Dvije Hrvatske između povijesti i sadašnjosti
U hrvatskom javnom prostoru već desetljećima tinja, a posljednjih godina ponovno snažno bukti, sukob dviju interpretacija prošlosti. Danas je, kako bi narod rekao, „jasno kao dan“ da u Hrvatskoj postoje dvije snažne ideološke struje – jedna koja svoje povijesno ishodište veže uz komunistički režim nakon 1945., i druga koja naglašava nacionalni kontinuitet, uključujući i kontroverzne simbole poput pozdrava „Za dom spremni“, korištenog u vrijeme Nezavisna Država Hrvatska, ali i od dijela postrojbi HOS-a tijekom Domovinskog rata.
Ova podjela nije samo akademska rasprava povjesničara. Ona je postala političko oružje, dio svakodnevne retorike, medijskih sukoba i predizbornih strategija.
Povijesni slojevi prijepora
Komunistički režim uspostavljen 1945. pod vodstvom Josip Broz Tito ostavio je dubok trag u hrvatskom društvu. Dok jedni ističu antifašističku borbu i modernizacijske procese, drugi upozoravaju na masovne poratne likvidacije, političke progone i gušenje nacionalnih prava. Rasprava o karakteru tog režima nikada nije do kraja zatvorena.
S druge strane, simboli iz razdoblja NDH ostaju trajno opterećenje. Pozdrav „Za dom spremni“ u suvremenoj Hrvatskoj dobio je dodatnu dimenziju jer su ga tijekom 1991. koristili pripadnici HOS-a, dragovoljci koji su sudjelovali u obrani zemlje. Za jedne je to simbol otpora i žrtve iz Domovinskog rata, za druge neprihvatljiv relikt ustaške ideologije.
Upravo na toj osjetljivoj povijesnoj crti danas se vodi politička bitka.
SDP: „Buka skriva tektonske promjene“
Predsjednik Siniša Hajdaš Dončić otvoreno je ustvrdio kako je javni prostor „prepun buke, negativnih emocija i manipulacija“ te da je „vrlo teško s argumentiranom i racionalnom raspravom pokazati način rješavanja određenih društvenih problema“.
U njegovoj interpretaciji, ta buka nije slučajna. „Toliko je buke i bacanja pijeska u oči građana da se sakrije jedna bitna stvar u toj gunguli iracionalnosti, medijske i političke buke – da je Andrej Plenković dopustio normaliziranje ustaštva i NDH“, poručio je.
Optužba je teška i politički eksplozivna. Ona ne cilja samo na pojedinačne incidente, već sugerira vrijednosni pomak društva. Hajdaš Dončić upozorava da „buka skriva određene tektonske promjene koje se događaju u hrvatskom društvu“.
SDP pritom pokušava raspravu vratiti na socioekonomske teme – raspodjelu novostvorene vrijednosti, mirovine, socijalni sustav, skraćivanje radnog vremena uz zadržavanje standarda. „Hrvatska može puno bolje, a tko to može osim nas? Tko će, ako ne mi?“, zaključio je.
Njegova strategija temelji se na tvrdnji da vladajući namjerno otvaraju ideološke teme kako bi izbjegli raspravu o ekonomskim i socijalnim pitanjima.
HDZ: „Priviđaju im se ustaše“
S druge strane, iz vladajuće stranke optužbe dolaze s jednakom žestinom. Potpredsjednik Sabora Željko Reiner izjavu čelnika SDP-a nazvao je „smiješnom“.
„To je upravo smiješno, pogotovo od Hajdaš Dončića“, rekao je, dodajući da lijevim oporbenim strankama „priviđaju ustaše“ jer nemaju kreativnih političkih ideja.
Reiner tvrdi da se oporba vraća na 1941. i 1945. jer nema odgovore na pitanja standarda, mirovina, zaposlenosti i migracija. „Oni na ništa od toga odgovor nemaju doli priča o 1941. i 1945., partizanima, ustašama…“, poručio je.
