ZAGREB, 18. veljače 2026. – U raspravi u Hrvatski sabor zastupnik Marin Miletić održao je govor u kojem je otvorio niz tema – od osobnog poimanja slobode, preko globalnih političkih utjecaja i demografskih izazova, do pitanja migracija i budućnosti Hrvatske unutar Europske unije. Njegovo izlaganje izazvalo je niz replika i povreda Poslovnika, a rasprava se ubrzo pretvorila u oštar politički okršaj.
Sloboda kao temelj političkog djelovanja
Miletić je istaknuo kako mu je sloboda temeljna vrijednost i razlog političkog angažmana. Priznao je da politička opcija kojoj pripada nije savršena, ali je naglasio da je ostao u njoj upravo zbog vrijednosnog sustava koji, kako kaže, dijeli s kolegama.
Govoreći o saborskoj praksi, kritizirao je, po njegovu mišljenju, preveliku formaliziranost i mehaničko čitanje unaprijed pripremljenih govora. Takav pristup opisao je kao sustav u kojem se, kako tvrdi, svako odstupanje kažnjava političkom marginalizacijom. Suprotstavio je tome potrebu za autentičnim i iskrenim javnim nastupom, ističući da oni koji „ljube slobodu“ moraju biti spremni svjedočiti je bez obzira na posljedice.
Kritika globalnih foruma i Davosa
Središnji dio govora odnosio se na globalne političke procese i utjecaje, posebice na skupove u Davosu. Miletić je ustvrdio kako se ondje definiraju ključne smjernice budućnosti svijeta bez jasnog naglaska na demografiju. Smatra da izostanak demografskog pitanja pokazuje, kako je rekao, nerazumijevanje važnosti obitelji i djece za dugoročni opstanak društava.
U tom kontekstu prozvao je i predsjednika Vlade Andrej Plenković, sugerirajući da hrvatska politika previše slijedi smjernice europskih institucija, umjesto da, prema njegovu mišljenju, snažnije zastupa nacionalne interese. Usporedio je današnju politiku s razdobljem prvog hrvatskog predsjednika Franjo Tuđman, ističući kako je tada, kako tvrdi, postojala izraženija državotvorna odlučnost.
Demografija i „kultura života“
Posebnu pažnju Miletić je posvetio demografiji, upozoravajući na negativne trendove i iseljavanje mladih obitelji. Smatra da bez jasne populacijske politike nema održive budućnosti. Kritizirao je, kako je rekao, širenje „kulture smrti“ i relativiziranje tradicionalnih vrijednosti, poručivši da Europa mora ostati vjerna svojim kršćanskim temeljima.
U raspravi je iznio i stav da će Europa, ako se udalji od kršćanskih vrijednosti, izgubiti identitet i stabilnost. Istaknuo je kako Hrvatska mora razmisliti o svojoj poziciji unutar takvih procesa te jasno definirati vrijednosti koje želi čuvati.
Migracije i strani radnici
Jedna od najkonkretnijih tema bila je pitanje stranih radnika i radnih dozvola. Miletić je upozorio na procjene prema kojima će hrvatskom tržištu rada do 2030. trebati više od 400 tisuća radnika. Upozorio je da bez jasne strategije takav trend može imati dugoročne demografske posljedice.
Založio se za ciljanu i kontroliranu migracijsku politiku, uz naglasak na zaštitu domaće radne snage i povećanje plaća hrvatskim radnicima. Predložio je da se, umjesto oslanjanja na masovni uvoz radne snage, osmisle snažne mjere za povratak iseljeništva i poticanje rasta standarda.
Naglasio je da Hrvatska treba definirati jasne kriterije – od obrazovne strukture radnika do poznavanja jezika i integracije u društvo – te da se boravak stranih radnika treba temeljiti na jasnim pravilima i ograničenjima.
Replika Mire Bulja: „Zamjena stanovništva“
Na Miletićevo izlaganje reagirao je zastupnik Miro Bulj, upozorivši da je u Hrvatskoj izdano oko 500 tisuća radnih dozvola te da strani radnici čine znatan udio stanovništva. Bulj je ocijenio da se istodobno nedovoljno radi na zadržavanju mladih hrvatskih obitelji te da takva politika, kako je rekao, predstavlja „zamjenu stanovništva“.
U odgovoru na repliku Miletić je naglasio kako je ključno očuvati hrvatski identitet i podići standard života, ali i priznao da postoje određeni pozitivni trendovi povratka iseljenika, pri čemu je istaknuo sigurnost kao važan faktor povratka.
Rasprava o Europskoj uniji
Zastupnik Ante Sanader usprotivio se dijelu Miletićevih tvrdnji, ističući da je Hrvatska dobrovoljno pristupila Europskoj uniji te da treba sudjelovati u procesima odlučivanja, a ne se povlačiti. Naglasio je kako je europska civilizacija izrasla na kršćanskim temeljima te da odgovornost za očuvanje tih vrijednosti leži upravo na državama članicama.
