ZAGREB, 30. siječnja 2026. – Na 143. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj kao tematska sjednica, u središtu rasprave bio je drugi ekonomski pregled Hrvatske od strane Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) te aktualna faza procesa pristupanja Hrvatske toj organizaciji. Sjednicu je otvorio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, naglasivši kako je riječ o jednoj od ključnih strateških tema za međunarodno pozicioniranje zemlje.
Premijer je na početku pozdravio glavnog tajnika OECD-a Matijasa Kormana, koji boravi u službenom posjetu Hrvatskoj sa svojim izaslanstvom, zahvalivši njemu i njegovim suradnicima na višegodišnjoj snažnoj potpori hrvatskim reformskim naporima. Kako je istaknuo, OECD je danas jedina velika globalna ekonomska organizacija kojoj Hrvatska još može pristupiti, a članstvo predstavlja završni korak u zaokruživanju međunarodnog položaja države.
Plenković je podsjetio da je prvi OECD-ov ekonomski pregled Hrvatske predstavljen prije nešto manje od dvije i pol godine te da je poslužio kao važan poticaj za usklađivanje domaćih politika s OECD-ovim standardima, konvencijama i preporukama, nadograđujući reformski put započet ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.
Govoreći o širem povijesnom i političkom kontekstu, predsjednik Vlade naglasio je kako je Hrvatska u protekla tri i pol desetljeća prošla iznimno zahtjevan put – od države bez međunarodnog subjektiviteta, preko obrane od velikosrpske agresije i pobjede u Domovinskom ratu, do članstva u NATO-u, Europskoj uniji, Schengenskom prostoru i europodručju. Pristupanje OECD-u, dodao je, logičan je završetak tog procesa i jedan od temeljnih vanjskopolitičkih ciljeva Vlade još od 2017. godine.
Premijer je pritom iznio niz makroekonomskih pokazatelja koji, prema njegovim riječima, potvrđuju stabilnost i otpornost hrvatskog gospodarstva. Hrvatsko gospodarstvo danas raste brže od prosjeka Europske unije i europodručja, dok se bruto domaći proizvod gotovo udvostručio u odnosu na početak mandata aktualne Vlade. Zaposlenost je, izvan turističke sezone, blizu 1,73 milijuna ljudi, a stopa nezaposlenosti pala je ispod 5 posto, što se približava razini prirodne nezaposlenosti.
Istaknut je i kontinuirani rast plaća i mirovina, ispunjavanje maastrichtskih kriterija te snažno smanjenje javnog duga, koji se spustio na oko 56 posto BDP-a – gotovo 30 postotnih bodova manje nego u razdoblju pandemije COVID-19. Plenković je posebno naglasio važnost odgovorne fiskalne politike, zahvalivši dosadašnjem potpredsjedniku Vlade i ministru financija Marku Primorcu na doprinosu očuvanju investicijskog kreditnog rejtinga Hrvatske kod sve tri svjetske kreditne agencije.
U okviru reformskih procesa vezanih uz OECD, Vlada je provela značajne promjene u području porezne politike, upravljanja državnom imovinom i poduzećima u državnom vlasništvu, kao i unaprjeđenja korporativnog upravljanja. Sljedeća faza, kako je najavljeno, uključuje dodatne reforme u pravosuđu i javnoj upravi, daljnju liberalizaciju tržišta rada te snažna ulaganja u obrazovanje.
Posebno je istaknuto da se Hrvatska trenutno nalazi u najvećem investicijskom ciklusu u obrazovnu infrastrukturu u posljednjih više od sto godina, vrijednom 2,7 milijardi eura, koji obuhvaća sve razine obrazovanja – od predškolskog do visokog obrazovanja. Uz to, značajna pozornost posvećena je energetskoj politici, jačanju energetske neovisnosti i diverzifikaciji opskrbnih pravaca, s ciljem pozicioniranja Hrvatske kao relevantnog regionalnog energetskog čvorišta.
Drugi OECD-ov ekonomski pregled, naglasio je premijer, dat će jasne smjernice o konkretnim koracima koje Hrvatska treba poduzeti u nadolazećim mjesecima kako bi se proces pristupanja uspješno dovršio. Članstvo u OECD-u, zaključio je Plenković, donosi snažniju međunarodnu reputaciju, veće povjerenje ulagača, stabilniji pravni i porezni okvir te dodatno jačanje institucija i regulatorne predvidljivosti – ključnih obilježja kluba najrazvijenijih država svijeta.
Na kraju uvodnog izlaganja, predsjednik Vlade zahvalio je svim institucijama i članovima pregovaračkog tima, predvođenog ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom, istaknuvši kako se Hrvatska danas, među sedam zemalja kandidatkinja, nalazi među onima koje bi proces pristupanja mogle završiti među prvima. Nakon toga riječ je prepuštena glavnom tajniku OECD-a Matijasu Kormanu, koji je svoje izlaganje održao na engleskom jeziku, uz prezentaciju dostupnu članovima Vlade na hrvatskom jeziku.
Glavni tajnik OECD-a Matijas Korman: Hrvatska je ostvarila snažan napredak, ali reforme ostaju ključne za završetak procesa
U svom obraćanju članovima Vlade i hrvatskoj javnosti, glavni tajnik OECD-a Matijas Korman predstavio je ključne nalaze drugog ekonomskog pregleda Hrvatske, istaknuvši kako je zemlja u proteklom razdoblju ostvarila vidljiv i mjerljiv napredak u nizu područja koja su od presudne važnosti za pristupanje OECD-u.
