Post, molitva i ljubav prema bližnjemu – stoje u središtu korizmenog vremena, razdoblja koje Crkva daruje vjernicima kao priliku za nutarnju obnovu. Cilj toga hoda nije tek izvanjski čin pokore, nego duboka promjena srca, kako bi nam Gospodin udijelio „jakost protiv navala duha zloće i ustrajnost u dobrim djelima“.
Pepelnica, poznata i kao Čista srijeda, uvodi nas u četrdesetodnevni hod prema Vazmu. To je vrijeme suočavanja s vlastitom grešnošću, ali i s neizmjernim Božjim milosrđem. Pred čovjekom se iznova otvara temeljna napetost kršćanske egzistencije: između praha i daha života, između smrti i uskrsnuća.
Ime koje nosi poruku
Crkva od davnine ovaj dan naziva Srijedom pepelnicom zbog jedinstvenog obreda posipanja pepelom. U prvim stoljećima kršćanstva grešnici su, kao znak javne pokore, bivali posipani pepelom. Na prijelazu iz desetog u jedanaesto stoljeće taj se obred proširuje na sve vjernike, naglašavajući univerzalnost potrebe za obraćenjem.
Naziv Čista srijeda također nosi duboku simboliku. Jedna teorija kaže da se toga dana temeljito čistilo kućno posuđe. No vjerojatnije tumačenje upućuje na duhovnu dimenziju: od toga dana vjernici su pozvani raditi na čistoći vlastite duše. Korizmena pokora postaje sredstvo unutarnjeg čišćenja, priprave srca za susret s Uskrslim.
Pepeo – simbol prolaznosti i nade
Pepeo je neizostavni simbol današnjega dana. Već u Starom zavjetu susrećemo snažnu sliku čovjeka kao „praha i pepela“. Praotac vjere Abraham, posredujući pred Gospodinom za Sodomu, izgovara riječi koje odzvanjaju stoljećima: „Ja, prah i pepeo!“ (Post 18,27). U toj rečenici sažeta je istina o čovjekovoj malenosti, ali i o Božjoj veličini i milosrđu.
S jedne strane, čovjek se prepoznaje kao prolazno biće, stvoreno od praha zemaljskoga. S druge strane, isti taj čovjek nosi u sebi dah života, jer mu je Bog „udahnuo u nosnice dah života“ (usp. Post 2,7). Upravo u toj napetosti – između grešnosti i milosti, smrti i života – nalazi se srž poruke Pepelnice.
Kroz čitavu ljudsku povijest pepeo je bio znak prolaznosti, poniženja i čišćenja. U židovskoj i kršćanskoj tradiciji postaje simbol pokore, ali i poziv na obraćenje. U Evanđelju po Mateju (11,21) Isus spominje kostrijet i pepeo kao znak istinskog kajanja. Pepeo tako postaje znak novoga početka – priznanja vlastite slabosti i otvaranja Božjoj milosti.
Svjedočanstvo prvih stoljeća
U prvim stoljećima kršćanstva pepeo je bio snažan znak pokore. Tertulijan govori o pepelu kao znaku pokore palih kršćana, dok sveti Ciprijan opisuje pokornike koji su se bacali ničice i valjali u pepelu. sveti Izidor Seviljski tumači kako gesta posipanja pepelom podsjeća čovjeka da je prah i da je zbog grijeha vraćen u prah.
Povijest Pepelnice usko je povezana s razvojem javne pokore. Sakramentar Gelasianum iz 7. stoljeća svjedoči o obredu kojim su grešnici započinjali pokoru, da bi na Veliki četvrtak bili ponovno primljeni u zajednicu. U Rimu su se pokornici ispovijedali, oblačili u kostrijet i posipali glavu pepelom.
Ordines Romani iz 8. stoljeća bilježe da je papa na Pepelnicu slavio misu kod svete Anastazije te primao pepeo uz riječi: „Memento quia pulvis es et in pulverem reverteris“ – „Spomeni se da si prah i da se u prah vraćaš.“ Godine 1091., na saboru u Beneventu, papa Urban II. određuje da svi, i klerici i laici, prime pepeo na Čistu srijedu.
Božja želja: da se čovjek obrati i živi
U molitvama blagoslova pepela naglašene su tri stvarnosti: Božje milosrđe, čovjekova grešnost i hod prema uskrsnuću. U jednoj od molitava Crkva ispovijeda: „Bože, ti nećeš smrti grešnika nego da se obrati i živi.“
To je temeljna poruka Svetoga pisma. U knjizi proroka Ezekiela čitamo: „Ja ne želim smrti nikoga koji umire“ (Ez 18,32). U Prvoj poslanici Timoteju stoji: „Bog hoće da se svi ljudi spase i dođu do spoznanja istine“ (1 Tim 2,4).
Dok čovjek ima mnoštvo želja, Gospodin ima samo jednu: da se čovjek spasi. No u ostvarenju te želje računa na našu slobodu i naš trud. Korizma je stoga vrijeme suradnje s milošću – vrijeme „korizmene obnove kršćanskog života“.
