Srpanjske žrtve

Srpanjske žrtve: Krvavi dan kada je goloruki narod stao pred vojsku za hrvatski jezik

Obljetnice Hrvatska Povijest Nove obavijesti Vijesti

Na današnji dan, 29. srpnja 1845. godine oko 19 sati, zagrebački Trg svetog Marka postao je poprištem stravičnog krvoprolića u kojem je vojska usmrtila 15, a ranila gotovo 30 golorukih pristaša Narodne stranke. Do ovog tragičnog masakra došlo je zbog nagomilanog nezadovoljstva i masovnih izbornih manipulacija od strane pro-ugarskih konzervativaca, a oružana intervencija brutalno je prekinula masovni prosvjed domoljuba nakon što je iz obližnje kuće ispaljen prvi provokatorski hitac.

Sredinom 19. stoljeća hrvatski je politički prostor bio duboko podijeljen. S jedne strane stajala je Narodna stranka, nositeljica Hrvatskog narodnog preporoda, koja se grčevito borila za kulturnu neovisnost, uvođenje štokavskog narječja i otpor agresivnoj mađarizaciji. S druge strane nalazio se dio turopoljskog i sjeverozapadnog plemstva, takozvani “mađaroni”. U strahu od gubitka svojih feudalnih privilegija i uskih veza s ugarskom vlašću, oni su odbacivali modernizaciju, čvrsto se držeći latinskog jezika i staleških povlastica.

Političke napetosti dosegle su točku vrelišta krajem srpnja tijekom izbora za zagrebačku županijsku skupštinu. Izborni proces pretvorio se u farsu; kraljevom odlukom reaktiviran je zastarjeli birački popis iz 1835. godine, čime je mađaronima umjetno osigurana većina. Uza sve to, zabilježena su masovna krivotvorenja potpisa kako bi se narodnjake potpuno isključilo iz političkog odlučivanja.

Kada je 28. srpnja skupština započela s radom, nezadovoljstvo je već ključalo, da bi idućeg dana preraslo u otvorene demonstracije. Situacija je izmakla kontroli kada je jedan vojni časnik fizički nasrnuo na istaknutog hrvatskog književnika i političara Mirka Bogovića, koji se obranio sabljom. U tom kaosu, s prozora kuće mađaronskog odvjetnika Tadije Ferića ispaljen je hitac koji je poslužio kao smrtonosni okidač. Vojnici, smješteni na južnoj strani trga, ispalili su tri uzastopna plotuna ravno u okupljenu masu, zaustavivši paljbu tek kada su ostali bez streljiva.

Ovaj tragični događaj historiografija pamti kao “Srpanjske žrtve“. Pogreb stradalih na starom Jurjevskom groblju nadrastao je obično žalovanje i pretvorio se u masovnu demonstraciju otpora protiv mađarske hegemonije.

Umjesto da slomi hrvatski nacionalni pokret, brutalnost ovog čina trajno je kompromitirala mađarone i dodatno zbila redove Narodne stranke. Njihova žrtva nije bila uzaludna; samo dvije godine kasnije, 23. listopada 1847. godine, Hrvatski sabor donio je povijesnu odluku kojom hrvatski jezik napokon postaje službenim jezikom, dajući Srpanjskim žrtvama trajni smisao u temeljima modernog hrvatskog identiteta.

Dražen Jurmanović avatar
2–3 minuta

NAJNOVIJE OBJAVE



IZBOR UREDNIKA



Tagged

Odgovori