Korman je naglasio da je Hrvatska, od predstavljanja prvog ekonomskog pregleda, značajno unaprijedila institucionalni i regulatorni okvir, posebice u području javnih financija, fiskalne discipline i makroekonomske stabilnosti. Prema njegovim riječima, ostvareni rezultati potvrđuju otpornost hrvatskog gospodarstva u razdoblju obilježenom globalnim krizama, uključujući pandemiju i geopolitičke nestabilnosti.
Posebno je pohvalio smanjenje javnog duga, stabilan gospodarski rast te povoljne trendove na tržištu rada, ocijenivši da se Hrvatska danas nalazi u znatno snažnijoj poziciji nego prije nekoliko godina. Istaknuo je kako su rast zaposlenosti i niska nezaposlenost važni pokazatelji uspješnosti provedenih politika, ali i temelj za daljnje jačanje konkurentnosti gospodarstva.
Govoreći o preostalim izazovima, glavni tajnik OECD-a naglasio je potrebu nastavka strukturnih reformi, osobito u području pravosuđa, javne uprave i regulatornog okruženja. Prema njegovim riječima, jačanje učinkovitosti institucija, skraćivanje administrativnih postupaka i povećanje pravne sigurnosti ključni su preduvjeti za dugoročni, održivi rast i privlačenje kvalitetnih investicija.
Korman se osvrnuo i na upravljanje državnim poduzećima, istaknuvši kako daljnje unaprjeđenje korporativnog upravljanja i transparentnosti ostaje jedno od važnih područja usklađivanja s OECD-ovim standardima. Naglasio je da upravo kvaliteta upravljanja javnim resursima ima izravan utjecaj na produktivnost i povjerenje građana i investitora.
Poseban naglasak stavljen je na ulaganja u obrazovanje i razvoj vještina, pri čemu je Korman pozdravio ambiciozan investicijski ciklus u obrazovnu infrastrukturu. Istaknuo je kako su obrazovanje, inovacije i razvoj ljudskog kapitala temelj uspješne integracije u globalno gospodarstvo te ključni faktor za zadržavanje mladih i visokoobrazovanih ljudi.
U kontekstu energetske politike, glavni tajnik OECD-a pohvalio je napore Hrvatske u jačanju energetske sigurnosti i diverzifikaciji izvora opskrbe, ocijenivši da zemlja, zahvaljujući svom geopolitičkom položaju, ima potencijal postati važan regionalni energetski akter, što dodatno doprinosi ukupnoj gospodarskoj i strateškoj stabilnosti.
Zaključno, Korman je istaknuo kako drugi ekonomski pregled predstavlja jasan putokaz za završnu fazu procesa pristupanja OECD-u. Hrvatska je, prema njegovim riječima, među državama kandidatkinjama koje su najviše odmaknule u ispunjavanju kriterija, no uspjeh će ovisiti o kontinuitetu reformi i političkoj odlučnosti u narednim mjesecima.
„Članstvo u OECD-u nije samo formalni cilj, već dugoročna obveza prema kvalitetnijim javnim politikama, snažnijim institucijama i višem životnom standardu građana“, poručio je Korman, izrazivši uvjerenje da Hrvatska ima kapacitete i znanje da taj proces uspješno privede kraju.
Ministar Grlić Radman: Hrvatska je u završnoj fazi tehničkog dijela pristupanja OECD-u
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, u svojstvu glavnog pregovarača za članstvo Hrvatske u OECD-u, podnio je Vladi izvješće o dosadašnjem napretku u pregovorima, istaknuvši kako je riječ o iznimno kompleksnom, zahtjevnom i sveobuhvatnom procesu koji je Hrvatska uspješno provodila u protekle četiri godine.
Podsjetio je da je Hrvatska 25. siječnja 2022. godine zaprimila pozivnicu za otvaranje pregovora te da je od tada, kroz rad u 25 odbora i 26 subsidijarnih tijela, odnosno radnih skupina OECD-a, bila podvrgnuta detaljnim evaluacijama i usklađivanjima s najnaprednijim svjetskim politikama i praksama u gotovo svim područjima javnih politika i na svim razinama vlasti.
Prema ministrovim riječima, pregovaračka skupina za pristupanje OECD-u imala je koordinacijsku i poticajnu ulogu u cijelom procesu, osiguravajući kontinuiranu suradnju svih tijela državne uprave. Zahvalio je svim uključenim institucijama na predanosti i intenzivnom radu, posebno istaknuvši doprinos državnog tajnika Zdenka Lučića, kao i agilnost radnih skupina koje su se redovito sastajale radi praćenja postignutih rezultata i definiranja daljnje dinamike ispunjavanja obveza.
„Danas, na samom početku 2026. godine, možemo s ponosom reći da je iza nas ogroman i zahtjevan posao“, istaknuo je Grlić Radman, navodeći kako je Hrvatska zaprimila 20 formalnih mišljenja od ukupno 25 odbora OECD-a, dok su rasprave u preostalim odborima završene te se očekuje samo formalno okončanje procedura. Dodao je i kako je proces u 25 od 26 subsidijarnih tijela već u cijelosti zaključen, što Hrvatsku svrstava među najnaprednije zemlje kandidatkinje.
