Šibenik je sinoć ponovno bio u središtu pozornosti – ne samo kulturne, već i političke. Drugu večer Festivala alternative i ljevice (FALIŠ) obilježio je nenajavljeni dolazak predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića. Publika ga je, prema svjedočenjima, dočekala s odobravanjem i gromoglasnim pljeskom, što je znak da predsjednik, premda često kontroverzan u javnim nastupima, i dalje ima odjeka u određenim krugovima.
Milanović je stigao na predstavljanje knjige „Sutjeska: bitka svih bitaka“, autora Šimuna Cimermana. Djelo, nastalo kao spoj publicistike i istraživačkog hoda kroz teren, rekonstruira ratne operacije Drugog svjetskog rata – ponajviše na Bitku na Sutjesci. Autor je nastojao predočiti kako je mali partizanski odred u svega nekoliko godina prerastao u vojsku od gotovo 800 tisuća ljudi, a ono što je najanimljivije, kako navodi autor, “to je jedini pokret otpora u Europi koji je vlastitim snagama istjerao naciste”, što otvara pitanja mnogim povjesničarima.
Nakon promocije održan je i okrugli stol „Revolucionarna memorija – obnova i zaštita“, na kojem se raspravljalo o sudbini spomenika NOB-u. Naglašeno je kako se monumentalne forme poput spomenika na Tjentištu ili u Podgariću često koriste u zapadnoeuropskoj popularnoj kulturi, no lišene svojeg izvornog značenja – svedene na estetiku, bez sjećanja. Ostaje, međutim, pitanje sudbine manjih spomen-ploča, partizanskih bolnica i lokalnih obilježja koja posljednjih desetljeća uglavnom propadaju.
I tu se, međutim, otvara ona vječna, hrvatska dvojba: zašto toliko energije i novca ulažemo u njegovanje sjećanja na jedan rat koji se odvijao prije više od osamdeset godina, dok je onaj, nama puno bliži i krvaviji – Domovinski rat – sve više potisnut na marginu?
Jer, podsjetimo: Domovinski rat odnio je više od 15.000 hrvatskih života, s prosjekom od samo 23 godine starosti poginulih. To je generacija koja je, bez pomoći Zapada, bez ozbiljne naoružane podrške, stala na branik domovine i obranila zemlju od agresora – JNA i srpskih paravojnih snaga. To su ljudi koji su za razliku od partizana iz 1943., imali pred sobom gotovo bezizglednu borbu, ali su je ipak dobili.
I dok su sinoć u Šibeniku intelektualci raspravljali o „revolucionarnoj memoriji“, teško je ne zapitati se: koliko njih je ikada bilo u Vukovaru, u Škabrnji, u Četekovacu, u Voćinu, na Ovčari, na sve one točke gdje je hrvatski narod ostavio svoj krvavi trag? Koliko njih će se pokloniti pred spomen-obilježjima gdje su civili mučeni, silovani i ubijani, a koliko će i dalje ponavljati priču naučenu u komunizmu, gdje je istina bila selektivno servirana?
Drugi svjetski rat završio je prije osam desetljeća. O njemu su ispisane tisuće knjiga, snimljeni filmovi, izgrađeni mitovi. O logorima nakon 1945. i masovnim zločinima pobjednika – šuti se ili se tek nedovoljno govori. NDH je ostala sinonim za poraženi i proskribirani režim, bez nijansi i bez prostora za povijesnu raspravu. Domovinski rat, međutim, nikako ne smije doživjeti istu sudbinu. On ne smije biti ostavljen kao priča koju će netko sutra reinterpretirati, izokrenuti i relativizirati.
Zato se i pitamo: je li FALIŠ festival alternative ili festival zaborava? Možda se u njegovim raspravama krije iskrena želja za kritičkim pogledom na prošlost, ali jednako tako u njima odzvanja i opasnost da se u ime „revolucionarne memorije“ zatre sjećanje na stvarne heroje novije hrvatske povijesti – branitelje iz 1991.
Knjige o Sutjesci, Neretvi i revoluciji zasigurno imaju svoje mjesto u povijesnoj literaturi. No hrvatsko društvo mora biti svjesno da bez knjiga o Vukovaru, Škabrnji i svim našim bojištima – bez istine o masovnim grobnicama i logorima – nema stvarnog pamćenja, niti pravde.
