Dvije Hrvatske između povijesti i sadašnjosti
U hrvatskom javnom prostoru već desetljećima tinja, a posljednjih godina ponovno snažno bukti, sukob dviju interpretacija prošlosti. Danas je, kako bi narod rekao, „jasno kao dan“ da u Hrvatskoj postoje dvije snažne ideološke struje – jedna koja svoje povijesno ishodište veže uz komunistički režim nakon 1945., i druga koja naglašava nacionalni kontinuitet, uključujući i kontroverzne simbole poput pozdrava „Za dom spremni“, korištenog u vrijeme Nezavisna Država Hrvatska, ali i od dijela postrojbi HOS-a tijekom Domovinskog rata.
Ova podjela nije samo akademska rasprava povjesničara. Ona je postala političko oružje, dio svakodnevne retorike, medijskih sukoba i predizbornih strategija.
Povijesni slojevi prijepora
Komunistički režim uspostavljen 1945. pod vodstvom Josip Broz Tito ostavio je dubok trag u hrvatskom društvu. Dok jedni ističu antifašističku borbu i modernizacijske procese, drugi upozoravaju na masovne poratne likvidacije, političke progone i gušenje nacionalnih prava. Rasprava o karakteru tog režima nikada nije do kraja zatvorena.
S druge strane, simboli iz razdoblja NDH ostaju trajno opterećenje. Pozdrav „Za dom spremni“ u suvremenoj Hrvatskoj dobio je dodatnu dimenziju jer su ga tijekom 1991. koristili pripadnici HOS-a, dragovoljci koji su sudjelovali u obrani zemlje. Za jedne je to simbol otpora i žrtve iz Domovinskog rata, za druge neprihvatljiv relikt ustaške ideologije.
Upravo na toj osjetljivoj povijesnoj crti danas se vodi politička bitka.
SDP: „Buka skriva tektonske promjene“
Predsjednik Siniša Hajdaš Dončić otvoreno je ustvrdio kako je javni prostor „prepun buke, negativnih emocija i manipulacija“ te da je „vrlo teško s argumentiranom i racionalnom raspravom pokazati način rješavanja određenih društvenih problema“.
U njegovoj interpretaciji, ta buka nije slučajna. „Toliko je buke i bacanja pijeska u oči građana da se sakrije jedna bitna stvar u toj gunguli iracionalnosti, medijske i političke buke – da je Andrej Plenković dopustio normaliziranje ustaštva i NDH“, poručio je.
Optužba je teška i politički eksplozivna. Ona ne cilja samo na pojedinačne incidente, već sugerira vrijednosni pomak društva. Hajdaš Dončić upozorava da „buka skriva određene tektonske promjene koje se događaju u hrvatskom društvu“.
SDP pritom pokušava raspravu vratiti na socioekonomske teme – raspodjelu novostvorene vrijednosti, mirovine, socijalni sustav, skraćivanje radnog vremena uz zadržavanje standarda. „Hrvatska može puno bolje, a tko to može osim nas? Tko će, ako ne mi?“, zaključio je.
Njegova strategija temelji se na tvrdnji da vladajući namjerno otvaraju ideološke teme kako bi izbjegli raspravu o ekonomskim i socijalnim pitanjima.
HDZ: „Priviđaju im se ustaše“
S druge strane, iz vladajuće stranke optužbe dolaze s jednakom žestinom. Potpredsjednik Sabora Željko Reiner izjavu čelnika SDP-a nazvao je „smiješnom“.
„To je upravo smiješno, pogotovo od Hajdaš Dončića“, rekao je, dodajući da lijevim oporbenim strankama „priviđaju ustaše“ jer nemaju kreativnih političkih ideja.
Reiner tvrdi da se oporba vraća na 1941. i 1945. jer nema odgovore na pitanja standarda, mirovina, zaposlenosti i migracija. „Oni na ništa od toga odgovor nemaju doli priča o 1941. i 1945., partizanima, ustašama…“, poručio je.