Ministar je naglasio kako je cijeli proces pristupanja potvrdio da politička stabilnost i jasna reformsku usmjerenost donose konkretne koristi društvu u cjelini. Posebno je zahvalio predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću na kontinuiranoj političkoj potpori, kao i hrvatskom timu pri OECD-u u Parizu, koji je, kako je rekao, bio „stalno na terenu“ i u izravnoj, intenzivnoj komunikaciji s OECD-om i uredom glavnog tajnika.
Govoreći o idućim koracima, Grlić Radman poručio je kako Hrvatska ostaje čvrsto predana daljnjoj provedbi reformi te je izrazio uvjerenje da će tehnički dio procesa pristupanja uskoro biti uspješno dovršen. Naglasio je da članstvo u OECD-u nije samo formalni status, već trajna obveza prema kvalitetnijem upravljanju i unapređenju javnih politika.
Osvrćući se na koristi članstva, ministar je istaknuo kako će one biti osjetne u svim segmentima društva, ponajprije za hrvatske građane – kroz daljnje poboljšanje zakonodavnog okvira, jačanje međunarodne reputacije zemlje te intenziviranje suradnje s najrazvijenijim državama svijeta. Podsjetio je da OECD okuplja globalno najutjecajnija gospodarstva, od Sjedinjenih Američkih Država i Kanade, preko najrazvijenijih europskih zemalja, do Japana, Južne Koreje, Australije i Novog Zelanda.
Ministar je zaključio kako se u skorijem razdoblju očekuje dodatni rast stranih ulaganja, snažnija trgovinska razmjena i daljnji gospodarski rast, što potvrđuju i nalazi aktualnog ekonomskog pregleda OECD-a.
„Hrvatska je kroz ovaj proces jasno pokazala da zaslužuje biti dio društva najrazvijenijih država svijeta“, zaključio je Grlić Radman.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ćorić: Preporuke OECD-a su putokaz za stabilan i održiv gospodarski razvoj
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić zahvalio je Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj na izradi drugog ekonomskog pregleda Republike Hrvatske, istaknuvši kako je riječ o iznimno vrijednom dokumentu koji pruža objektivan, cjelovit i realan uvid u stanje hrvatskog gospodarstva, ali i jasno identificira područja u kojima postoji prostor za daljnja unapređenja.
Ministar je naglasio da se Vlada u velikoj mjeri slaže s nalazima i preporukama OECD-a, koje potvrđuju otpornost hrvatskog gospodarstva u izazovnom globalnom okruženju, ali istodobno ukazuju na ključne strukturne izazove koje je potrebno sustavno adresirati. Posebno je istaknuo makroekonomske projekcije prema kojima OECD za 2025. godinu predviđa rast realnog BDP-a od 3,2 posto, dok se za 2026. očekuje rast od 2,7 posto, a za 2027. godinu 2,4 posto, što je, kako je rekao, u potpunosti usklađeno s projekcijama Ministarstva financija.
Prema nalazima ekonomskog pregleda, smanjenje domaće potražnje i ublažavanje rasta troškova rada trebali bi pridonijeti postupnom spuštanju temeljne inflacije, koja bi se do kraja 2027. godine trebala približiti ciljanoj razini od oko 2 posto. Ministar Ćorić naglasio je kako Vlada i dalje snažno fokusira fiskalnu politiku na trajno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, koji bi prema projekcijama u 2026. godini trebao iznositi oko 56 posto, uz istodobno održavanje proračunskog manjka ispod referentne granice od 3 posto BDP-a.
Iako ekonomski pregled prepoznaje ostvarene uspjehe i provedene reforme, ministar je istaknuo da OECD jasno definira i prioritete za daljnji razvoj, među kojima su jačanje fiskalne otpornosti kroz učinkovitiju javnu potrošnju, unapređenje dostupnosti i priuštivosti stanovanja, ubrzanje tranzicije prema klimatski otpornom gospodarstvu te prilagodba demografskih i socijalnih politika s ciljem duljeg i kvalitetnijeg radnog vijeka te većeg sudjelovanja građana na tržištu rada.
„Te izazove ne doživljavamo kao ograničenja, već kao smjernice za nastavak odgovornog i uravnoteženog razvoja“, poručio je Ćorić, naglasivši kako su preporuke OECD-a u velikoj mjeri već ugrađene u reforme i investicije koje su u tijeku ili su planirane.
Podsjetio je da su još prilikom predstavljanja prvog ekonomskog pregleda u rujnu 2023. godine preporuke OECD-a prihvaćene kao relevantan okvir za reforme te da danas postoji jasna potvrda da one nisu ostale na razini deklarativnih ciljeva, već su pretvorene u konkretne politike i mjere.
Poseban naglasak stavljen je na razvoj tržišta kapitala, pri čemu je Vlada usvojila prvi strateški okvir za razvoj tržišta kapitala Republike Hrvatske za razdoblje 2025. – 2030., zajedno s akcijskim planom koji uključuje digitalizaciju, jačanje korporativnog upravljanja, povećanje tržišne likvidnosti, razvoj novih financijskih instrumenata i jačanje regionalne suradnje. Prvi rezultati već su vidljivi kroz intenziviranje integracije tržišta srednje i jugoistočne Europe, a odabirom Zagreba kao sjedišta nove kompanije koja vodi proces integracije burzi dodatno se jača međunarodna financijska uloga Hrvatske.