I zato, dok publika plješće predsjedniku na FALIŠ-u, možda je pravo pitanje – tko će pljeskati hrvatskom branitelju kad ga se spomene u današnjoj javnosti?
Foto: Ured Predsjednika RH
- Svečano obilježen Dan Sveučilišta obrane i sigurnosti
Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ proslavilo je svoju petu obljetnicu i Dan Sveučilišta svečanom akademijom u Domu Hrvatske vojske „Zvonimir“. Uz prisustvo najviših državnih,… Pročitaj više: Svečano obilježen Dan Sveučilišta obrane i sigurnosti - Mirta Matić na čelu Vrhovnog suda, Ustavni na čekanju
Nakon više od godinu dana praznine na čelnoj poziciji, Vrhovni sud Republike Hrvatske konačno dobiva novu predsjednicu. Dok je izbor sutkinje Mirta Matić gotova stvar oko… Pročitaj više: Mirta Matić na čelu Vrhovnog suda, Ustavni na čekanju - Udruga Franak: Banke moraju vratiti 700 milijuna eura
Udruga Franak izlazi s novom procjenom: hrvatske banke građanima za konvertirane kredite u “švicarcima” duguju oko 700 milijuna eura. Iz Udruge ističu kako taj iznos, s… Pročitaj više: Udruga Franak: Banke moraju vratiti 700 milijuna eura - Zbog EU Direktive prijeti drastično poskupljenje lijekova
Nova EU Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda stavlja europsku farmaceutsku industriju pred veliki izazov. Dok znanstvenici pozdravljaju strože ekološke mjere radi zaštite zdravlja, proizvođači upozoravaju… Pročitaj više: Zbog EU Direktive prijeti drastično poskupljenje lijekova - Zločin bez kazne: Krvavi trag u selima zapadne Slavonije
Dok se 1994. godina u povijesnim knjigama često opisuje kao razdoblje zatišja, za stanovnike sela Vukovje, Koreničani i Dobra Kuća ona je bila godina nezapamćenog terora.… Pročitaj više: Zločin bez kazne: Krvavi trag u selima zapadne Slavonije - Operacija “Beli Manastir” – Kako su milijuni marširali brže od vojnika
Ideja povratka Hrvatske vojske u Beli Manastir, u naš ponosni istok, u srce Baranje, hvale je vrijedan strateški potez. No, ono što je započelo kao domoljubno… Pročitaj više: Operacija “Beli Manastir” – Kako su milijuni marširali brže od vojnika - Puzajuća okupacija Baranje: Kako je JNA u svibnju 1991. pod krinkom mira osigurala teren za agresiju
U svibnju 1991. godine, neposredno nakon stravičnih događaja u Borovom Selu, Jugoslavenska narodna armija (JNA) implementirala je doktrinu takozvanih “tampon-zona”. Pod krinkom mirovne intervencije, započela je… Pročitaj više: Puzajuća okupacija Baranje: Kako je JNA u svibnju 1991. pod krinkom mira osigurala teren za agresiju - Papa Lav XIV. mladima: Ne bojte se Kristova poziva!
Sveti Otac Lav XIV. predvodio je molitvu Regina Caeli na Trgu svetoga Petra, ohrabrivši mlade da se ne boje Kristova poziva. Upozorio je na lažne ljubavi,… Pročitaj više: Papa Lav XIV. mladima: Ne bojte se Kristova poziva! - Majčin dan: Povijest, običaji i tajna karanfila
Obilježavanje Majčin dan, koje se u Hrvatskoj i većem dijelu svijeta tradicionalno održava svake druge nedjelje u svibnju, a ove godine pada upravo na nedjelju, 10.… Pročitaj više: Majčin dan: Povijest, običaji i tajna karanfila - Bl. Ivan Merz: Život, smrt i duhovna ostavština
Ostavština Ivana Merza svjedočanstvo je njegova dubokog utjecaja na katoličku mladež. Smrt blaženog Ivana Merza 10. svibnja 1928. godine predstavljala je prijelomni trenutak za katoličku mladež.… Pročitaj više: Bl. Ivan Merz: Život, smrt i duhovna ostavština
