ZAGREB, 18. veljače 2026. – U raspravi u Hrvatski sabor zastupnik Marin Miletić održao je govor u kojem je otvorio niz tema – od osobnog poimanja slobode, preko globalnih političkih utjecaja i demografskih izazova, do pitanja migracija i budućnosti Hrvatske unutar Europske unije. Njegovo izlaganje izazvalo je niz replika i povreda Poslovnika, a rasprava se ubrzo pretvorila u oštar politički okršaj.
Sloboda kao temelj političkog djelovanja
Miletić je istaknuo kako mu je sloboda temeljna vrijednost i razlog političkog angažmana. Priznao je da politička opcija kojoj pripada nije savršena, ali je naglasio da je ostao u njoj upravo zbog vrijednosnog sustava koji, kako kaže, dijeli s kolegama.
Govoreći o saborskoj praksi, kritizirao je, po njegovu mišljenju, preveliku formaliziranost i mehaničko čitanje unaprijed pripremljenih govora. Takav pristup opisao je kao sustav u kojem se, kako tvrdi, svako odstupanje kažnjava političkom marginalizacijom. Suprotstavio je tome potrebu za autentičnim i iskrenim javnim nastupom, ističući da oni koji „ljube slobodu“ moraju biti spremni svjedočiti je bez obzira na posljedice.
Kritika globalnih foruma i Davosa
Središnji dio govora odnosio se na globalne političke procese i utjecaje, posebice na skupove u Davosu. Miletić je ustvrdio kako se ondje definiraju ključne smjernice budućnosti svijeta bez jasnog naglaska na demografiju. Smatra da izostanak demografskog pitanja pokazuje, kako je rekao, nerazumijevanje važnosti obitelji i djece za dugoročni opstanak društava.
U tom kontekstu prozvao je i predsjednika Vlade Andrej Plenković, sugerirajući da hrvatska politika previše slijedi smjernice europskih institucija, umjesto da, prema njegovu mišljenju, snažnije zastupa nacionalne interese. Usporedio je današnju politiku s razdobljem prvog hrvatskog predsjednika Franjo Tuđman, ističući kako je tada, kako tvrdi, postojala izraženija državotvorna odlučnost.
Demografija i „kultura života“
Posebnu pažnju Miletić je posvetio demografiji, upozoravajući na negativne trendove i iseljavanje mladih obitelji. Smatra da bez jasne populacijske politike nema održive budućnosti. Kritizirao je, kako je rekao, širenje „kulture smrti“ i relativiziranje tradicionalnih vrijednosti, poručivši da Europa mora ostati vjerna svojim kršćanskim temeljima.
U raspravi je iznio i stav da će Europa, ako se udalji od kršćanskih vrijednosti, izgubiti identitet i stabilnost. Istaknuo je kako Hrvatska mora razmisliti o svojoj poziciji unutar takvih procesa te jasno definirati vrijednosti koje želi čuvati.
Migracije i strani radnici
Jedna od najkonkretnijih tema bila je pitanje stranih radnika i radnih dozvola. Miletić je upozorio na procjene prema kojima će hrvatskom tržištu rada do 2030. trebati više od 400 tisuća radnika. Upozorio je da bez jasne strategije takav trend može imati dugoročne demografske posljedice.
Založio se za ciljanu i kontroliranu migracijsku politiku, uz naglasak na zaštitu domaće radne snage i povećanje plaća hrvatskim radnicima. Predložio je da se, umjesto oslanjanja na masovni uvoz radne snage, osmisle snažne mjere za povratak iseljeništva i poticanje rasta standarda.
Naglasio je da Hrvatska treba definirati jasne kriterije – od obrazovne strukture radnika do poznavanja jezika i integracije u društvo – te da se boravak stranih radnika treba temeljiti na jasnim pravilima i ograničenjima.
Replika Mire Bulja: „Zamjena stanovništva“
Na Miletićevo izlaganje reagirao je zastupnik Miro Bulj, upozorivši da je u Hrvatskoj izdano oko 500 tisuća radnih dozvola te da strani radnici čine znatan udio stanovništva. Bulj je ocijenio da se istodobno nedovoljno radi na zadržavanju mladih hrvatskih obitelji te da takva politika, kako je rekao, predstavlja „zamjenu stanovništva“.
U odgovoru na repliku Miletić je naglasio kako je ključno očuvati hrvatski identitet i podići standard života, ali i priznao da postoje određeni pozitivni trendovi povratka iseljenika, pri čemu je istaknuo sigurnost kao važan faktor povratka.
Rasprava o Europskoj uniji
Zastupnik Ante Sanader usprotivio se dijelu Miletićevih tvrdnji, ističući da je Hrvatska dobrovoljno pristupila Europskoj uniji te da treba sudjelovati u procesima odlučivanja, a ne se povlačiti. Naglasio je kako je europska civilizacija izrasla na kršćanskim temeljima te da odgovornost za očuvanje tih vrijednosti leži upravo na državama članicama.
Miletić je uzvratio kako dio europskih politika, prema njegovu mišljenju, pokazuje udaljavanje od kršćanskog identiteta te je ponovno naglasio potrebu za „povratkom vrijednostima“.