Ministar je podsjetio i na opsežne porezne reforme provedene od početka pregovora o članstvu u OECD-u, usmjerene na administrativno rasterećenje i olakšavanje poslovanja građanima i poduzetnicima. Među ključnim mjerama istaknuo je fiskalizaciju 2.0, povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a, uvođenje nulte stope PDV-a na solarne panele te unapređenje poreza na dobit kroz poticanje ulaganja, istraživanja i razvoja.
U području upravljanja državnom imovinom, Ćorić je naveo kako je Hrvatski sabor u srpnju 2025. donio Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske te Zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju, čime je uspostavljen moderan, transparentan i OECD-standardima usklađen okvir odgovornog upravljanja državnom imovinom. Uskoro se očekuje donošenje preostalih podzakonskih akata, čime će zakonodavni paket biti u potpunosti zaokružen.
Zaključno, potpredsjednik Vlade i ministar financija još je jednom zahvalio glavnom tajniku OECD-a Matijasu Kormanu i njegovom timu na izvrsnoj suradnji i podršci, izrazivši uvjerenje da će Hrvatska, uz nastavak reformi i konstruktivan dijalog s OECD-om, uspješno dovršiti proces pristupanja te dodatno ojačati stabilnost, otpornost i dugoročni razvoj hrvatskog gospodarstva.
Ministar Bačić: Priuštivo stanovanje jedan je od ključnih društvenih izazova Hrvatske
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić predstavio je pregled aktualnog stanja i planiranih mjera Vlade u području stambene politike, istaknuvši kako priuštivo stanovanje predstavlja jedan od najsloženijih i najvažnijih socioekonomskih izazova Republike Hrvatske, što potvrđuju i nalazi drugog ekonomskog pregleda OECD-a.
Ministar je naveo da OECD-ova analiza jasno pokazuje kako Hrvatska, u usporedbi s ostalim zemljama pristupnicama, ima jednu od najnižih stopa kućanstava koja žive u privatnom dugoročnom najmu, što je rezultat dugogodišnjeg obrasca prema kojem građani Hrvatske dominantno teže vlasništvu nad stambenom nekretninom. Istodobno, naglasio je, hrvatsko stambeno tržište obilježava velik broj nekorištenih, odnosno praznih stambenih jedinica, kao i znatan udio nekretnina u kratkoročnom najmu.
Treća ključna karakteristika, prema riječima ministra Bačića, jest snažan rast cijena nekretnina u postpandemijskom razdoblju, dodatno potaknut ratom u Ukrajini i rastom cijena energenata, što je dovelo do sve izraženijih poteškoća građana u pristupu priuštivom stanovanju, osobito u urbanim sredinama i na obali.
Kao odgovor na te izazove, Vlada Republike Hrvatske je u ožujku prošle godine donijela Nacionalni plan stambene politike, kojim su definirana tri temeljna cilja: osiguravanje priuštivog stanovanja, razvoj održivog stanovanja te stavljanje prostora u funkciju stanovanja. Ministar je istaknuo kako su ti ciljevi u potpunosti usklađeni s preporukama OECD-a.
U tom kontekstu, Bačić je podsjetio kako je Vlada već poduzela niz poreznih i regulatornih mjera usmjerenih na poticanje dugoročnog najma, ali i na destimuliranje prekomjernog kratkoročnog najma. Uvođenjem poreza na nekretnine, povećanjem poreznog paušala za kratkoročni najam te ograničavanjem kratkoročnog najma u višestambenim zgradama, već su u ovoj godini ostvareni vidljivi pomaci u povećanju broja stanova dostupnih za dugoročni najam.
Paralelno s fiskalnim mjerama, ministar je istaknuo i donošenje novog Zakona o prostornom uređenju, kojim su u hrvatski pravni sustav uvedeni suvremeni urbanistički alati, poput urbanističkih projekata i urbane komasacije. Ti instrumenti, kako je naglasio, omogućuju učinkovitije korištenje prostora i ubrzavanje pripreme novih stambenih projekata.
Poseban naglasak stavljen je na skraćivanje rokova za izdavanje građevinskih dozvola, čime se želi potaknuti intenzivnija stambena izgradnja. Cilj Vlade je, prema riječima ministra Bačića, do kraja 2030. godine osigurati 20.000 novih stambenih jedinica putem različitih modela i mjera, za što će biti potrebno osigurati oko 4 milijarde eura, kombinacijom nacionalnih i europskih sredstava.
Ministar je dodatno istaknuo važnost energetske obnove zgrada, zahvalivši OECD-u na prepoznavanju tog segmenta kao ključnog dijela održive stambene politike. U tom kontekstu, najavio je izradu Nacionalnog programa energetske učinkovitosti do 2050. godine, s ciljem da stambene zgrade postupno postanu zgrade gotovo nulte emisije, čime se istodobno smanjuju troškovi stanovanja i jača klimatska otpornost.
Zaključno, ministar Bačić izrazio je uvjerenje da će provedbom Nacionalnog plana stambene politike Hrvatska uspješno odgovoriti na preporuke iz OECD-ova ekonomskog pregleda te osigurati dugoročno održiv, priuštiv i društveno pravedan stambeni sustav.
Marija Vučković: Hrvatska je već ušla u fazu operativne provedbe zelene tranzicije
U nastavku rasprave ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković detaljno je predstavila konkretne mjere i zakonodavne iskorake koje Ministarstvo provodi u skladu s preporukama iz Ekonomskog pregleda OECD-a za 2025. godinu, naglasivši kako je Hrvatska već ušla u fazu operativne provedbe zelene tranzicije.
