ZAGREB, 18. veljače 2026. – U raspravi u Hrvatski sabor zastupnik Marin Miletić održao je govor u kojem je otvorio niz tema – od osobnog poimanja slobode, preko globalnih političkih utjecaja i demografskih izazova, do pitanja migracija i budućnosti Hrvatske unutar Europske unije. Njegovo izlaganje izazvalo je niz replika i povreda Poslovnika, a rasprava se ubrzo pretvorila u oštar politički okršaj.
Sloboda kao temelj političkog djelovanja
Miletić je istaknuo kako mu je sloboda temeljna vrijednost i razlog političkog angažmana. Priznao je da politička opcija kojoj pripada nije savršena, ali je naglasio da je ostao u njoj upravo zbog vrijednosnog sustava koji, kako kaže, dijeli s kolegama.
Govoreći o saborskoj praksi, kritizirao je, po njegovu mišljenju, preveliku formaliziranost i mehaničko čitanje unaprijed pripremljenih govora. Takav pristup opisao je kao sustav u kojem se, kako tvrdi, svako odstupanje kažnjava političkom marginalizacijom. Suprotstavio je tome potrebu za autentičnim i iskrenim javnim nastupom, ističući da oni koji „ljube slobodu“ moraju biti spremni svjedočiti je bez obzira na posljedice.
Kritika globalnih foruma i Davosa
Središnji dio govora odnosio se na globalne političke procese i utjecaje, posebice na skupove u Davosu. Miletić je ustvrdio kako se ondje definiraju ključne smjernice budućnosti svijeta bez jasnog naglaska na demografiju. Smatra da izostanak demografskog pitanja pokazuje, kako je rekao, nerazumijevanje važnosti obitelji i djece za dugoročni opstanak društava.
U tom kontekstu prozvao je i predsjednika Vlade Andrej Plenković, sugerirajući da hrvatska politika previše slijedi smjernice europskih institucija, umjesto da, prema njegovu mišljenju, snažnije zastupa nacionalne interese. Usporedio je današnju politiku s razdobljem prvog hrvatskog predsjednika Franjo Tuđman, ističući kako je tada, kako tvrdi, postojala izraženija državotvorna odlučnost.
Demografija i „kultura života“
Posebnu pažnju Miletić je posvetio demografiji, upozoravajući na negativne trendove i iseljavanje mladih obitelji. Smatra da bez jasne populacijske politike nema održive budućnosti. Kritizirao je, kako je rekao, širenje „kulture smrti“ i relativiziranje tradicionalnih vrijednosti, poručivši da Europa mora ostati vjerna svojim kršćanskim temeljima.
U raspravi je iznio i stav da će Europa, ako se udalji od kršćanskih vrijednosti, izgubiti identitet i stabilnost. Istaknuo je kako Hrvatska mora razmisliti o svojoj poziciji unutar takvih procesa te jasno definirati vrijednosti koje želi čuvati.
Migracije i strani radnici
Jedna od najkonkretnijih tema bila je pitanje stranih radnika i radnih dozvola. Miletić je upozorio na procjene prema kojima će hrvatskom tržištu rada do 2030. trebati više od 400 tisuća radnika. Upozorio je da bez jasne strategije takav trend može imati dugoročne demografske posljedice.
Založio se za ciljanu i kontroliranu migracijsku politiku, uz naglasak na zaštitu domaće radne snage i povećanje plaća hrvatskim radnicima. Predložio je da se, umjesto oslanjanja na masovni uvoz radne snage, osmisle snažne mjere za povratak iseljeništva i poticanje rasta standarda.
Naglasio je da Hrvatska treba definirati jasne kriterije – od obrazovne strukture radnika do poznavanja jezika i integracije u društvo – te da se boravak stranih radnika treba temeljiti na jasnim pravilima i ograničenjima.