U tom kontekstu spomenuo je i veliki koncert Marka Perkovića Thompsona, tvrdeći da je masovni odaziv pokazao kako domoljubne teme imaju snažnu potporu dijela javnosti. Po njegovu tumačenju, reakcije ljevice rezultat su političke nelagode, a ne stvarne opasnosti od radikalizacije.
Normalizacija ili politička konstrukcija?
Ključno pitanje ostaje: događa li se u Hrvatskoj doista „normalizacija“ ustaštva ili je riječ o političkom okviru kojim se mobilizira biračko tijelo?
Premijer Andrej Plenković i HDZ formalno se pozivaju na ustavne vrijednosti antifašizma i europske standarde. U više su navrata osudili ekstremističke ispade pojedinaca, uključujući i sporni istup Josipa Dabre. No, kritičari tvrde da reakcije često dolaze zakašnjelo i bez jasne političke poruke o neprihvatljivosti totalitarnih simbola.
Istodobno, dio desnog spektra smatra da se svako isticanje nacionalnih simbola i ratnog nasljeđa Domovinskog rata automatski stigmatizira kao ekstremizam.
Povijesna analiza: nedovršeni obračun s totalitarizmima
Hrvatska nikada nije provela cjelovit, društveno usuglašen obračun ni s komunističkim ni s ustaškim totalitarizmom. Za razliku od nekih srednjoeuropskih država koje su provele lustraciju ili jasne institucionalne osude, hrvatski tranzicijski proces ostavio je prostor za paralelne narative.
Jedan dio društva smatra da se komunistički zločini relativiziraju, dok drugi drži da se NDH pokušava reinterpretirati kroz prizmu nacionalne borbe. U tom vakuumu nastaje prostor za političku instrumentalizaciju.
Politička „buka“ o kojoj govori Hajdaš Dončić može se tumačiti kao simptom dubljeg problema – nedostatka konsenzusa o temeljnim povijesnim činjenicama i vrijednostima. No, jednako tako, stalno vraćanje na ideološke sukobe može biti sredstvo mobilizacije birača i skretanja pažnje s aktualnih izazova.
Vrijednosni smjer Hrvatske
U središtu rasprave zapravo nije samo pitanje prošlosti, nego smjer budućnosti. Hoće li Hrvatska svoj identitet graditi na jasnoj osudi svih totalitarnih režima – i komunističkog i ustaškog – ili će povijesne podjele ostati trajni politički kapital?
Dok SDP upozorava na opasnost „autoritarnih tendencija“ i „normalizacije NDH“, HDZ optužuje oporbu za ideološku opsesiju prošlošću. Između te dvije pozicije nalazi se većina građana koji, prema svim istraživanjima, primarno brinu o životnom standardu, sigurnosti i budućnosti svoje djece.
No, povijest u Hrvatskoj nikada nije samo povijest. Ona je identitet, emocija i politička snaga.
Zato današnji sukob nije tek retorički obračun dviju stranaka. On je nastavak dugotrajnog procesa u kojem hrvatsko društvo još uvijek traži ravnotežu između sjećanja, odgovornosti i budućnosti. A dokle god ta ravnoteža ne bude postignuta, politička buka – bilo s lijeve ili desne strane – ostat će snažan instrument borbe za vlast.
I možda je upravo to najveća pouka ove rasprave: bez jasnog i nedvosmislenog odnosa prema svim oblicima totalitarizma, Hrvatska će se uvijek iznova vraćati u rovove prošlosti, umjesto da energiju usmjeri na izazove koji tek dolaze.
- Horor u centru Šibenika: Rastrojeni bilder nakon narkoseanse nožem usmrtio mladića, djevojka jedva preživjela!
Krvoproliće u Šibeniku šokiralo je javnost. 24-godišnjak je nožem usmrtio muškarca i ranio djevojku nakon višesatne konzumacije sintetičkih droga u apartmanu. U noći na utorak… Pročitaj više: Horor u centru Šibenika: Rastrojeni bilder nakon narkoseanse nožem usmrtio mladića, djevojka jedva preživjela! - Ekološka uzbuna: Hoće li Slavonija postati spalionica sumnjivog otpada?Planirano spaljivanje otpada u Našicama izazvalo je oštru reakciju Mosta. Marin Miletić poziva Slavonce na otpor protiv ekološke ugroze i otpadne mafije. Stranka Most održala… Pročitaj više: Ekološka uzbuna: Hoće li Slavonija postati spalionica sumnjivog otpada?