Ministrica je istaknula da Ministarstvo ima središnju koordinacijsku ulogu u smanjenju emisija stakleničkih plinova i zaštiti najvrjednijih prirodnih resursa, osobito u odnosu na sektore energetike, prometa, zgradarstva i teške industrije. Naglasila je kako bez snažne međuresorne suradnje nije moguće ostvariti ciljeve dekarbonizacije gospodarstva ni učinkovito provesti preporuke OECD-a.
Osvrnuvši se na aktualne instrumente politike, ministrica je navela niz mjera usmjerenih na učinkovitije korištenje resursa, smanjenje gubitaka vode, smanjenje odlaganja miješanog otpada te snažnije razdvajanje gospodarskog rasta od rasta emisija. Poseban naglasak stavljen je na ubrzanje realizacije projekata koji doprinose smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima i snažnije poticanje obnovljivih izvora energije.
Ministrica Vučković podsjetila je kako je tijekom 2025. godine donesen novi klimatski zakon, dok se za 2026. godinu pripremaju novi zakoni o prirodi i o zaštiti zraka, u potpunosti usklađeni s preporukama OECD-a i europskim okolišnim standardima. Paralelno s time objavljen je niz novih poziva iz Modernizacijskog fonda, izrađen je nacrt Socijalnog plana za klimatsku politiku, a korištenje sredstava iz Programa konkurentnost i kohezija dodatno je ubrzano.
U tijeku je i izrada akcijskih planova za smanjenje gubitaka vode kod integriranih isporučitelja, koji bi trebali biti dovršeni do ožujka ove godine. Ministrica je istaknula i pripremu nacrta projektnog zadatka za uvođenje suvremenog, digitaliziranog postupka procjene utjecaja na okoliš i prirodu, čime će se znatno ubrzati investicije, osobito u području obnovljivih izvora energije.
Govoreći o ostvarenim pomacima, ministrica je naglasila kako su kapaciteti solarne energije u odnosu na prethodno izvješće praktično udvostručeni. Uvedena je i naknada za odlaganje otpada, pripremljeni su javni pozivi za poticanje kružnog gospodarstva, a po prvi put je uveden indikator vezan uz istraživanje i razvoj u okviru sredstava kojima upravlja Ministarstvo. U narednim godinama najmanje 3 posto ukupnih sredstava bit će usmjereno upravo na projekte istraživanja i razvoja.
Zaključno, ministrica je istaknula kako će do 2030. godine sredstva kojima upravlja Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije – financirana iz tradicionalnih fondova i sustava trgovanja ugljikom – premašiti 6 milijardi eura. Više od milijardu eura bit će uloženo u promet, gotovo milijardu u zgradarstvo, čime će se snažno poduprijeti napori resornih ministarstava, uz dodatnu mobilizaciju privatnog kapitala. Posebna pozornost, naglasila je ministrica, posvećuje se i netržišnim mjerama nužnima za cjelovitu provedbu Nacionalnog klimatskog i energetskog plana.
Irena Hrstić : „better policies for better lives“
U nastavku rasprave ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je kako proces pristupanja OECD-u za Republiku Hrvatsku predstavlja snažnu potvrdu zrelosti javnih politika, osobito u području zdravstvenog sustava, naglasivši da je riječ o jednom od najznačajnijih trenutaka za daljnji razvoj nacionalnih politika.
Ministrica je ocijenila kako je višegodišnja i intenzivna suradnja s OECD-om tijekom pregovaračkog procesa bila iznimno vrijedna za Ministarstvo zdravstva jer je jasno pokazala u kojim segmentima hrvatski zdravstveni sustav već postiže dobre rezultate, ali i gdje su potrebna dodatna poboljšanja. Upravo su te preporuke, istaknula je, poslužile kao smjernice za daljnje reforme koje će se nastaviti i u budućnosti.
Posebno se osvrnula na zajedničke izazove s kojima se suočavaju gotovo svi zdravstveni sustavi država članica OECD-a, poput starenja stanovništva, rane pojavnosti kroničnih bolesti te sve izraženijih problema u području mentalnog zdravlja. Iako su modeli i rješenja različiti, ministrica je naglasila kako je važno dijeliti iskustva i učiti iz primjera dobre prakse.
Govoreći o konkretnim pomacima, ministrica Hrstić istaknula je kako je mentalno zdravlje u Hrvatskoj jasno prepoznato kao horizontalni javnozdravstveni prioritet. U tom su smislu već osigurani mobilni psihijatrijski timovi te uspostavljeni dispanzeri za mentalno zdravlje u okviru primarne zdravstvene zaštite, a s jačanjem tih kapaciteta planira se nastaviti i u narednom razdoblju.
Poseban naglasak stavljen je i na poboljšanje dostupnosti zdravstvene skrbi u ruralnim, otočnim i slabije dostupnim područjima. Ministrica je navela kako Ministarstvo zdravstva u tim segmentima vidi velik potencijal u razvoju mobilnih ambulanti, mobilnih ljekarni i drugih fleksibilnih oblika zdravstvenih usluga, čija je provedba već započela i nastavit će se sustavno širiti.