U tom kontekstu spomenuo je i veliki koncert Marka Perkovića Thompsona, tvrdeći da je masovni odaziv pokazao kako domoljubne teme imaju snažnu potporu dijela javnosti. Po njegovu tumačenju, reakcije ljevice rezultat su političke nelagode, a ne stvarne opasnosti od radikalizacije.
Normalizacija ili politička konstrukcija?
Ključno pitanje ostaje: događa li se u Hrvatskoj doista „normalizacija“ ustaštva ili je riječ o političkom okviru kojim se mobilizira biračko tijelo?
Premijer Andrej Plenković i HDZ formalno se pozivaju na ustavne vrijednosti antifašizma i europske standarde. U više su navrata osudili ekstremističke ispade pojedinaca, uključujući i sporni istup Josipa Dabre. No, kritičari tvrde da reakcije često dolaze zakašnjelo i bez jasne političke poruke o neprihvatljivosti totalitarnih simbola.
Istodobno, dio desnog spektra smatra da se svako isticanje nacionalnih simbola i ratnog nasljeđa Domovinskog rata automatski stigmatizira kao ekstremizam.
Povijesna analiza: nedovršeni obračun s totalitarizmima
Hrvatska nikada nije provela cjelovit, društveno usuglašen obračun ni s komunističkim ni s ustaškim totalitarizmom. Za razliku od nekih srednjoeuropskih država koje su provele lustraciju ili jasne institucionalne osude, hrvatski tranzicijski proces ostavio je prostor za paralelne narative.
Jedan dio društva smatra da se komunistički zločini relativiziraju, dok drugi drži da se NDH pokušava reinterpretirati kroz prizmu nacionalne borbe. U tom vakuumu nastaje prostor za političku instrumentalizaciju.
Politička „buka“ o kojoj govori Hajdaš Dončić može se tumačiti kao simptom dubljeg problema – nedostatka konsenzusa o temeljnim povijesnim činjenicama i vrijednostima. No, jednako tako, stalno vraćanje na ideološke sukobe može biti sredstvo mobilizacije birača i skretanja pažnje s aktualnih izazova.
Vrijednosni smjer Hrvatske
U središtu rasprave zapravo nije samo pitanje prošlosti, nego smjer budućnosti. Hoće li Hrvatska svoj identitet graditi na jasnoj osudi svih totalitarnih režima – i komunističkog i ustaškog – ili će povijesne podjele ostati trajni politički kapital?
Dok SDP upozorava na opasnost „autoritarnih tendencija“ i „normalizacije NDH“, HDZ optužuje oporbu za ideološku opsesiju prošlošću. Između te dvije pozicije nalazi se većina građana koji, prema svim istraživanjima, primarno brinu o životnom standardu, sigurnosti i budućnosti svoje djece.
No, povijest u Hrvatskoj nikada nije samo povijest. Ona je identitet, emocija i politička snaga.
Zato današnji sukob nije tek retorički obračun dviju stranaka. On je nastavak dugotrajnog procesa u kojem hrvatsko društvo još uvijek traži ravnotežu između sjećanja, odgovornosti i budućnosti. A dokle god ta ravnoteža ne bude postignuta, politička buka – bilo s lijeve ili desne strane – ostat će snažan instrument borbe za vlast.
I možda je upravo to najveća pouka ove rasprave: bez jasnog i nedvosmislenog odnosa prema svim oblicima totalitarizma, Hrvatska će se uvijek iznova vraćati u rovove prošlosti, umjesto da energiju usmjeri na izazove koji tek dolaze.
- Povijesno ujedinjenje HSS-a u Trebarjevu Desnom, rodnom mjestu braće Radića
Povijesno ujedinjenje HSS-a započelo je u Trebarjevu Desnom, gdje su tri sestrinske stranke potpisale sporazum o spajanju. Cilj je povratak radićevskim vrijednostima i jačanje utjecaja… Pročitaj više: Povijesno ujedinjenje HSS-a u Trebarjevu Desnom, rodnom mjestu braće Radića - Plenković jasan: Nema napretka Crne Gore bez povrata ‘Jadrana’, istine o nestalima i suđenja za ratne zločine
Tijekom službenog posjeta susjednoj zemlji, premijer Andrej Plenković istaknuo je kako Hrvati u Crnoj Gori imaju trajnu podršku matične države kroz strateške projekte, ali je… Pročitaj više: Plenković jasan: Nema napretka Crne Gore bez povrata ‘Jadrana’, istine o nestalima i suđenja za ratne zločine - Afrička svinjska kuga i kuga ovaca
Potvrđena je nova afrička svinjska kuga u Osječko-baranjskoj županiji, a alarm je oglašen i zbog kuge malih preživača kod Daruvara. Nadležne službe su na terenu.… Pročitaj više: Afrička svinjska kuga i kuga ovaca - Zločin i masakr civila u Rodaljicama (1992.)
Otkrijte potresne detalje tragičnog 11. lipnja 1992. godine kada je okupirano zadarsko zaleđe svjedočilo neopisivom teroru. Ovaj svirepi zločin u Rodaljicama odnio je živote potpuno… Pročitaj više: Zločin i masakr civila u Rodaljicama (1992.) - Smrt u Glavnjači: Kako je ubijen Andrija Hebrang
Na današnji dan, 11. lipnja 1949. godine, u beogradskom zatvoru Glavnjača pod iznimno sumnjivim okolnostima ugašen je život istaknutog hrvatskog političara. Iako je režim tvrdio… Pročitaj više: Smrt u Glavnjači: Kako je ubijen Andrija Hebrang - Na današnji dan rođena su braća Radić, vizionari koji su iz temelja promijenili hrvatski politički krajobraz
Istaknuti velikani, braća Radić, svojim su rođenjem na današnji dan obilježili početak nove ere u hrvatskoj politici, spustivši borbu za nacionalna prava iz zatvorenih salona… Pročitaj više: Na današnji dan rođena su braća Radić, vizionari koji su iz temelja promijenili hrvatski politički krajobraz - Na današnji dan prije 35. godina osnovana je A-satnija ZNG-a u Bjelovaru
Osnovana 10. lipnja 1991. godine, elitna A-satnija Bjelovar postala je prva profesionalna vojna formacija u svojoj regiji. Iako slabo naoružani, ovi su visoko motivirani dragovoljci… Pročitaj više: Na današnji dan prije 35. godina osnovana je A-satnija ZNG-a u Bjelovaru - Obilježena 35. obljetnica osnutka 57. samostalnog bataljuna ZNG-a “Marijan Celjak” u Sisku
U Sisku je polaganjem vijenaca i svečanim programom obilježena 35. obljetnica ustrojavanja prve dragovoljačke postrojbe Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Legendarni 57. SAMB „Marijan Celjak“… Pročitaj više: Obilježena 35. obljetnica osnutka 57. samostalnog bataljuna ZNG-a “Marijan Celjak” u Sisku - Tišina koja para uši: Zašto za ubojstvo osmero djece u Vitezu nitko nikada nije odgovarao?
Teško je ostati ravnodušan pred povijesnim tragedijama koje uključuju najranjivije, a stravičan masakr u Vitezu 10. lipnja 1993. godine jedan je od najmračnijih podsjetnika na… Pročitaj više: Tišina koja para uši: Zašto za ubojstvo osmero djece u Vitezu nitko nikada nije odgovarao? - Kraj dvadesetogodišnje sage: Branimiru Glavašu pravomoćno sedam godina zatvora, on poručuje: “Imat će goleme muke sa mnom!”
ZAGREB/OSIJEK – Hrvatski pravosudni sustav u srijedu je formalno zatvorio jedno od najkompleksnijih i najdugotrajnijih poglavlja u povijesti tranzicijske pravde. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske… Pročitaj više: Kraj dvadesetogodišnje sage: Branimiru Glavašu pravomoćno sedam godina zatvora, on poručuje: “Imat će goleme muke sa mnom!”