Replika Mire Bulja: „Zamjena stanovništva“
Na Miletićevo izlaganje reagirao je zastupnik Miro Bulj, upozorivši da je u Hrvatskoj izdano oko 500 tisuća radnih dozvola te da strani radnici čine znatan udio stanovništva. Bulj je ocijenio da se istodobno nedovoljno radi na zadržavanju mladih hrvatskih obitelji te da takva politika, kako je rekao, predstavlja „zamjenu stanovništva“.
U odgovoru na repliku Miletić je naglasio kako je ključno očuvati hrvatski identitet i podići standard života, ali i priznao da postoje određeni pozitivni trendovi povratka iseljenika, pri čemu je istaknuo sigurnost kao važan faktor povratka.
Rasprava o Europskoj uniji
Zastupnik Ante Sanader usprotivio se dijelu Miletićevih tvrdnji, ističući da je Hrvatska dobrovoljno pristupila Europskoj uniji te da treba sudjelovati u procesima odlučivanja, a ne se povlačiti. Naglasio je kako je europska civilizacija izrasla na kršćanskim temeljima te da odgovornost za očuvanje tih vrijednosti leži upravo na državama članicama.
Miletić je uzvratio kako dio europskih politika, prema njegovu mišljenju, pokazuje udaljavanje od kršćanskog identiteta te je ponovno naglasio potrebu za „povratkom vrijednostima“.
Istanbulska konvencija i političke podjele
Rasprava se proširila i na pitanje ratifikacije Istanbulska konvencija, pri čemu su pojedini zastupnici podsjetili na različite političke stavove i glasovanja iz prošlih mandata. Zastupnici su jedni drugima predbacivali koalicijske kalkulacije i političke nedosljednosti, a sjednica je u više navrata bila prekidana zbog povreda Poslovnika.
Jurčević: Povratak suverenističkoj politici
U završnici rasprave riječ je uzeo zastupnik Josip Jurčević, koji je podržao dio Miletićevih teza o potrebi suverenističke politike i očuvanja vrijednosnih temelja iz 1990-ih. Kritizirao je aktualnu političku praksu, ocijenivši da se Hrvatska udaljila od ciljeva za koje se borila početkom samostalnosti.
Miletić je u završnom obraćanju poručio da će, kako je rekao, radije „polomiti noge nego izdati ideale“, naglasivši kako njegova politička opcija neće odstupiti od svojih vrijednosti bez obzira na političku cijenu.
Zaključak: Vrijednosna rasprava bez kompromisa
Rasprava u Saboru pokazala je duboke ideološke i političke podjele oko pitanja demografije, migracija, europskog identiteta i nacionalnog suvereniteta. Miletićev govor otvorio je teme koje nadilaze dnevnu politiku, ali i potvrdio da će pitanja demografske obnove, migracijske politike i odnosa prema Europskoj uniji ostati u središtu političkih prijepora.
Dok jedni naglašavaju potrebu snažnijeg europskog angažmana, drugi upozoravaju na očuvanje nacionalnog identiteta i vrijednosti. U tom prostoru, između suverenizma i europske integracije, Hrvatska nastavlja tražiti ravnotežu – svjesna da će upravo demografska i vrijednosna pitanja oblikovati njezinu dugoročnu budućnost.
- Brutalni neredi u Italiji zbog inflacije. Milano gori dok Vlada uvodi drakonske mjere protiv nasilnih prosvjednika i uličnih bandi.
Objavio: Dražen Jurmanović | 20/10/2026Brutalni neredi u Italiji zbog inflacije. Milano gori dok Vlada uvodi drakonske mjere protiv nasilnih prosvjednika i bandi. Europa se nalazi… Pročitaj više: Brutalni neredi u Italiji zbog inflacije. Milano gori dok Vlada uvodi drakonske mjere protiv nasilnih prosvjednika i uličnih bandi. - Daria Došen bez dlake na jeziku: “Sanacija otpada u Gospiću je farsa, a građane se umiruje političkim mantrama!”
Objavio: Dražen Jurmanović | 20/10/2026Godinu i pol nakon izbijanja afere, sanacija otpada u Gospiću nije ni započela. Građani upozoravaju na toksične čestice i političke manipulacije.… Pročitaj više: Daria Došen bez dlake na jeziku: “Sanacija otpada u Gospiću je farsa, a građane se umiruje političkim mantrama!” - Potres u Saboru: Miletić biblijskim metaforama i oštrim optužbama ujedinio HDZ i SDP!