U području digitalizacije ministrica je naglasila da su kvalitetni i pouzdani zdravstveni podaci temelj za donošenje učinkovitih i održivih zdravstvenih politika. Hrvatska će, poručila je, nastaviti s razvojem digitalnih rješenja u skladu s europskim i OECD standardima, svjesna da upravo digitalna transformacija omogućuje bolje planiranje, učinkovitije upravljanje sustavom i kvalitetniju skrb za pacijente.
Osvrnuvši se na pitanje otpornosti zdravstvenog sustava, ministrica Hrstić podsjetila je kako je Hrvatska kroz Domovinski rat, pandemiju bolesti COVID-19 te nedavne potrese pokazala visoku razinu prilagodljivosti i sposobnosti odgovora na krize. Upravo ta iskustva, istaknula je, prepoznata su i vrednovana u okviru OECD-ovih analiza.
Zaključno, ministrica je poručila kako je Republika Hrvatska i dosad bila aktivna i konstruktivna partnerica OECD-a, a takav pristup nastavit će se i u budućnosti, vođen načelom „better policies for better lives“. U hrvatskom kontekstu, naglasila je, to znači nastavak rada na politikama koje će građanima osigurati ne samo dulji životni vijek, nego i više zdravih godina života.
Ante Šušnjar: Ulazak Republike Hrvatske u OECD predstavlja snažan iskorak u jačanju institucionalne kvalitete države
U nastavku sjednice, nakon izlaganja o demografskim politikama, riječ je preuzeo ministar gospodarstva Ante Šušnjar, koji je istaknuo kako ulazak Republike Hrvatske u OECD predstavlja snažan iskorak u jačanju institucionalne kvalitete države, predvidivosti ekonomskog okvira te dodatnog jačanja povjerenja investitora.
Ministar Šušnjar naglasio je da je Hrvatska tijekom trogodišnjeg pristupnog procesa provela opsežne zakonodavne i reformske zahvate usmjerene na jačanje konkurentnosti gospodarstva, poticanje ulaganja te smanjenje administrativnih prepreka. Posebno je zahvalio stručnjacima OECD-a, na čelu s glavnim tajnikom Mathiasom Cormannom, na detaljnom ekonomskom pregledu koji donosi konkretne preporuke za dugoročni i održivi gospodarski rast.
Osvrćući se na energetiku, ministar je istaknuo kako OECD-ov pregled potvrđuje stajalište Vlade da su energetska sigurnost, sustavan pristup energetskoj tranziciji te administrativne reforme ključni preduvjeti konkurentnog gospodarstva. Pritom je naglasio kako cilj Vlade nije nekontrolirano povećanje proizvodnih kapaciteta, već izgradnja stabilnog, priuštivog i otpornog energetskog sustava koji istodobno služi gospodarstvu, građanima i investitorima.
Posebnu pažnju ministar je posvetio geotermalnom potencijalu Hrvatske, istaknuvši kako se radi o iznimno visokom i u potpunosti obnovljivom izvoru energije. U kontekstu zelene tranzicije podsjetio je da je Ministarstvo gospodarstva, kroz izmjene Zakona o poticanju ulaganja, uvelo novu poticajnu mjeru za projekte od strateškog značaja za zelenu tranziciju. Tom mjerom povećane su potpore za otvaranje novih radnih mjesta za 50 posto, čime se dodatno potiču ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i održivi razvoj.
Ministar Šušnjar osvrnuo se i na makroekonomske okolnosti, istaknuvši kako OECD-ov pregled prepoznaje slabljenje inflacijskih pritisaka, ali i potrebu za nastavkom oprezne politike. U tom kontekstu naglasio je da su Vladine mjere ciljane, razmjerne i privremene, s jasnim fokusom na očuvanje stabilnosti tržišta i zaštitu najranjivijih skupina građana.
Zaključno je poručio kako OECD-ov ekonomski pregled nije samo analiza trenutnog stanja, već vrijedan alat za donošenje kvalitetnijih i dugoročno održivih odluka, potvrđujući da Hrvatska ide u dobrom smjeru, ali i da mora nastaviti s promišljenim reformama u ključnim područjima gospodarske politike.
Damir Habijan: Hrvatska po prvi put ima jasno institucionalno definiran resor zadužen za digitalizaciju
U nastavku sjednice riječ je potom preuzeo ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, koji se osvrnuo na reformske procese u pravosuđu te na ulogu digitalne transformacije u okviru pristupanja OECD-u. Istaknuo je kako Hrvatska po prvi put ima jasno institucionalno definiran resor zadužen za digitalizaciju, što predstavlja važan iskorak u modernizaciji javne uprave.
Ministar Habijan naglasio je da njegovo ministarstvo ima ključnu horizontalnu koordinacijsku ulogu u sudjelovanju Republike Hrvatske u radu OECD-ovih odbora, posebice Odbora za javno upravljanje, Odbora za digitalne politike te Radne skupine za suzbijanje podmićivanja u međunarodnim poslovnim transakcijama. Dodao je kako su formalna mišljenja već usvojena za više odbora, dok je postupak usvajanja mišljenja Odbora za javno upravljanje u završnoj fazi.
U okviru pristupnog procesa, ministar je istaknuo da je proveden opsežan paket zakonodavnih, institucionalnih i operativnih reformi. Među ključnim zakonima naveo je izmjene Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona, Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela te Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kao i nove propise iz područja vlasničkih prava i odvjetništva, usklađene s politikama i standardima OECD-a.