- Oštra osuda: SDSS Vukovar položio vijence na sporno grobljeSavjet za branitelje i Tanja Belobrajdić osudili su SDSS Vukovar zbog polaganja vijenaca na ilegalnom groblju i veličanja agresora. Savjet za branitelje gradonačelnika Grada Vukovara… Pročitaj više: Oštra osuda: SDSS Vukovar položio vijence na sporno groblje
- Pobjeda vjere nad mrakom: Povijesni križ na Proštini ponovno uzdignut i blagoslovljen nakon 79 godina!U objavi koju donosi blog Hrvatske pravice iz pera autorice Lili Benčik, svjedočimo ispravljanju povijesne nepravde stare gotovo osam desetljeća. Srušen od strane komunističkog režima… Pročitaj više: Pobjeda vjere nad mrakom: Povijesni križ na Proštini ponovno uzdignut i blagoslovljen nakon 79 godina!
- “Zelena krinka za strance”: Bura u Saboru zbog novog zakona, Bulj udario po ‘kraljevima vjetra’!Novo tržište električne energije izazvalo je burnu raspravu. Saznajte zašto Most upozorava na pogodovanje strancima i lošu infrastrukturu. Danas su u Hrvatskom saboru, tijekom žustre… Pročitaj više: “Zelena krinka za strance”: Bura u Saboru zbog novog zakona, Bulj udario po ‘kraljevima vjetra’!
- Zakon za tržište električne energije: Spas ili propast?Saznajte što donosi novi zakon za tržište električne energije. Donosimo detalje burne saborske rasprave, utjecaj na cijene struje i prava potrošača. Danas, 16. rujna, tijekom… Pročitaj više: Zakon za tržište električne energije: Spas ili propast?
- Prije 80 godina iz Like su stigli egzekutori, danas stiže otpad: Teška ironija našičkih ZoljanaDok Nexe asimilira otpad, Crni potok Zoljani čuva kosti žrtava iz 1945. Može li vrhunska moderna tehnologija izbrisati krvavu povijest slavonske šume? Autor: Morisa Mikić… Pročitaj više: Prije 80 godina iz Like su stigli egzekutori, danas stiže otpad: Teška ironija našičkih Zoljana
- Dosta je bilo ruganja žrtvama: Damir Markuš pokrenuo postupak za uklanjanje agresorskog spomenika u Blatuši!Istaknuti branitelj Damir Markuš predao je prijavu za uklanjanje spomenika na groblju Blatuša koji veliča agresiju na RH. Istaknuti hrvatski branitelj, vukovarski veteran, nekadašnji pripadnik… Pročitaj više: Dosta je bilo ruganja žrtvama: Damir Markuš pokrenuo postupak za uklanjanje agresorskog spomenika u Blatuši!
- Dan odluke: Kako je hrabrost malih ljudi pobijedila golemi vojni aparatPovijest potvrđuje da je 15. rujna 1991. bio presudan. Saznajte kako je blokada vojarni JNA spasila Hrvatsku od uništenja. Hrvatski državni vrh, predvođen predsjednikom dr.… Pročitaj više: Dan odluke: Kako je hrabrost malih ljudi pobijedila golemi vojni aparat
- Prva zračna uzbuna u Zagrebu: Opsada, hrabrost i katarza ratne 1991. godineSaznajte kako je prva zračna uzbuna u Zagrebu 15. rujna 1991. promijenila tijek rata, uzrokovala blokadu vojarni JNA i ujedinila naciju Dana 15. rujna 1991.… Pročitaj više: Prva zračna uzbuna u Zagrebu: Opsada, hrabrost i katarza ratne 1991. godine