Odricanje i dodavanje – dva puta istog cilja
Korizma nas poziva na odricanje, ali i na dodavanje. Odricanje kroti sebičnu narav i otvara srce potrebnima. Prorok Izaija podsjeća da je post koji je Bogu mio onaj koji razvezuje okove nepravde, dijeli kruh s gladnima i prima beskućnike pod krov (usp. Iz 58,6-8).
Odricanje, dakle, nije svrha samome sebi. Ono ima socijalnu i duhovnu dimenziju. Postimo kako bismo drugima dali više. Odričemo se kako bismo otvorili prostor za ljubav.
S druge strane, korizma je i vrijeme dodavanja: više molitve, češće sudjelovanje na misi, redovitija ispovijed, više djela milosrđa, više brige za bližnjega. I odricanje i dodavanje vode istom cilju – da „čiste duše proslavimo vazmeno otajstvo“ i doživimo obnovu života na sliku uskrsnulog Gospodina.
Misno slavlje Pepelnice
Misno slavlje Pepelnice sastoji se od uvodnog obreda, službe riječi i euharistijske službe. Pokajnički čin izostavlja se jer ga nadomješta obred pepeljenja koji slijedi nakon homilije.
Pepeo se blagoslivlja od grančica maslina ili drugog drveća blagoslovljenog prethodne godine na Cvjetnicu. Nakon blagoslova svećenik posipa glave vjernika, izgovarajući jednu od formula:
- „Obratite se i vjerujte Evanđelju.“
- „Spomeni se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti.“
Tijekom pepeljenja pjeva se pokornički psalam ili prikladna pjesma, a slavlje se nastavlja molitvom vjernika i euharistijskom službom.
Obred pepeljenja može se obaviti i izvan mise, uz službu riječi i homiliju, što pokazuje koliko je snažan i važan simbol toga čina.
Poziv na ozbiljnost i nadu
Pepelnica nije tek podsjetnik na smrt. Ona je prije svega poziv na život. Podsjeća nas da smo prah, ali i da smo stvoreni za vječnost. U vremenu kada se čovjek lako izgubi u prolaznim stvarnostima, pepeo vraća pogled prema onome što je bitno – prema spasenju i vječnom životu.
Korizma nas poziva da ozbiljno shvatimo vlastitu slobodu. Da manje griješimo. Da se više trudimo oko dobra. Da budemo bliži Bogu i bližnjemu. Jer Gospodin ne želi našu propast, nego našu obnovu.
Na početku toga hoda stoji pepeo – znak prolaznosti, ali i znak nade. Iz praha smo stvoreni, ali nismo stvoreni za prah. Stvoreni smo za uskrsnuće.
- Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja
I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska ada, spremno dočekuje kupače uz osiguran besplatan prijevoz iz centra grada. I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska… Pročitaj više: Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja - Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova
U Maloj vijećnici Grada Đakova svečano su predstavljeni jubilarni 60. Đakovački vezovi, najveća tradicijska manifestacija istočne Hrvatske koja će od 19. lipnja do 5. srpnja… Pročitaj više: Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova - Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku
Najveći sajam poljoprivredne mehanizacije Farm Show 2026 otvorio je svoja vrata na sportskom aerodromu Čepin uz najave potpora i fokus na preradu. Najveći sajam poljoprivredne… Pročitaj više: Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku - Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom!
Veličanstveno ustoličenje koje je doživio ban Jelačić 1848. godine nije bilo samo iskaz vojne moći, već i ključni trenutak rađanja službene hrvatske trobojnice. Danas, gotovo… Pročitaj više: Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom! - Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama.
U burnom vremenu europske reformacije i neprestanih osmanskih prijetnji, Hrvatski sabor 1604 donosi radikalnu i povijesnu odluku: katolička vjera postaje jedina zakonski priznata na teritoriju… Pročitaj više: Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama. - Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj
Povijesni posjet pape Benedikta Republici Hrvatskoj 2011. godine pod geslom “Zajedno u Kristu” duboko je obilježio hrvatsko društvo. Pročitajte sveobuhvatnu analizu koja otkriva zašto je… Pročitaj više: Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj - Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma
Datum 4. lipnja donio je dva prijelomna trenutka. Saznajte kako su ban Jelačić i Trianonski ugovor zauvijek promijenili ono što je hrvatska povijest. Proces formiranja… Pročitaj više: Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma - Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine!
Zamislite mjesto koje prema starim popisima broji jedva osamstotinjak duša, a onda u jednoj jedinoj večeri pod svojim krovom okupi više od 450 posjetitelja. Zvuči… Pročitaj više: Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine! - Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija
Svetkovina Tijelova jedan je od najslikovitijih blagdana koji danas, 4. lipnja 2026. godine, izvodi tisuće vjernika na ulice. Od monumentalnih procesija u osječkoj konkatedrali do… Pročitaj više: Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija - Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
Najzahtjevnije i najkrvavije razdoblje naše novije povijesti, Domovinski rat, svjedoči o trnovitom putu od slabo naoružanih branitelja do visoko profesionalne, pobjedničke oružane sile. Događaji koji… Pročitaj više: Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
DOMOVINSKI RAT
