograničena na 35 godina, uz pravo prvokupa jedinice lokalne samouprave ili APN-a.
Mikro stambene jedinice i kreditni model
Po prvi put uvodi se pojam mikro stambene jedinice – namijenjene mladima za osamostaljivanje. U većim projektima predviđene su i društvene prostorije i praonice.
Kupac mora osigurati 10% vlastitih sredstava, 40% je kredit APN-a s kamatom od 1%, a 50% kredit komercijalne banke. Cilj je efektivna kamata do 2%, uz rok otplate 35 godina. Država vraća 50% PDV-a za izgradnju, čime se dodatno smanjuje cijena.
Maksimalna prihvatljiva cijena iznosi 2.104 eura po kvadratu, uz korekcije prema indeksu razvijenosti jedinice lokalne samouprave.
Lokalni programi i završni zakon
Jedinice lokalne samouprave morat će donijeti lokalni program priuštivog stanovanja uz sociodemografsku analizu i procjenu stambenog jaza. APN će potom osiguravati sredstva za realizaciju.
Preostaje još zakon o najmu stanova, koji bi trebao riješiti sigurnost najmodavaca i najmoprimaca te potaknuti dugoročni najam.
„Ne možemo cjelokupni proces promatrati samo kroz zakon o priuštivom stanovanju“, zaključio je Bačić, istaknuvši da je riječ o cjelovitom reformskom paketu kojim država prvi put sustavno intervenira na tržištu stanovanja.
- Pronađen topnički projektil u šumi kod Duboševice
DUBOŠEVICA – Opasno ratno nasljeđe i dalje se povremeno pojavljuje na području Slavonije, što potvrđuje i najnoviji slučaj iz Baranje. Kako je izvijestila Policijska uprava… Pročitaj više: Pronađen topnički projektil u šumi kod Duboševice - Zurovec uz vladajuće: reakcije oporbe i nova većina
Odluka saborskog zastupnika Darija Zurovca da podrži vladajuću većinu izazvala je niz političkih reakcija u Saboru. Dok HSLS govori o novoj konstelaciji većine, oporba upozorava… Pročitaj više: Zurovec uz vladajuće: reakcije oporbe i nova većina - Posljednji ispraćaj hrvatskog branitelja Josipa Šoštarića
Nakon više od tri desetljeća neizvjesnosti i potrage, identificirani su posmrtni ostaci hrvatskog branitelja Josipa Šoštarića, nestalog 1991. godine tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku. Posljednji… Pročitaj više: Posljednji ispraćaj hrvatskog branitelja Josipa Šoštarića - Mađarska zaplijenila milijune iz Ukrajine: skandal s gotovinom
Velika sigurnosna akcija u Mađarskoj otvorila je ozbiljan diplomatski sukob s Ukrajinom nakon što su vlasti uhitile sedam ukrajinskih državljana i zaplijenile desetke milijuna dolara,… Pročitaj više: Mađarska zaplijenila milijune iz Ukrajine: skandal s gotovinom - Diplomatska napetost: spor oko odnosa Hrvatske i Irana
Izjava izraelskog veleposlanika Garyja Korena o prekidu odnosa Hrvatske s Iranom izazvala je političke reakcije. Zastupnik Armin Hodžić govori o neprihvatljivom miješanju u suverenitet RH.… Pročitaj više: Diplomatska napetost: spor oko odnosa Hrvatske i Irana - Nula razloga za skuplji benzin: analiza Nevena Vidakovića
Financijski analitičar Neven Vidaković upozorava da trenutačni rast cijene nafte ne opravdava poskupljenje benzina te analizira špekulacije na tržištu, slabosti Europe i otpornost hrvatskog gospodarstva.… Pročitaj više: Nula razloga za skuplji benzin: analiza Nevena Vidakovića - Povlačenje hrvatskih vojnika iz Iraka i Libanona
Predsjednik Zoran Milanović naredio je povlačenje hrvatskih vojnika iz misija u Iraku i Libanonu. Ministar obrane Ivan Anušić pojašnjava da evakuacija ovisi o sigurnim koridorima… Pročitaj više: Povlačenje hrvatskih vojnika iz Iraka i Libanona - DOK-ING prodan: gubi li Hrvatska vojnu tehnologiju?
Potpisivanje strateškog partnerstva između hrvatske tehnološke tvrtke DOK-ING i njemačkog obrambenog giganta Rheinmetall na prvi pogled izgleda kao velika pobjeda za hrvatsku obrambenu industriju. Sporazum… Pročitaj više: DOK-ING prodan: gubi li Hrvatska vojnu tehnologiju? - Hrvatska širi suradnju s Čileom, mijenja sigurnosnu koordinaciju na Dunavu
Vlada RH donijela je odluke o pokretanju sporazuma s Čileom o programu radnog odmora za mlade te o povlačenju iz policijskog sigurnosnog centra u Mohaču,… Pročitaj više: Hrvatska širi suradnju s Čileom, mijenja sigurnosnu koordinaciju na Dunavu - Medved: Dostojanstvo civilnih žrtava i sjećanje na Rudija
Vlada je donijela odluku o osnovici od 540 eura za prava civilnih stradalnika Domovinskog rata, dok će pokroviteljstvo nad Susretima za Rudija ponovno naglasiti važnost… Pročitaj više: Medved: Dostojanstvo civilnih žrtava i sjećanje na Rudija