Govoreći o digitalnoj budućnosti, ministar Habijan najavio je izradu Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije do 2032. godine, uz pripadajuće strateške i akcijske planove. Pritom je podsjetio kako je Hrvatska ovoga tjedna iskazala interes za pristupanje Globalnom partnerstvu za umjetnu inteligenciju, čime se dodatno potvrđuje opredijeljenost Vlade za praćenje globalnih trendova i odgovoran razvoj novih tehnologija.
Zaključno je istaknuo da Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije proces pristupanja OECD-u ne vidi kao puko formalno ispunjavanje kriterija, već kao okvir za dugoročno unaprjeđenje kvalitete pravosudnog sustava, javne uprave i ukupne institucionalne učinkovitosti države.
Radovan Fuch : Članstvo u OECD-u snažna potvrda kvalitete reformi koje Hrvatska provodi u području obrazovanja i znanosti.
U nastavku sjednice, ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs osvrnuo se na rezultate Republike Hrvatske u području obrazovanja, znanosti i vještina u okviru pristupnog procesa OECD-u, istaknuvši kako su upravo ta dva područja među prvima uspješno zaključena i formalno zatvorena.
Ministar Fuchs podsjetio je da je postupak u području obrazovanja započeo u prosincu 2023. godine dolaskom misije stručnjaka OECD-a u Hrvatsku, a već u studenome 2024. godine, na sjednici Odbora za obrazovanje i vještine OECD-a, potvrđena je puna usklađenost hrvatskog obrazovnog sustava s politikama i standardima zemalja članica. Nakon rasprave, Republika Hrvatska zaprimila je i službeno pismo Odbora u kojem je izraženo zadovoljstvo ostvarenim napretkom.
Posebno su pohvaljene politike usmjerene na povećanje dostupnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, uvođenje cjelodnevne i jednosmjenske nastave, uspostava novog modularnog sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, povećanje zapošljivosti i završnosti u tercijarnom obrazovanju te snažnija potpora cjeloživotnom učenju. Ministar je naglasio kako je riječ o mjerama koje su sastavni dio programa Vlade i koje se već provode ili su u završnim fazama provedbe.
Završni korak u pristupnom procesu u području obrazovanja bio je pristupni seminar održan 6. lipnja 2025. godine, pod nazivom „Izvješće o usklađenosti hrvatskog obrazovnog sustava s politikama OECD-a“, koji je označio formalno zaključenje postupka pristupanja u ovom području.
Govoreći o znanosti, ministar Fuchs istaknuo je kako je i taj proces započeo 2023. godine, a već u travnju 2024. na sjednici Odbora za znanstvenu i tehnološku politiku OECD-a sve članice jednoglasno su podržale pristupanje Republike Hrvatske u području znanosti i tehnologije, čime je i taj dio postupka uspješno okončan.
Tijekom rasprava posebno su istaknute i pohvaljene zakonodavne reforme usmjerene na jačanje međuresorne koordinacije u području znanstvenih politika, tehnologije i inovacija, kao i reforme sveučilišta i javnih znanstvenih institucija, s naglaskom na uvođenje programskih ugovora temeljenih na rezultatima. Istodobno, OECD je dao i preporuke koje se odnose na jačanje suradnje između akademskog sektora i gospodarstva, osobito u području inovacija, dodatno jačanje inovacijskih politika te razvoj i zadržavanje ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji.
Na kraju izlaganja, ministar Fuchs zahvalio je glavnom tajniku OECD-a Mathiasu Cormannu, kao i direktoru OECD-a za obrazovanje Andreasu Schleicheru i njihovim timovima, na konstruktivnoj, profesionalnoj i partnerskoj suradnji tijekom cijelog procesa, istaknuvši kako je članstvo u OECD-u snažna potvrda kvalitete reformi koje Hrvatska provodi u području obrazovanja i znanosti.
Na samom završetku sjednice Vlade Republike Hrvatske, sudionicima se obratio glavni tajnik OECD-a Mathias Kormann, uputivši riječi zahvale i snažne potpore Hrvatskoj na dosadašnjem napretku u procesu pristupanja ovoj prestižnoj međunarodnoj organizaciji.
Kormann je zahvalio predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću, članicama i članovima Vlade te svim uključenim institucijama na konstruktivnom pristupu i aktivnom angažmanu u raspravi o preporukama iz najnovijeg Ekonomskog pregleda OECD-a za Hrvatsku. Posebno je istaknuo entuzijazam, energiju i predanost koje Hrvatska pokazuje tijekom cijelog pristupnog procesa, ocijenivši da je riječ o „uzbudljivom i pozitivnom putovanju“ koje već daje vidljive rezultate.
Naglasio je kako će proces pristupanja OECD-u i u nadolazećem razdoblju dodatno podupirati pozitivan zamah Hrvatske, ne samo kroz usklađivanje s OECD-ovim standardima i najboljim međunarodnim praksama, već i kroz punopravno sudjelovanje u oblikovanju budućih politika za stolom zemalja članica. Prema njegovim riječima, članstvo u OECD-u Hrvatskoj otvara prostor za aktivnu ulogu u globalnim raspravama o ekonomskim, društvenim i institucionalnim reformama.
Glavni tajnik OECD-a izrazio je uvjerenje da će, u bliskoj suradnji s predsjednikom Vlade, Vladom Republike Hrvatske i svim relevantnim dionicima u zemlji, proces pristupanja biti uspješno zaključen u što skorijem roku. U tom je kontekstu istaknuo kako se raduje nastavku zajedničkog rada i budućoj suradnji, zahvalivši još jednom na prilici da sudjeluje u današnjoj raspravi.