Miletić je uzvratio kako dio europskih politika, prema njegovu mišljenju, pokazuje udaljavanje od kršćanskog identiteta te je ponovno naglasio potrebu za „povratkom vrijednostima“.
Istanbulska konvencija i političke podjele
Rasprava se proširila i na pitanje ratifikacije Istanbulska konvencija, pri čemu su pojedini zastupnici podsjetili na različite političke stavove i glasovanja iz prošlih mandata. Zastupnici su jedni drugima predbacivali koalicijske kalkulacije i političke nedosljednosti, a sjednica je u više navrata bila prekidana zbog povreda Poslovnika.
Jurčević: Povratak suverenističkoj politici
U završnici rasprave riječ je uzeo zastupnik Josip Jurčević, koji je podržao dio Miletićevih teza o potrebi suverenističke politike i očuvanja vrijednosnih temelja iz 1990-ih. Kritizirao je aktualnu političku praksu, ocijenivši da se Hrvatska udaljila od ciljeva za koje se borila početkom samostalnosti.
Miletić je u završnom obraćanju poručio da će, kako je rekao, radije „polomiti noge nego izdati ideale“, naglasivši kako njegova politička opcija neće odstupiti od svojih vrijednosti bez obzira na političku cijenu.
Zaključak: Vrijednosna rasprava bez kompromisa
Rasprava u Saboru pokazala je duboke ideološke i političke podjele oko pitanja demografije, migracija, europskog identiteta i nacionalnog suvereniteta. Miletićev govor otvorio je teme koje nadilaze dnevnu politiku, ali i potvrdio da će pitanja demografske obnove, migracijske politike i odnosa prema Europskoj uniji ostati u središtu političkih prijepora.
Dok jedni naglašavaju potrebu snažnijeg europskog angažmana, drugi upozoravaju na očuvanje nacionalnog identiteta i vrijednosti. U tom prostoru, između suverenizma i europske integracije, Hrvatska nastavlja tražiti ravnotežu – svjesna da će upravo demografska i vrijednosna pitanja oblikovati njezinu dugoročnu budućnost.
- Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja
I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska ada, spremno dočekuje kupače uz osiguran besplatan prijevoz iz centra grada. I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska… Pročitaj više: Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja - Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova
U Maloj vijećnici Grada Đakova svečano su predstavljeni jubilarni 60. Đakovački vezovi, najveća tradicijska manifestacija istočne Hrvatske koja će od 19. lipnja do 5. srpnja… Pročitaj više: Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova - Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku
Najveći sajam poljoprivredne mehanizacije Farm Show 2026 otvorio je svoja vrata na sportskom aerodromu Čepin uz najave potpora i fokus na preradu. Najveći sajam poljoprivredne… Pročitaj više: Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku - Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom!
Veličanstveno ustoličenje koje je doživio ban Jelačić 1848. godine nije bilo samo iskaz vojne moći, već i ključni trenutak rađanja službene hrvatske trobojnice. Danas, gotovo… Pročitaj više: Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom! - Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama.
U burnom vremenu europske reformacije i neprestanih osmanskih prijetnji, Hrvatski sabor 1604 donosi radikalnu i povijesnu odluku: katolička vjera postaje jedina zakonski priznata na teritoriju… Pročitaj više: Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama. - Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj
Povijesni posjet pape Benedikta Republici Hrvatskoj 2011. godine pod geslom “Zajedno u Kristu” duboko je obilježio hrvatsko društvo. Pročitajte sveobuhvatnu analizu koja otkriva zašto je… Pročitaj više: Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj - Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma
Datum 4. lipnja donio je dva prijelomna trenutka. Saznajte kako su ban Jelačić i Trianonski ugovor zauvijek promijenili ono što je hrvatska povijest. Proces formiranja… Pročitaj više: Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma - Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine!
Zamislite mjesto koje prema starim popisima broji jedva osamstotinjak duša, a onda u jednoj jedinoj večeri pod svojim krovom okupi više od 450 posjetitelja. Zvuči… Pročitaj više: Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine! - Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija
Svetkovina Tijelova jedan je od najslikovitijih blagdana koji danas, 4. lipnja 2026. godine, izvodi tisuće vjernika na ulice. Od monumentalnih procesija u osječkoj konkatedrali do… Pročitaj više: Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija - Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
Najzahtjevnije i najkrvavije razdoblje naše novije povijesti, Domovinski rat, svjedoči o trnovitom putu od slabo naoružanih branitelja do visoko profesionalne, pobjedničke oružane sile. Događaji koji… Pročitaj više: Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
DOMOVINSKI RAT
