Identifikacija MHB Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Identificirano još osam žrtava iz Domovinskog rata

Domovinski rat Nove obavijesti Riječ branitelja Vijesti

ZAGREB, 20. veljače 2026. – Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja se neumornim procesom rasvjetljavanja sudbina nestalih iz Domovinski rat. Nakon što je 18. veljače na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu provedena završna identifikacija devet žrtava, danas je na istoj lokaciji potvrđen identitet još osam osoba nestalih i smrtno stradalih tijekom Domovinskog rata.

Prosječna starosna dob identificiranih, među kojima su četiri žene, u trenutku nestanka ili smrti iznosila je 55 godina. Njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su u ranijem razdoblju na području Vukovarsko-srijemske, Sisačko-moslavačke, Požeško-slavonske i Zadarske županije – područjima koja i tri desetljeća nakon rata skrivaju bolne tragove stradanja.

Identifikaciji je nazočila ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ana Filko sa suradnicima, kao i prof. Milovan Kubat iz DNA laboratorija Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku. Uz obitelji, koje pretežno žive u Republici Srbiji, bili su i predstavnici Komisije za nestale osobe Vlade Republike Srbije te srbijanskog Crvenog križa.

Ravnateljica Ana Filko istaknula je kako Hrvatska, unatoč nedostatku informacija i nesuradnji Srbije, kontinuirano radi na pronalasku nestalih osoba te ostvaruje rezultate koji ohrabruju. Napredak se, naglasila je, vidi i na terenu – gdje se pronalaze prikrivene i do sada neotkrivene grobnice – ali i u laboratorijima, gdje se suvremenim metodama identificiraju posmrtni ostaci koji su godinama bili evidentirani kao nepoznati.

Današnjih osam identifikacija, kao i sedam od devet prije dva dana, rezultat su postupka revizije neidentificiranih posmrtnih ostataka koji provodi Uprava za zatočene i nestale u suradnji s DNA laboratorijem Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku. Riječ je o sustavnom i dugotrajnom procesu kojim se ponovno analiziraju ranije prikupljeni uzorci, koristeći naprednije tehnologije i proširene baze podataka.

Kako bi se postupak dodatno ubrzao, uz postojeću bazu podataka prikupljeni su i dodatni uzorci krvi bližih srodnika. Do sada je prikupljeno više od 640 novih krvnih uzoraka, a uz nabavu najsuvremenije opreme i modernizaciju DNA laboratorija to je značajno pridonijelo rješavanju ovih, ali i drugih NN slučajeva.

Od osam danas identificiranih osoba, tri su se vodile kao smrtno stradale, jedna kao nestala, dok za četiri osobe u Hrvatskoj ranije nije bio pokrenut postupak traženja. Njihovim obiteljima današnja potvrda identiteta, iako bolna, donosi završetak dugogodišnje neizvjesnosti i mogućnost dostojanstvenog ukopa.

Unatoč novim identifikacijama, Republika Hrvatska i dalje traga za 1727 osoba nestalih i smrtno stradalih u Domovinskom ratu. Svaka nova identifikacija podsjetnik je na obvezu države prema obiteljima nestalih, ali i na trajnu potrebu za istinom i pravdom.



 Vijesti Vjera

20velj 2026

U četvrtak je u Zagreb održana konferencija za medije na kojoj je doc. dr. sc. Vladimir Dugalić predstavio izjavu Komisije Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et pax“ o surogatnom (zamjenskom) majčinstvu. Riječ je o dokumentu kojim Katolička crkva ponovno i jasno iznosi svoj stav o ovoj temi, upozoravajući na pravne i etičke posljedice nedavnih sudskih odluka u Republici Hrvatskoj te naglašavajući potrebu zaštite djece i žena.

Kako je istaknuto, izjava ima trostruko značenje i smjer. Prvo, njome se želi nedvosmisleno i javno potvrditi stav Katoličke crkve o surogatnom majčinstvu. Drugo, upozorava se na pravne i etičke posljedice novih sudskih odluka, osobito odluka Ustavni sud Republike Hrvatske te najnovijih odluka upravnih sudova. Treće, dokument želi dati doprinos javnoj raspravi, s naglaskom na zaštitu dostojanstva i prava djece i žena.

Obraćajući se prije svega katoličkim vjernicima, ali i svim ljudima dobre volje, Komisija želi ponuditi moralni i društveni orijentir za zauzimanje odgovornog stava o surogatnom majčinstvu.

Upućenost na crkvene dokumente

Govoreći o stavu Crkve, Dugalić je posebno istaknuo najnoviji dokument Dikasterija za nauk vjere, Dignitas infinita, u kojem se među četrnaest teških oblika povrede ljudskog dostojanstva navodi i surogatno majčinstvo. Upravo na tom dokumentu, ali i na ranijim crkvenim učiteljskim tekstovima, temelji se aktualna izjava Komisije.

Podsjetio je i na dokumente Donum vitae, Dignitas personae te Evangelium vitae, u kojima Katolička crkva jasno iznosi da surogatno majčinstvo smatra nedopuštenim jer predstavlja povredu temeljnog dostojanstva djeteta i žene.

Crkva, kako je naglašeno, polazi od načela da ono što je tehnički moguće ne znači nužno da je moralno i etički dopušteno. Ne prihvaća se, istaknuto je, tehničko shvaćanje prema kojem čovjek može i smije učiniti sve što mu suvremena tehnologija omogućuje.

Rodoslovlje i dostojanstvo osobe

Nasuprot takvom pristupu, kršćanska teologija naglašava da se u obitelji i u činu začeća povezuje rodoslovlje svake ljudske osobe. U tom je kontekstu citirana misao svetog Ivan Pavao II., koji je u enciklici Evangelium vitae te kasnije u Pismu obiteljima istaknuo da je u začeću i rođenju novog djeteta „upisano rodoslovlje osobe“, odnosno kontinuitet života i identiteta.

Prema stajalištu Crkve, postoje zakoni upisani u samu narav čovjeka, koje treba poštovati jer su u skladu s njegovim dostojanstvom. U kršćanskom poimanju majčinstva i rađanja, naglašeno je, prisutna je posebna dimenzija Božjeg djelovanja, što dodatno produbljuje razumijevanje ljudskog života kao dara, a ne proizvoda.

Upozorenje na pravne i društvene posljedice

U izjavi se upozorava i na opasnost da se surogatno majčinstvo svede na tržišnu logiku, pri čemu se žena može svesti na sredstvo za ostvarenje tuđe želje za roditeljstvom, a dijete na objekt ugovora. Takav pristup, istaknuto je, Crkva smatra oblikom instrumentalizacije i ozbiljnom povredom ljudskog dostojanstva.

Naglašeno je kako je surogatno majčinstvo u mnogim europskim državama zabranjeno te se u pravnom smislu povezuje s kaznenim djelima, osobito kada uključuje elemente iskorištavanja i trgovanja ljudima. Iako se ne tvrdi da je svaka situacija plod organiziranog kriminala, upozorava se na realne rizike zlouporabe i iskorištavanja, osobito ranjivih žena.

Zaključno, Komisija ističe da je ova izjava nastavak dosljednog zalaganja Crkve protiv oblika iskorištavanja žena i povrede prava djece, pozivajući na odgovornu i temeljitu društvenu raspravu utemeljenu na zaštiti ljudskog dostojanstva.

Dražen Jurmanović



DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Tagged