Zaključujući sjednicu, predsjednik Vlade poručio je kako Hrvatska ostaje čvrsto predana dovršetku pristupanja OECD-u, uz nastavak reformi koje jačaju institucionalnu kvalitetu, gospodarsku otpornost i dugoročni razvoj zemlje, zahvalivši svima na sudjelovanju i doprinosu.
- Političke poruke i reakcije: slučaj Stanivuković i pitanje državnog odgovora Hrvatske
Izjava objavljena na društvenim mrežama ponovno je otvorila osjetljivo pitanje odnosa prema velikosrpskoj ideologiji i reakcije hrvatskih institucija na političke provokacije iz susjedstva. Saborski zastupnik… Pročitaj više: Političke poruke i reakcije: slučaj Stanivuković i pitanje državnog odgovora Hrvatske - Napetosti između SAD-a i Irana na rubu eskalacije: vojne vježbe u Hormuškom prolazu
SAD/ IRAN, 31. siječnja 2026. – Napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovno su dosegnule visoku razinu nakon što je Teheran najavio dvodnevne pomorske… Pročitaj više: Napetosti između SAD-a i Irana na rubu eskalacije: vojne vježbe u Hormuškom prolazu - Instruktori OSRH završili Krav Maga tečaj u Udbini – najbolja polaznica desetnica Ana Ostoja
UDBINA, 31. siječnja 2026. – U vojarni „Josip Jović“ u Udbini, od 19. do 30. siječnja 2026. godine, uspješno je proveden tečaj samoobrane Krav Maga… Pročitaj više: Instruktori OSRH završili Krav Maga tečaj u Udbini – najbolja polaznica desetnica Ana Ostoja - Marko Kovač i Vlado Razum novi pomoćni biskupi zagrebačke nadbiskupije
ZAGREB. 31. siječnja 2026. – Na blagdan svetoga Ivana Bosca, u subotu 31. siječnja 2026. godine, Zagrebačka nadbiskupija dobila je dvojicu novih pomoćnih biskupa. Tijekom… Pročitaj više: Marko Kovač i Vlado Razum novi pomoćni biskupi zagrebačke nadbiskupije - Uskočka satnija 1992.: Tajna diverzantska akcija preko Dunava i Kopačkog rita
U siječnju 1992. godine, Samostalna uskočka satnija izvela je hrabru i iznimno rizičnu diverzantsku akciju preko Kopačkog rita i Dunava na teritorij pod kontrolom neprijatelja.… Pročitaj više: Uskočka satnija 1992.: Tajna diverzantska akcija preko Dunava i Kopačkog rita - OECD pohvalio Hrvatsku: Korman o završnici pristupnog procesa i reformama
ZAGREB, 30. siječnja 2026. – Na 143. sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj kao tematska sjednica, u središtu rasprave bio je drugi ekonomski pregled Hrvatske od… Pročitaj više: OECD pohvalio Hrvatsku: Korman o završnici pristupnog procesa i reformama - Vlada odobrila sudjelovanje Hrvatske vojske u 57 međunarodnih vježbi, nabavu streljiva i energetsku obnovu vojarne
ZAGREB, 30. siječnja 2026. – Vlada RH odobrila je sudjelovanje Hrvatske vojske u desecima međunarodnih vježbi u 2026. godini, nabavu streljiva za haubice CAESAR MK2… Pročitaj više: Vlada odobrila sudjelovanje Hrvatske vojske u 57 međunarodnih vježbi, nabavu streljiva i energetsku obnovu vojarne - Sajam mogućnosti i Smotra osječkog Sveučilišta okupili tisuće maturanata: Fokus na obrazovanje, ulaganja i zapošljavanje
OSIJEK, 30. siječnja 2026. – U Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije danas je održan Sajam mogućnosti i 29. Smotra Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, manifestacija… Pročitaj više: Sajam mogućnosti i Smotra osječkog Sveučilišta okupili tisuće maturanata: Fokus na obrazovanje, ulaganja i zapošljavanje - Zurovec o dolasku Stanivukovića: „Ovo nije kulturna gesta, već politički čin protiv hrvatskog suvereniteta“
SVETA NEDELJA / GRAČAC, 30. siječnja 2026. – Gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec oglasio se na svom Facebook profilu o dolasku gradonačelnika Banje Luke Draška… Pročitaj više: Zurovec o dolasku Stanivukovića: „Ovo nije kulturna gesta, već politički čin protiv hrvatskog suvereniteta“ - Možemo! u Osijeku traži kraj gomilanja funkcija i naknada: „Javna dužnost nije politička nagrada“
OSIJEK, 30. siječnja 2026. – Osječka organizacija političke platforme Možemo! ponovno je otvorila pitanje gomilanja javnih funkcija i pripadajućih naknada u gradskim i županijskim tijelima,… Pročitaj više: Možemo! u Osijeku traži kraj gomilanja funkcija i naknada: „Javna dužnost nije politička nagrada“
POLITIKA
Vlada povećala iznose za uzdržavanje stranih radnika: Minimalni prag sada iznad neto minimalne plaće
Hrvatska šalje 15. paket pomoći Ukrajini: Donacija opreme vrijedna više od 600 tisuća eura
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji
