Rutte u Zagrebu: Hrvatska pouzdan saveznik NATO-a i snažan stup potpore Ukrajini

Nove obavijesti Vijesti

ZAGREB 12. siječanj 2026. – Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte boravio je u ponedjeljak u radnom posjetu Hrvatskoj, gdje se sastao s najvišim državnim dužnosnicima te se uvjerio u razinu modernizacije Hrvatske vojske. Posjet je potvrdio stratešku ulogu Hrvatske u Savezu, njezin doprinos kolektivnoj sigurnosti i kontinuiranu potporu Ukrajini.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte boravio je u ponedjeljak u radnom posjetu Republici Hrvatskoj, tijekom kojeg se sastao s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem, predsjednikom Hrvatskoga sabora Gordanom Jandrokovićem te predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem.

Posjet je bio usmjeren na jačanje političkog dijaloga, sigurnosne suradnje i potvrdu hrvatske uloge kao pouzdanog i aktivnog saveznika unutar Sjevernoatlantskog saveza.

Već na samom početku boravka u Hrvatskoj, Rutte se upoznao s kapacitetima i dosezima hrvatske vojne industrije te razinom opremanja i modernizacije Oružanih snaga Republike Hrvatske. Nakon slijetanja u Zračnu luku Franjo Tuđman na Plesu, zajedno s premijerom Plenkovićem, ministrom obrane Ivanom Anušićem i načelnikom Glavnog stožera OSRH general-pukovnikom Tihomirom Kundidom, posjetio je Vojarnu „Pukovnik Marko Živković“, gdje mu je predstavljena najnovija vojna oprema Hrvatske vojske.

Modernizacija Hrvatske vojske u središtu pozornosti

Pripadnici Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva tom su prigodom predstavili glavnom tajniku NATO-a ključne projekte modernizacije HRZ-a, uključujući šest od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, tri bespilotne letjelice Bayraktar TB2 te višenamjenski helikopter UH-60M Black Hawk. Riječ je o sustavima koji predstavljaju temeljnu prekretnicu u sposobnostima hrvatskih zračnih snaga i dugogodišnji strateški cilj Oružanih snaga RH.

Rutte je iskazao poseban interes za proces prilagodbe HRZ-a novoj zapadnoj tehnologiji, funkcioniranje sustava u operativnim uvjetima, trajanje obuke pilota i tehničkog osoblja te ukupni opseg nabave.

Načelnik Glavnog stožera OSRH general-pukovnik Kundid istaknuo je kako je Hrvatska početkom ove godine u potpunosti preuzela nadzor nad vlastitim zračnim prostorom koristeći isključivo nove borbene zrakoplove.

Ovi borbeni zrakoplovi značajno su unaprijedili operativne sposobnosti naših zračnih snaga. Prošle godine isporučeno nam je svih 12 zrakoplova Rafale, a danas raspolažemo i novom flotom helikoptera Black Hawk. Time smo ostvarili strateški iskorak u obrani hrvatskog neba“, poručio je Kundid.

Posebno je naglasio tranziciju Oružanih snaga RH s istočne na zapadnu vojnu opremu i tehnologiju, ocijenivši taj proces jednim od ključnih izazova, ali i najvećih uspjeha hrvatskog obrambenog sustava u posljednjem desetljeću.

Naš je prioritet kontinuirano opremanje, modernizacija i razvoj operativnih sposobnosti. Provodimo niz projekata koji će dodatno povećati razinu borbene moći, uključujući nabavu novih borbenih tenkova, sustava protuzračne obrane srednjeg dometa te raketnih sustava“, dodao je Kundid.

Rutte: Hrvatska je učinila jedan od najvećih obrambenih iskoraka

Glavni tajnik NATO-a pohvalio je hrvatska ulaganja u obranu, istaknuvši kako je riječ o jednom od najvećih obrambenih iskoraka od ulaska Hrvatske u Savez 2009. godine.

Vrlo impresivno. Pridružili ste se NATO-u 2009. i ovo što danas vidimo potvrđuje koliko ste napredovali. Sigurno imate razloga biti ponosni“, rekao je Rutte.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, Rutte je istaknuo da je Hrvatska cijenjena i pouzdana članica NATO-a koja daje značajan doprinos kolektivnoj sigurnosti Saveza, ne samo na istočnom krilu i Zapadnom Balkanu, nego i na razini cijelog NATO-a.

Pozdravio je i hrvatsku obvezu nastavka povećanja izdvajanja za obranu, istaknuvši kako je Hrvatska već 2025. godine dosegnula NATO-ov cilj od 2 posto BDP-a za obranu.

Snažna potpora Ukrajini

U fokusu razgovora bila je i situacija u Ukrajini. Rutte je posebno pohvalio hrvatsku vojnu i političku potporu toj zemlji od početka ruske invazije punog opsega 2022. godine. Istaknuo je da je Hrvatska do prosinca 2025. Ukrajini pružila više od 300 milijuna eura vojne pomoći, uključujući i 15 milijuna eura kroz Popis prioritetnih zahtjeva za Ukrajinu (PURL).

Opskrbljivali ste helikoptere, transportne zrakoplove, artiljerijske sustave, streljivo, zaštitnu opremu i mnogo druge opreme. Brutalni ruski rat agresije se nastavlja, a napadi na civilnu i energetsku infrastrukturu pokazuju da Rusija pokušava slomiti volju Ukrajine i njezinih saveznika. No, mi nećemo odustati“, poručio je Rutte, naglasivši da je podrška saveznika osobito važna tijekom teških zimskih mjeseci.

Arktik, Rusija i sigurnosni izazovi

Odgovarajući na novinarska pitanja, Rutte se osvrnuo i na pitanje sigurnosti Arktika, uključujući i Grenland.

Svi saveznici slažu se da je sigurnost Arktika od strateške važnosti. Jedina država u tom području koja nije članica NATO-a jest Rusija, i upravo zbog toga obrana tog prostora ima poseban značaj“, rekao je Rutte, dodavši da NATO od 2025. intenzivnije radi na zaštiti arktičkog područja.

Naglasio je da Rusija ostaje glavna prijetnja sigurnosti NATO-a i Europe te podsjetio kako su članice Saveza obvezne pružiti pomoć jedna drugoj u skladu s načelom kolektivne obrane.

Sastanci s Milanovićem i Jandrokovićem

Tijekom posjeta, Rutte se sastao i s predsjednikom Republike i vrhovnim zapovjednikom OSRH Zoranom Milanovićem. Razgovaralo se o izdvajanjima za obranu, opremanju Oružanih snaga, mogućnostima okončanja rata u Ukrajini te sigurnosnoj situaciji u hrvatskom susjedstvu.

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković upoznao je Ruttea s radom Sabora i odlukama vezanima uz aktualne geopolitičke izazove. Sugovornici su se složili kako je nužno daljnje jačanje europskih obrambenih kapaciteta i nacionalnih obrambenih industrija.

Jandroković je naglasio da je Hrvatska prošle godine u obranu uložila više od 2 posto BDP-a, od čega je trećina usmjerena u modernizaciju, te da će Hrvatska, sukladno odluci s NATO summita, nastaviti povećavati izdvajanja do razine od 5 posto BDP-a do 2035. godine.

Hrvatska kao strateško čvorište jugoistoka Europe

Razgovaralo se i o sigurnosnoj situaciji na jugoistoku Europe, pri čemu je Jandroković upozorio na potencijal destabilizacije regije te istaknuo važnu ulogu NATO-a i Europske unije u očuvanju stabilnosti.



POLITIKA

RAZNO IZ HRVATSKE

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori