Burna saborska rasprava uoči glasovanja o stanju sudbene vlasti za 2024. godinu otvorila je ključno pitanje – tko i zašto blokira izbor predsjednika Vrhovnog suda. Umjesto stručne analize pravosuđa, zastupnici su se sukobili oko političkog utjecaja, trgovine funkcijama i sve dublje institucionalne krize.
U sabornici u kojoj bi se trebale susretati argumentacija i odgovornost, još jednom smo svjedočili političkom teatru u kojem je tema – stanje sudbene vlasti – poslužila tek kao kulisa za dublji, dugotrajniji i opasniji sukob: onaj oko kontrole nad pravosuđem.
Izvješće kao povod, a ne tema
Glasovanje o izvješću Vrhovni sud Republike Hrvatske za 2024. godinu završilo je očekivano – većina ga je prihvatila. No, sama rasprava gotovo da se nije bavila sadržajem izvješća. Umjesto analize učinkovitosti sudova, trajanja postupaka ili povjerenja građana, saborski zastupnici otvorili su pitanje koje već godinu dana visi nad hrvatskim institucionalnim sustavom: zašto Hrvatska nema predsjednika Vrhovnog suda?
To pitanje postalo je simbol šire blokade.
Sudbena vlast bez glave
Oporba, predvođena Sandrom Benčić i Dalijom Orešković, jasno je artikulirala tezu: izostanak izbora predsjednika Vrhovnog suda nije tehnički problem, nego politička odluka.
“Godinu dana bez čelnika treće grane vlasti – to nije proceduralni propust, nego poruka. Poruka da sudbena vlast može čekati. Ili, kako je to formulirano u raspravi, da je „dekapitirana“.
U takvom okviru posebno odzvanja optužba da izvršna vlast, personificirana u Andrej Plenković, aktivno utječe na proces izbora – što bi, ako se pokaže točnim, predstavljalo ozbiljan udar na načelo trodiobe vlasti.
“Paket-aranžman” koji dijeli Sabor
Središnji prijepor može se svesti na jednu riječ: uvjetovanje.
Vladajući, kroz istupe poput onog Krunoslava Katičića, brane stav da se izbor predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca treba promatrati u širem političkom dogovoru – svojevrsnom „paketu“ koji bi osigurao stabilnost institucija.
Oporba taj pristup naziva političkom trgovinom.
Je li legitimno povezivati dva odvojena procesa? Ili je riječ o pokušaju da se kroz jedan izbor osigura kontrola nad drugim?
To pitanje ostalo je bez odgovora, ali je razotkrilo bit problema: nepovjerenje između političkih aktera dosegnulo je razinu na kojoj više nema ni minimalnog konsenzusa oko temeljnih institucionalnih pitanja.
Retorika na rubu – i preko njega
Rasprava je ubrzo skliznula u ono što je postalo gotovo pravilo saborskog folklora: povrede Poslovnika kao zamjena za replike, opomene kao zamjena za argumente.
Zastupnici poput Hrvoja Zekanovića i Ante Sanadera dodatno su zaoštrili ton, dok su Arsen Bauk i drugi pokušavali vratiti raspravu na proceduralnu logiku: glasajte za kandidate koje smatrate dobrima – ili nemojte.
No, upravo u toj jednostavnosti krije se paradoks: ono što bi trebalo biti pitanje stručnosti i integriteta kandidata, pretvoreno je u pitanje političke lojalnosti i strateškog nadmudrivanja.
Povjerenje građana – stvarna žrtva
U jednoj od rijetkih točaka suglasja, izrečena je poražavajuća statistika: većina građana nema povjerenja u pravosuđe. Razlozi su različiti, ali politički pritisak i percepcija kontrole vlasti nad institucijama redovito se nalaze pri vrhu.
Ako sudbena vlast nema čelnika, ako se izbori sudaca pretvaraju u političke bitke, a rasprave u međusobne optužbe – teško je očekivati da će građani vjerovati sustavu.
Zaključak: kriza bez epiloga
Na kraju dana, Sabor je odradio ono što mora – izglasao je zaključak.
No, suštinski problem ostaje neriješen.
Hrvatska i dalje nema predsjednika Vrhovnog suda. Politički akteri i dalje se ne mogu dogovoriti oko procedura koje bi trebale biti temelj demokracije. A sudbena vlast i dalje funkcionira – ali bez pune legitimnosti.
Možda je najprecizniju dijagnozu dao jedan od zastupnika: sustav je funkcionalan – onoliko koliko bi bila funkcionalna Vlada bez premijera ili Sabor bez predsjednika.
Drugim riječima: formalno postoji, ali suštinski – nedostaje mu glava.