Objavio: Dražen Jurmanović | 20/10/2026Marin Miletić u Saboru je oštrim govorom i metaforama ujedinio HDZ i SDP u osudama. Saznajte detalje burne saborske rasprave i… Pročitaj više: Potres u Saboru: Miletić biblijskim metaforama i oštrim optužbama ujedinio HDZ i SDP! - Bura u Saboru: DP-ov Dabro izjednačio Tita s Hitlerom i najavio referendum, oporba uzvratila optužbama za povijesni revizionizam
Objavio: Dražen Jurmanović | 20/10/2026Žestok sukob oporbe i DP-a! Zastupnik Josip Dabro izjednačio je Tita s Hitlerom i najavio referendum o zabrani svih totalitarnih simbola… Pročitaj više: Bura u Saboru: DP-ov Dabro izjednačio Tita s Hitlerom i najavio referendum, oporba uzvratila optužbama za povijesni revizionizam - Krvava jesen na obalama Une: Zaboravljeni mučenici hrvatskog Pounja i zločin koji vapi do neba
Objavio: Dražen Jurmanović | 20/10/2026Zločin u Baćinu jedan je od najtežih masakara. Saznajte surovu istinu o 56 nedužnih civila ubijenih na obali Une i mukotrpnom… Pročitaj više: Krvava jesen na obalama Une: Zaboravljeni mučenici hrvatskog Pounja i zločin koji vapi do neba - Zaboravljeni heroj: Tko je bio grof koji je vlastitim bogatstvom spasio Hrvatsku?
Objavio: Dražen Jurmanović | 20/10/2026Na današnji dan rođen je Janko Drašković, vizionar koji je oblikovao prvi hrvatski politički program i zaštitio ilirski pokret. ZAGREB –… Pročitaj više: Zaboravljeni heroj: Tko je bio grof koji je vlastitim bogatstvom spasio Hrvatsku? - Zašto smo praznili trezore dok su susjedi gomilali poluge? Gorka istina o hrvatskom zlatu
Objavio: Dražen Jurmanović | 20/10/2026Saznajte zašto je prodano hrvatsko zlato. Otkrivamo pozadinu HNB-ove odluke, proces sukcesije i nestale milijarde. Upravljanje deviznim i zlatnim pričuvama ne… Pročitaj više: Zašto smo praznili trezore dok su susjedi gomilali poluge? Gorka istina o hrvatskom zlatu - Francuska na rubu ponora: Kaos, suzavac i gnjev naroda koji Macron više ne može zaustaviti
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Masovni prosvjedi u Francuskoj paralizirali su državu. Otkrijte prave uzroke nezadovoljstva građana, detalje brutalnih sukoba i političke posljedice. Što se to,… Pročitaj više: Francuska na rubu ponora: Kaos, suzavac i gnjev naroda koji Macron više ne može zaustaviti - Čovjek koji je srušio “Tita” na Marjanu i spasio Dalmaciju: Nevjerojatna priča Joze Radanovića
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Na današnji dan rođen je Jozo Radanović, prvi zapovjednik IX. bojne HOS-a. Pročitajte priču o heroju čija je vojna vizija spasila… Pročitaj više: Čovjek koji je srušio “Tita” na Marjanu i spasio Dalmaciju: Nevjerojatna priča Joze Radanovića - Policija za stadion 12 redarstvenika u Vukovaru: Svehrvatska priča koja ujedinjuje naciju
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Zajednica udruga hrvatskih branitelja policije podržala je stadion 12 redarstvenika donacijom u sklopu kampanje Gradonačelnik Grada Vukovara Marijan Pavliček izvijestio je… Pročitaj više: Policija za stadion 12 redarstvenika u Vukovaru: Svehrvatska priča koja ujedinjuje naciju
DOMOVINSKI RAT