Portal Veterani - Nestali U Domovinskom Ratu: Borba Za Istinu

U Hrvatskom saboru održana je rasprava o prijedlogu Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, zakonskom rješenju koje zadire u jedno od najosjetljivijih pitanja hrvatskog društva. U ime Kluba zastupnika HDZ-a, za govornicu je stao zastupnik Josip Đakić, snažno apelirajući na ljudsku, moralnu i državnu odgovornost u rješavanju sudbina onih koji se i više od tri desetljeća vode kao nestali.

Pitanje nestalih osoba ne može se svesti isključivo na pravnu ili administrativnu razinu. Kako je na samom početku izlaganja istaknuo zastupnik Đakić, riječ je o civilizacijskom pitanju koje definira odnos države prema vlastitim temeljima.

“Ovoj temi nije lako govoriti. Nema dovoljno riječi kojima se može opisati bol roditelja koji više od tri desetljeća čekaju svoju djecu. Supružnika koji se nikada nisu oprostili od najmilijih ili djece koja ni danas ne znaju gdje počivaju njihovi očevi i majke. Ono govori o našem odnosu prema žrtvi, istini i vrijednostima na kojima je stvorena moderna hrvatska država,” naglasio je Đakić.

Vidljivi rezultati i mukotrpan rad institucija

Činjenice i brojke pokazuju da Republika Hrvatska ne odustaje od traženja. Kroz sustavan rad, unapređenje forenzičkih metoda i terenska istraživanja, od 2016. godine identificirani su posmrtni ostaci 343 osobe. Iako se nekom to može činiti samo kao statistika, Đakić je upozorio na težinu svakog pojedinog slučaja:

“Iza tog broja kriju se 343 ljudske sudbine. To znači da su 343 hrvatske obitelji nakon više od 30 godina neizvjesnosti konačno mogle dostojanstveno pokopati svoje najmilije, zapaliti svijeću i pronaći barem dio mira.”

Kao primjer iznimno složenog terenskog rada istaknuta je Petrovačka dola kod Vukovara. Na tom nekadašnjem odlagalištu uklonjeno je više od 170 kubičnih metara otpada kako bi se došlo do prikrivenih tragova ratnih zločina. Mukotrpan rad arheologa, forenzičara i stručnjaka Ministarstva hrvatskih branitelja rezultirao je pronalaskom i identifikacijom posmrtnih ostataka 36 hrvatskih branitelja i civila, uglavnom nasilno odvedenih iz Vukovara 1991. godine.

Srbija mora otvoriti arhive

Unatoč postignutim rezultatima, Hrvatska još uvijek traga za 1.725 osoba. Od toga je 1.341 nestala osoba, dok za 384 smrtno stradale osobe mjesto ukopa još uvijek nije poznato.

Hrvatski institucijski model prepoznat je diljem Europe kao jedan od najučinkovitijih, no stručnjaci se suočavaju s ključnom preprekom – nedostatkom novih, vjerodostavnih informacija. Zastupnik Đakić je s govornice jasno detektirao tko drži ključeve rješenja:

“Najveća prepreka danas više nije nedostatak stručnosti ili političke volje u Hrvatskoj. Najveći problem predstavlja nedostupnost arhivske dokumentacije. Zato Republika Hrvatska s pravom i ustrajno zahtijeva punu suradnju Republike Srbije. Tko raspolaže informacijama o prikrivenim grobnicama, a skriva ih – ne uskraćuje odgovore samo hrvatskoj državi, već majkama, očevima i djeci uskraćuje pravo na istinu.”

Zakon krojen za ljude, a ne birokraciju

Posebna vrijednost novog prijedloga zakona leži u rješavanju duboke i bolne administrativne nepravde. Predstavnici Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja godinama su upozoravali na apsurdnost sustava.

Da bi obitelji riješile osnovna egzistencijalna pitanja, poput ostavinskih postupaka ili imovinsko-pravnih odnosa, zakon je do sada od njih tražio da svoje nestale članove službeno proglase umrlima.

“To je bila duboko ljudska dilema. Kako od jedne majke tražiti da administrativnim putem proglasi mrtvim sina za kojim država još uvijek traga? Ovaj zakon donosi pravednije rješenje, omogućuje rješavanje ostavinskih postupaka bez prekidanja nade i bez dovođenja u pitanje dostojanstva nestale osobe,” zaključio je Đakić.

Ovaj zakon, koji će podržati Klub zastupnika HDZ-a, nije samo pravna izmjena; to je jasna poruka države da potraga neće stati sve dok se ne rasvijetli sudbina i posljednjeg nestalog hrvatskog branitelja i civila. Hrvatski sabor ovime ima priliku pokazati nacionalno jedinstvo, jer pitanje nestalih nije političko, već pitanje temeljnog ljudskog dostojanstva i poštovanja prema žrtvama na kojima počiva sloboda Republike Hrvatske.