Novi Zakon o lovstvu ne štiti poljoprivrednike! Krešimir Čabaj u Saboru upozorava na nepravdu i pita tko će platiti štete od divljači.
Krešimir Čabaj upozorio je u Saboru na duboke nepravednosti u novom prijedlogu Zakona o lovstvu, naglasivši kako se pod hitno mora uspostaviti ravnotežu između prava na gospodarenje lovištima i zaštite poljoprivrednika od šteta koje uzrokuje divljač. Zaključak njegove rasprave je jasan: država trenutno prebacuje financijski teret i birokratsku odgovornost isključivo na leđa poljoprivrednika, dok lovačka društva oslobađa stvarne odgovornosti. Postojeći zakon ne nudi zaštitu proizvođačima hrane, zbog čega se hitno mora uvesti načelo objektivne odgovornosti za lovačka društva.
Koga štiti hrvatska država?
Upozoravajući na odredbe predloženog zakona, Čabaj je postavio ključno pitanje o prioritetima državne politike u ruralnim prostorima. Iako je istaknuo važnu ulogu lovaca u zaštiti okoliša i brizi o divljači, napomenuo je da se lovstvo i poljoprivreda ne smiju promatrati odvojeno jer funkcioniraju kao spojene posude.
“Da li štitimo one koji proizvode hranu ili štitimo sustav koji bi trebao omogućiti da se ta hrana proizvede s najmanjim mogućim gubicima? Koga štitimo? Sustav ili ljude, odnosno poljoprivrednike, koji od tog žive?”
Neravnopravnost u preuzimanju odgovornosti
Prema aktualnom prijedlogu zakona (članak 79.), oštećenik sam snosi trošak zaštite. Zastupnik je upozorio na apsurdnu situaciju u kojoj se starija obiteljska gospodarstva tjeraju u birokratski mlin kako bi uopće dokazala štetu, dok su “razumne mjere zaštite” ostale apstraktne i nedovoljno propisane.
Posebno je naglasio dvostruka mjerila u kažnjavanju. Dok poljoprivrednici gube i do 100% potpora ako im stoka probije ogradu, lovačka društva ne snose nikakve sankcije kada divljač uništi tuđe usjeve.
“Primjerice, ako uzmete poljoprivrednike koji drže krave, konje ili druge domaće životinje – ako njihova grla probiju zaštitnu ogradu i izađu izvan prostora, ukida im se, čini mi se, 30 % potpora. Ako drugi put ta stoka napravi isto, ukida im se 100 %. S druge strane, u ovom novom zakonu to za lovačka društva nije regulirano, odnosno ona zapravo nemaju nikakvu odgovornost.”
“Ako neko lovište raspolaže populacijom jelenske i svinjske divljači i ostvaruje nekakve benefite od gospodarenja tim prostorom, to automatski ne može značiti da je ono amnestirano od bilo kakve odgovornosti za štetu koju ta divljač učini na usjevima.”
“Običnom poljoprivredniku to jednostavno nije dovoljno jasno. Kako će baka Manda, koja ima jutro kukuruza da prehrani krmaču i živi od prodaje prasadi uz svoju malu mirovinu, dokazati da se ovlaštenik nije dovoljno brinuo o samom lovištu i da na tom polju ima previše, primjerice, divljih svinja?”
Milijunske štete prepuštene poljoprivrednicima
Pozivajući se na podatke, Čabaj je istaknuo kako šteta koju divljač nanese na cestama iznosi oko 15 milijuna eura, dok se na usjevima bilježi dodatnih pet milijuna eura štete godišnje. Rješenje koje se nudi svodi se na preporuke osiguravajućim društvima i guranje poljoprivrednika da se sami snalaze za naknadu štete.
Jesenski radovi su u tijeku, a životinje već pustoše polja, zbog čega proizvođači hrane nemaju vremena čekati buduće izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
“Usjevi ne mogu čekati, sad je jesensko vrijeme, glodavci i sve druge životinje sad polako kreću i ne mogu čekati da se mi ovdje dogovorimo o načinu zaštite. Riješili smo samo lovstvo, a što je s onima koji će zbog toga imati štete i trpjeti?”