Istanbulska konvencija i političke podjele
Rasprava se proširila i na pitanje ratifikacije Istanbulska konvencija, pri čemu su pojedini zastupnici podsjetili na različite političke stavove i glasovanja iz prošlih mandata. Zastupnici su jedni drugima predbacivali koalicijske kalkulacije i političke nedosljednosti, a sjednica je u više navrata bila prekidana zbog povreda Poslovnika.
Jurčević: Povratak suverenističkoj politici
U završnici rasprave riječ je uzeo zastupnik Josip Jurčević, koji je podržao dio Miletićevih teza o potrebi suverenističke politike i očuvanja vrijednosnih temelja iz 1990-ih. Kritizirao je aktualnu političku praksu, ocijenivši da se Hrvatska udaljila od ciljeva za koje se borila početkom samostalnosti.
Miletić je u završnom obraćanju poručio da će, kako je rekao, radije „polomiti noge nego izdati ideale“, naglasivši kako njegova politička opcija neće odstupiti od svojih vrijednosti bez obzira na političku cijenu.
Zaključak: Vrijednosna rasprava bez kompromisa
Rasprava u Saboru pokazala je duboke ideološke i političke podjele oko pitanja demografije, migracija, europskog identiteta i nacionalnog suvereniteta. Miletićev govor otvorio je teme koje nadilaze dnevnu politiku, ali i potvrdio da će pitanja demografske obnove, migracijske politike i odnosa prema Europskoj uniji ostati u središtu političkih prijepora.
Dok jedni naglašavaju potrebu snažnijeg europskog angažmana, drugi upozoravaju na očuvanje nacionalnog identiteta i vrijednosti. U tom prostoru, između suverenizma i europske integracije, Hrvatska nastavlja tražiti ravnotežu – svjesna da će upravo demografska i vrijednosna pitanja oblikovati njezinu dugoročnu budućnost.
- USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija
U ranim jutarnjim satima započela su nova USKOK uhićenja usmjerena protiv organiziranog kriminala. U velikoj i koordiniranoj akciji policije i carine na području triju hrvatskih… Pročitaj više: USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija - Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije
Povijest koju piše Osječko-baranjska županija jedinstven je primjer uspješne mirne reintegracije u Europi. Od teških ratnih razaranja i duboke teritorijalne podijeljenosti 1993. godine, do povijesnog… Pročitaj više: Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije - Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec
Danas, 2. lipnja 2026. godine, Hrvatska se s posebnim pijetetom i dubokim poštovanjem prisjeća hrabre djevojke iz Osijeka. Da njezin mladi život 1991. godine nije… Pročitaj više: Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec - Matko Laginja: Borba za prava Hrvata
Donošenje prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1921. godine neosporno predstavlja jednu od najkritičnijih, najturbulentnijih i dugoročno najpogubnijih točaka u modernoj političkoj povijesti. Umjesto… Pročitaj više: Matko Laginja: Borba za prava Hrvata - Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a
Danas je u ispunjenoj Velikoj dvorani svečano i dostojanstveno proslavljena 20. obljetnica HKS-a (Hrvatskoga katoličkog sveučilišta). Okupljeni uglednici, profesori i studenti zajednički su obilježili dva… Pročitaj više: Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a - SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA
Uoči tužne 81. obljetnice komunističkih zločina počinjenih u Maceljskoj šumi, Udruga Macelj 1945. upućuje poziv cjelokupnoj javnosti na komemorativno i molitveno okupljanje. Sjećanje na Maceljske… Pročitaj više: SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA - ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu
Uoči zahtjevnih ljetnih mjeseci, kompletna hrvatska protupožarna flota po prvi je put u povijesti u potpunosti pripremljena i predana na raspolaganje vojnim snagama već početkom… Pročitaj više: ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu - Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH
Politička opcija Most održala je danas na osječkom Trgu slobode sveobuhvatnu konferenciju za medije na kojoj su sudjelovali saborski zastupnik Marin Miletić, predsjednik osječkog Mosta… Pročitaj više: Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH - Povodom obilježavanja Dana OBŽ-a, razna izaslanstva položila vijence na platou Kraljice mira na lijevoj obali Drave
Uz polaganje vijenaca, sjećanje na žrtvu hrvatskih branitelja i najavu snažnog investicijskog ciklusa, danas je svečano započeo Dan Osječko-baranjske županije. I dok čelnici Županije i… Pročitaj više: Povodom obilježavanja Dana OBŽ-a, razna izaslanstva položila vijence na platou Kraljice mira na lijevoj obali Drave - Vukovar, Thompson i licemjerje o “pravom vremenu”: Kome smeta hrvatsko zajedništvo?
Najava humanitarnog koncerta Marka Perkovića Thompsona krajem kolovoza u Gradu Heroju pokazala je da domoljublje briše političke podjele, ali i ponovno ogolila one kojima hrvatski… Pročitaj više: Vukovar, Thompson i licemjerje o “pravom vremenu”: Kome smeta hrvatsko zajedništvo?
DOMOVINSKI RAT
