Dvije Hrvatske između povijesti i sadašnjosti
U hrvatskom javnom prostoru već desetljećima tinja, a posljednjih godina ponovno snažno bukti, sukob dviju interpretacija prošlosti. Danas je, kako bi narod rekao, „jasno kao dan“ da u Hrvatskoj postoje dvije snažne ideološke struje – jedna koja svoje povijesno ishodište veže uz komunistički režim nakon 1945., i druga koja naglašava nacionalni kontinuitet, uključujući i kontroverzne simbole poput pozdrava „Za dom spremni“, korištenog u vrijeme Nezavisna Država Hrvatska, ali i od dijela postrojbi HOS-a tijekom Domovinskog rata.
Ova podjela nije samo akademska rasprava povjesničara. Ona je postala političko oružje, dio svakodnevne retorike, medijskih sukoba i predizbornih strategija.
Povijesni slojevi prijepora
Komunistički režim uspostavljen 1945. pod vodstvom Josip Broz Tito ostavio je dubok trag u hrvatskom društvu. Dok jedni ističu antifašističku borbu i modernizacijske procese, drugi upozoravaju na masovne poratne likvidacije, političke progone i gušenje nacionalnih prava. Rasprava o karakteru tog režima nikada nije do kraja zatvorena.
S druge strane, simboli iz razdoblja NDH ostaju trajno opterećenje. Pozdrav „Za dom spremni“ u suvremenoj Hrvatskoj dobio je dodatnu dimenziju jer su ga tijekom 1991. koristili pripadnici HOS-a, dragovoljci koji su sudjelovali u obrani zemlje. Za jedne je to simbol otpora i žrtve iz Domovinskog rata, za druge neprihvatljiv relikt ustaške ideologije.
Upravo na toj osjetljivoj povijesnoj crti danas se vodi politička bitka.
SDP: „Buka skriva tektonske promjene“
Predsjednik Siniša Hajdaš Dončić otvoreno je ustvrdio kako je javni prostor „prepun buke, negativnih emocija i manipulacija“ te da je „vrlo teško s argumentiranom i racionalnom raspravom pokazati način rješavanja određenih društvenih problema“.
U njegovoj interpretaciji, ta buka nije slučajna. „Toliko je buke i bacanja pijeska u oči građana da se sakrije jedna bitna stvar u toj gunguli iracionalnosti, medijske i političke buke – da je Andrej Plenković dopustio normaliziranje ustaštva i NDH“, poručio je.
Optužba je teška i politički eksplozivna. Ona ne cilja samo na pojedinačne incidente, već sugerira vrijednosni pomak društva. Hajdaš Dončić upozorava da „buka skriva određene tektonske promjene koje se događaju u hrvatskom društvu“.
SDP pritom pokušava raspravu vratiti na socioekonomske teme – raspodjelu novostvorene vrijednosti, mirovine, socijalni sustav, skraćivanje radnog vremena uz zadržavanje standarda. „Hrvatska može puno bolje, a tko to može osim nas? Tko će, ako ne mi?“, zaključio je.
Njegova strategija temelji se na tvrdnji da vladajući namjerno otvaraju ideološke teme kako bi izbjegli raspravu o ekonomskim i socijalnim pitanjima.
HDZ: „Priviđaju im se ustaše“
S druge strane, iz vladajuće stranke optužbe dolaze s jednakom žestinom. Potpredsjednik Sabora Željko Reiner izjavu čelnika SDP-a nazvao je „smiješnom“.
„To je upravo smiješno, pogotovo od Hajdaš Dončića“, rekao je, dodajući da lijevim oporbenim strankama „priviđaju ustaše“ jer nemaju kreativnih političkih ideja.
Reiner tvrdi da se oporba vraća na 1941. i 1945. jer nema odgovore na pitanja standarda, mirovina, zaposlenosti i migracija. „Oni na ništa od toga odgovor nemaju doli priča o 1941. i 1945., partizanima, ustašama…“, poručio je.
U tom kontekstu spomenuo je i veliki koncert Marka Perkovića Thompsona, tvrdeći da je masovni odaziv pokazao kako domoljubne teme imaju snažnu potporu dijela javnosti. Po njegovu tumačenju, reakcije ljevice rezultat su političke nelagode, a ne stvarne opasnosti od radikalizacije.
Normalizacija ili politička konstrukcija?
Ključno pitanje ostaje: događa li se u Hrvatskoj doista „normalizacija“ ustaštva ili je riječ o političkom okviru kojim se mobilizira biračko tijelo?
Premijer Andrej Plenković i HDZ formalno se pozivaju na ustavne vrijednosti antifašizma i europske standarde. U više su navrata osudili ekstremističke ispade pojedinaca, uključujući i sporni istup Josipa Dabre. No, kritičari tvrde da reakcije često dolaze zakašnjelo i bez jasne političke poruke o neprihvatljivosti totalitarnih simbola.
Istodobno, dio desnog spektra smatra da se svako isticanje nacionalnih simbola i ratnog nasljeđa Domovinskog rata automatski stigmatizira kao ekstremizam.
Povijesna analiza: nedovršeni obračun s totalitarizmima
Hrvatska nikada nije provela cjelovit, društveno usuglašen obračun ni s komunističkim ni s ustaškim totalitarizmom. Za razliku od nekih srednjoeuropskih država koje su provele lustraciju ili jasne institucionalne osude, hrvatski tranzicijski proces ostavio je prostor za paralelne narative.
Jedan dio društva smatra da se komunistički zločini relativiziraju, dok drugi drži da se NDH pokušava reinterpretirati kroz prizmu nacionalne borbe. U tom vakuumu nastaje prostor za političku instrumentalizaciju.
Politička „buka“ o kojoj govori Hajdaš Dončić može se tumačiti kao simptom dubljeg problema – nedostatka konsenzusa o temeljnim povijesnim činjenicama i vrijednostima. No, jednako tako, stalno vraćanje na ideološke sukobe može biti sredstvo mobilizacije birača i skretanja pažnje s aktualnih izazova.
Vrijednosni smjer Hrvatske
U središtu rasprave zapravo nije samo pitanje prošlosti, nego smjer budućnosti. Hoće li Hrvatska svoj identitet graditi na jasnoj osudi svih totalitarnih režima – i komunističkog i ustaškog – ili će povijesne podjele ostati trajni politički kapital?
Dok SDP upozorava na opasnost „autoritarnih tendencija“ i „normalizacije NDH“, HDZ optužuje oporbu za ideološku opsesiju prošlošću. Između te dvije pozicije nalazi se većina građana koji, prema svim istraživanjima, primarno brinu o životnom standardu, sigurnosti i budućnosti svoje djece.
No, povijest u Hrvatskoj nikada nije samo povijest. Ona je identitet, emocija i politička snaga.
Zato današnji sukob nije tek retorički obračun dviju stranaka. On je nastavak dugotrajnog procesa u kojem hrvatsko društvo još uvijek traži ravnotežu između sjećanja, odgovornosti i budućnosti. A dokle god ta ravnoteža ne bude postignuta, politička buka – bilo s lijeve ili desne strane – ostat će snažan instrument borbe za vlast.
I možda je upravo to najveća pouka ove rasprave: bez jasnog i nedvosmislenog odnosa prema svim oblicima totalitarizma, Hrvatska će se uvijek iznova vraćati u rovove prošlosti, umjesto da energiju usmjeri na izazove koji tek dolaze.
- TRUMP: Hormuški tjesnac je otvoren! Oštre poruke Izraelu i NATO-u
Nakon što je iranska organizacija za luke i pomorstvo potvrdila otvaranje rute za vrijeme prekida vatre, američki predsjednik Donald Trump oglasio se nizom objava na… Pročitaj više: TRUMP: Hormuški tjesnac je otvoren! Oštre poruke Izraelu i NATO-u - Miletić i Peternel: Zagreb je pod okupacijom ideološke sekte!
ZAGREB, 17. travnja 2026. – U burnom završetku saborskog tjedna, zastupnici Marin Miletić i Igor Peternel uputili su oštre optužbe na račun Možemo i SDP-a.… Pročitaj više: Miletić i Peternel: Zagreb je pod okupacijom ideološke sekte! - Sabor o GMO-u i biosigurnosti: Hrvatska ostaje slobodna od uzgoja
Ministrica Marija Vučković u Saboru branila zakon o GMO-u i biosigurnosti. Zastupnici propitivali nadzor, ekološke prijetnje i pravo javnosti na informacije. Zagreb, 17. travnja 2026.… Pročitaj više: Sabor o GMO-u i biosigurnosti: Hrvatska ostaje slobodna od uzgoja - Most i Jurčević o strateškim interesima Hrvatske
MOST I JURČEVIĆ OŠTRO PO VLADAJUĆIMA: „Hrvatska nema strategiju za Daleki istok, dok nam kod kuće truju vodu i zemlju!“ U saborskoj raspravi o potvrđivanju… Pročitaj više: Most i Jurčević o strateškim interesima Hrvatske - Hrvatski strateški iskorak prema jugoistočnoj Aziji: Saboru predstavljen Ugovor o prijateljstvu s ASEAN-om
ZAGREB, 17. travanj 2026. – U Hrvatskom saboru predstavljen je konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji. Ministar vanjskih… Pročitaj više: Hrvatski strateški iskorak prema jugoistočnoj Aziji: Saboru predstavljen Ugovor o prijateljstvu s ASEAN-om - Pentagon upozorava: “Spremni smo za napad u sekundi”
Američki vojni vrh poslao je posljednje upozorenje Teheranu: pristanite na diplomatski dogovor ili se suočite s razornom vojnom silom. Dok američka mornarica provodi neprobojnu blokadu… Pročitaj više: Pentagon upozorava: “Spremni smo za napad u sekundi” - Preminula Sarafina Lauš: Sabor odao počast majci heroini
Minuta šutnje u Saboru za heroinu Središnje Bosne: Preminula Sarafina Lauš, majka koja je u ratu izgubila tri sina i supruga ZAGREB / TRAVNIK, 17.… Pročitaj više: Preminula Sarafina Lauš: Sabor odao počast majci heroini - Deklaracija iz 1991.: Povijesno “Ne” velikosrpskoj politici
Na isti dan kada je donesen zakon kojim se stvaraju temelji za Zbor narodne garde (ZNG), 17. travnja 1991., Hrvatski sabor povukao je još jedan… Pročitaj više: Deklaracija iz 1991.: Povijesno “Ne” velikosrpskoj politici - Na današnji dan osnovan je ZNG RH
U proljeće 1991. godine, dok je Jugoslavenska narodna armija (JNA) zveckala oružjem i otvoreno prijetila intervencijom, Hrvatska se našla pred egzistencijalnim zidom: kako stvoriti vlastitu… Pročitaj više: Na današnji dan osnovan je ZNG RH - Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina
Jesu li državne nekretnine zlatni rudnik za proračun ili privatni servis političkih elita? Dok nalazi revizije otkrivaju milijunske gubitke na praznim stanovima, a zviždačica Maja… Pročitaj više: Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina
