Dubravko Gvozdanović analizira kako se pojam „ustaša“ pretvorio iz povijesne kategorije u univerzalnu političku etiketu kojom se manipulira strahom u Hrvatskoj i Srbiji
U hrvatskom i srpskom javnom prostoru pojam „ustaša“ već desetljećima više nije tek povijesna oznaka vezana uz razdoblje Drugog svjetskog rata, nego svojevrsno političko strašilo koje se izvlači kada god je potrebno homogenizirati mase, prikriti stvarne probleme ili zastrašiti protivnike. Upravo o toj pojavi, koju naziva „industrija ustaša“, piše Dubravko Gvozdanović, upozoravajući na njezinu trajnost i štetne posljedice po društvo.
Posljednjih tjedana domaći mediji ponovno su bili preplavljeni retorikom o „ustašizaciji“. Nije riječ o ozbiljnoj povijesnoj raspravi, već o medijsko-političkom mehanizmu u kojemu etiketa „ustaše“ postaje dovoljno snažan signal za alarm, bez potrebe za dokazima. „Dovoljno je nekoga proglasiti fašistom ili ustašom i već imate opravdanje za svoje postojanje“, piše Gvozdanović, ukazujući da se time održava paralelni svijet u kojem svaka domoljubna pjesma ili mural postaju prijetnja demokraciji.
Takva logika, tvrdi autor, nije specifična samo za Hrvatsku. Srbija je možda i najplastičniji primjer. Ondje je pojam „ustaša“ postao univerzalna etiketa kojom se proglašava neprijateljem svatko tko dovede u pitanje režim – od prosvjednika i nezadovoljnih građana, do studenata i radnika. Nedavni primjer napada na Kuću cvijeća u Beogradu, koji je proglašen „ustaškim činom“, najbolje ilustrira apsurd: čak i Tito, barem u diskursu režima, postaje ustaša kada se problematizira nepovredivost njegova mauzoleja.
„U Srbiji je ustaša postao isto što i crna rupa u svemiru – proguta sve što režim označi prijetnjom“, navodi Gvozdanović. Na taj način, politička elita proizvodi neprijatelje kako bi skrenula pažnju s problema poput korupcije, pada životnog standarda ili odlaska mladih.
Ni Hrvatska nije imuna na slične mehanizme. I ovdje pojam „ustaša“ redovito iskače iz navijačkih baklji, karikatura na društvenim mrežama ili crnih majica. Kada nema stvarnih „neprijatelja“, lako se izmisle novi jer etiketa uvijek dobro dođe za diskvalifikaciju političkih oponenata.
Zajednička nit i u hrvatskoj i u srpskoj varijanti jest manipulacija strahom. Dok se javnost zabavlja fantomima prošlosti, iz fokusa nestaju ključna pitanja – ekonomske prilike, demografija, korupcija, obrazovanje.
Autor naglašava da bi u zdravom društvu pojam „ustaša“ trebao imati jasno povijesno značenje – kao podsjetnik na tamno razdoblje koje se ne smije ponoviti. Međutim, na Balkanu se ta riječ pretvorila u praznu, banalnu etiketu koja služi isključivo kao alat kontrole i skretanja pozornosti. „Kad je ustaša sve i svatko, onda ustaša više nije nitko“, zaključuje Gvozdanović.
Da cijela priča ponekad poprimi i tragikomične oblike, pokazuje anegdota iz jednog restorana u Vukovaru, gdje su kolači slučajno nazvani „Za dom spremni“. I dok su gosti i osoblje, bez obzira na nacionalnost, situaciju doživjeli kao šalu, autor se pita što bi se dogodilo da su u priči sudjelovali „dežurni moralni higijeničari“. Naslovi bi, kaže, vjerojatno vrištali o „Ustaški kolači posluženi u Vukovaru!“, iako je riječ tek o duhovitoj dosjetki.
I za kraj Gvozdanović navodi, kod nas u Hrvatskoj trenutno vrijedi jednostavno pravilo, ako Thompson zapjeva „Za dom spremni“, to je odmah dokaz ustašizacije i prijetnja demokraciji. No, kad Mile Kekin na koncertu vikne „Za dom!“, a publika mu iz svog grla odgovori „Spremni!”“, onda je to, naravno, umjetnički performans i zdrava satira, samo „ZATO“ jer pripada „pravoj“ političkoj opciji.
Na kraju su desert i vic dokazali istu stvar!
Kolači su najbolji kad su spremni, a ljudi kad nisu zatrovani dvostrukim mjerilima.
Industrija ustaša, zaključuje Gvozdanović, pokazuje svu nemoć političkih elita koje se, umjesto stvarnim problemima, i dalje bave proizvodnjom bauka iz prošlosti. To je, kaže, „najunosniji politički biznis brdovitog Balkana“.
Originalni tekst autora Dubravka Gvozdanovića, kojeg je podijelila Tanja Belobrajdić putem svoga Facebook profila, možete pročitati na poveznici ispod teksta.