I dok se ta praznina ne popuni, svaka sljedeća rasprava o pravosuđu bit će tek nastavak iste priče.
- Bitka za slavonsko tekuće zlato: Domaći pčelari u teškoj borbi protiv uvoznih patvorina!
U sklopu ovogodišnjih Petrijevačkih žetvenih svečanosti održani su tradicionalni 18. Dani meda u Valpovštini, stručni skup koji je okupio brojne domaće pčelare i nacionalne stručnjake… Pročitaj više: Bitka za slavonsko tekuće zlato: Domaći pčelari u teškoj borbi protiv uvoznih patvorina! - Sedmi biciklistički maraton VBR za heroje Osijeka: Pedalama protiv zaborava
Tradicionalni, sedmi po redu biciklistički maraton VBR uspješno je povezao Slatinu i Osijek, odajući počast herojima Domovinskog rata i legendarnom civilnom otporu. OSIJEK / SLATINA… Pročitaj više: Sedmi biciklistički maraton VBR za heroje Osijeka: Pedalama protiv zaborava - Kišni oblaci nisu pokvarili slavonski ponos: Otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti
Unatoč iznenadnom pljusku koji je nakratko odgodio službeni početak, svečano su otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti, tradicionalna manifestacija izvornog amaterskog folklornog stvaralaštva koja je u… Pročitaj više: Kišni oblaci nisu pokvarili slavonski ponos: Otvorene 32. Petrijevačke žetvene svečanosti - Krvava noć u Stadionskom naselju: Mučki hitac iz podruma koji je uzeo život prvom vitezu SJP “Orao”
Početak ratnog vihora u Osijeku 1991. godine obilježile su ulične borbe i strah od snajperista, no jedan događaj trajno je upisan u povijest. Heroj Ivica… Pročitaj više: Krvava noć u Stadionskom naselju: Mučki hitac iz podruma koji je uzeo život prvom vitezu SJP “Orao” - Na rubu Trećeg svjetskog rata: Osveta Irana i Trumpov apokaliptični protuudar!
Sukob Irana i SAD-a ulazi u nepredvidivu i izrazito opasnu fazu. Dok iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamenei najavljuje neizbježnu osvetu za ubojstvo svog oca, američki… Pročitaj više: Na rubu Trećeg svjetskog rata: Osveta Irana i Trumpov apokaliptični protuudar! - Besplatni letovi, francuske mrcine i brodovi s limunom: Anatomija jedne hrvatske nabave
Hrvatska se priključila konzorciju za korištenje transportnog aviona Airbus A400M. Dok Vlada rješava pitanje NATO kvota, postavlja se pitanje je li Airbus A400M strateški optimalan… Pročitaj više: Besplatni letovi, francuske mrcine i brodovi s limunom: Anatomija jedne hrvatske nabave - Trideset prva obljetnica genocida u Srebrenici: Globalni mehanizam sjećanja i borbe protiv zaborava
Trideset i jednu godinu kasnije, genocid u Srebrenici ne predstavlja samo bolno odavanje počasti žrtvama, već je prerastao u aktivan, globalni mehanizam borbe protiv zaborava.… Pročitaj više: Trideset prva obljetnica genocida u Srebrenici: Globalni mehanizam sjećanja i borbe protiv zaborava - Genocid u Srebrenici: Trajna borba za istinu i pravdu u sjeni međunarodnog neuspjeha
Genocid u Srebrenici, nedvosmisleno potvrđen i dokazan pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) te Međunarodnim sudom pravde (ICJ), ne predstavlja samo zatvoreno poglavlje… Pročitaj više: Genocid u Srebrenici: Trajna borba za istinu i pravdu u sjeni međunarodnog neuspjeha - U Osijeku održana konferencija “Money Deep Talk”: Financijska pismenost i karijerne prilike ključni za ostanak mladih
U osječkom IT Parku održana je konferencija “Money Deep Talk” koja je u prvi plan stavila važnost financijske pismenosti i poslovne prilike za mlade u… Pročitaj više: U Osijeku održana konferencija “Money Deep Talk”: Financijska pismenost i karijerne prilike ključni za ostanak mladih - Okrugli stol u Hrvatskom saboru: Ljeto 1941. i prešućena istina o stradanju Hrvata u Lici i Bosni
Desetljećima je ljeto 1941. u službenoj historiografiji slavljeno kao vrijeme herojskog narodnog ustanka, no prava je istina dugo, namjerno i sustavno skrivana. Nedavni okrugli stol… Pročitaj više: Okrugli stol u Hrvatskom saboru: Ljeto 1941. i prešućena istina o stradanju Hrvata u Lici i Bosni
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