- 35 godina od osnutka udarne igle Hrvatske vojske – 4. gardijske brigade “Pauci”
SPLIT, 28. travanj 2026. – Postoje postrojbe koje su ratovale, i postoji 4. gardijska brigada. Danas, 28. travnja, obilježavamo točno 35 godina od dana kada… Pročitaj više: 35 godina od osnutka udarne igle Hrvatske vojske – 4. gardijske brigade “Pauci” - Trijumf Nasurovića u Drenovcima: Pobjeda uz podršku Vlajčića
Uvjerljiva pobjeda nezavisne liste Josipa Nasurovića na prijevremenim izborima u Drenovcima. Uz visoku izlaznost od 51,69%, birači su poslali jasnu poruku, unatoč Anušićevom angažmanu u… Pročitaj više: Trijumf Nasurovića u Drenovcima: Pobjeda uz podršku Vlajčića - Kraj ere koncesija: Grad preuzima ključeve parkiranja!
Nakon rješavanja pravnih prepreka i odluke Državne komisije, Grad preuzima upravljanje parkiranjem u svoje ruke. Nakon gotovo tri desetljeća koncesijskog modela, uvodi se moderan i… Pročitaj više: Kraj ere koncesija: Grad preuzima ključeve parkiranja! - Pukovnik Čulina: Kulturna politika postala je apsurdna!
Oštra kritika pukovnika Čuline: “Novcem poreznih obveznika rehabilitirate progonitelje hrvatskih intelektualaca!” ZAGREB, 27. travanj 2026. – – Umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske, Robert Čulina, uputio je… Pročitaj više: Pukovnik Čulina: Kulturna politika postala je apsurdna! - Inicijativa triju mora: Sigurnost kao „kičma Europe“
Uoči okruglog stola „Stability and Security – 3SI“ u Dubrovniku, vodeći stručnjaci i diplomati upozorili su na nužnost brze prilagodbe obrambenih sustava novim geopolitičkim izazovima.… Pročitaj više: Inicijativa triju mora: Sigurnost kao „kičma Europe“ - Osijek daruje tramvaje ukrajinskom gradu Žitomiru
U sklopu velike modernizacije gradskog prijevoza, Grad Osijek započeo je humanitarnu akciju donacije tramvaja ukrajinskom gradu Žitomiru. Prva dva vozila, kao simboli nepokorenog grada, danas… Pročitaj više: Osijek daruje tramvaje ukrajinskom gradu Žitomiru - Renesansa belišćanske škole: Investicija od 8,8 milijuna eura za budućnost 500 učenika.
Osnovna škola Ivana Kukuljevića u Belišću prolazi kroz povijesnu transformaciju. Uz dogradnju novih kapaciteta i potpunu modernizaciju postojeće zgrade, škola se priprema za prelazak na… Pročitaj više: Renesansa belišćanske škole: Investicija od 8,8 milijuna eura za budućnost 500 učenika. - Povijesni ustroj domobranstva 1991./92.
Naziv “domobranstvo” nosi duboko povijesno značenje koje nadilazi granice Hrvatske, simbolizirajući snagu naroda u obrani vlastitog praga. Od prvih postrojbi u 19. stoljeću, preko ključne… Pročitaj više: Povijesni ustroj domobranstva 1991./92. - Očevim stopama: 17-godišnja Sara sudi seniorski nogomet
Nogometni tereni Baranje svjedoče rađanju nove nade u sudačkim redovima. Iako su strasti na travnjaku često uzavrele, 17-godišnja Sara Posavec iz Petlovca hrabro je zakoračila… Pročitaj više: Očevim stopama: 17-godišnja Sara sudi seniorski nogomet - Černobil: 40 godina od najveće nuklearne katastrofe
Prije točno 40 godina, svijet je svjedočio trenutku koji će zauvijek promijeniti percepciju nuklearne energije. U ranim jutarnjim satima 26. travnja 1986., reaktor broj četiri… Pročitaj više: Černobil: 40 godina od najveće nuklearne katastrofe - Franko Lohajner: Opatijski dragovoljac koji je život položio na Kupresu
Na današnji dan, 26. travnja 1971. godine, u Rijeci je rođen Franko Lohajner, opatijski dragovoljac i jedan od istinskih, a nepravedno zanemarenih heroja Domovinskog rata.… Pročitaj više: Franko Lohajner: Opatijski dragovoljac koji je život položio na Kupresu - Papa Lav XIV. zaredio desetoricu novih svećenika
VATIKAN, 26. travanj 2026. – U srcu kršćanstva, pod velebnim svodovima Bazilike svetog Petra, na Nedjelju Dobrog Pastira, Papa Lav XIV. zaredio je desetoricu novih… Pročitaj više: Papa Lav XIV. zaredio desetoricu novih svećenika - Agresija na Vitez i Busovaču 1992.
Mali Uskrs 1992.: Dan kada je ratni vihor zahvatio Vitez i Busovaču Na današnji dan, 26. travnja 1992. godine, blagdanski mir Malog Uskrsa u Srednjoj… Pročitaj više: Agresija na Vitez i Busovaču 1992.
