Burna saborska rasprava uoči glasovanja o stanju sudbene vlasti za 2024. godinu otvorila je ključno pitanje – tko i zašto blokira izbor predsjednika Vrhovnog suda. Umjesto stručne analize pravosuđa, zastupnici su se sukobili oko političkog utjecaja, trgovine funkcijama i sve dublje institucionalne krize.
U sabornici u kojoj bi se trebale susretati argumentacija i odgovornost, još jednom smo svjedočili političkom teatru u kojem je tema – stanje sudbene vlasti – poslužila tek kao kulisa za dublji, dugotrajniji i opasniji sukob: onaj oko kontrole nad pravosuđem.
Izvješće kao povod, a ne tema
Glasovanje o izvješću Vrhovni sud Republike Hrvatske za 2024. godinu završilo je očekivano – većina ga je prihvatila. No, sama rasprava gotovo da se nije bavila sadržajem izvješća. Umjesto analize učinkovitosti sudova, trajanja postupaka ili povjerenja građana, saborski zastupnici otvorili su pitanje koje već godinu dana visi nad hrvatskim institucionalnim sustavom: zašto Hrvatska nema predsjednika Vrhovnog suda?
To pitanje postalo je simbol šire blokade.
Sudbena vlast bez glave
Oporba, predvođena Sandrom Benčić i Dalijom Orešković, jasno je artikulirala tezu: izostanak izbora predsjednika Vrhovnog suda nije tehnički problem, nego politička odluka.
“Godinu dana bez čelnika treće grane vlasti – to nije proceduralni propust, nego poruka. Poruka da sudbena vlast može čekati. Ili, kako je to formulirano u raspravi, da je „dekapitirana“.
U takvom okviru posebno odzvanja optužba da izvršna vlast, personificirana u Andrej Plenković, aktivno utječe na proces izbora – što bi, ako se pokaže točnim, predstavljalo ozbiljan udar na načelo trodiobe vlasti.
“Paket-aranžman” koji dijeli Sabor
Središnji prijepor može se svesti na jednu riječ: uvjetovanje.
Vladajući, kroz istupe poput onog Krunoslava Katičića, brane stav da se izbor predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca treba promatrati u širem političkom dogovoru – svojevrsnom „paketu“ koji bi osigurao stabilnost institucija.
Oporba taj pristup naziva političkom trgovinom.
Je li legitimno povezivati dva odvojena procesa? Ili je riječ o pokušaju da se kroz jedan izbor osigura kontrola nad drugim?
To pitanje ostalo je bez odgovora, ali je razotkrilo bit problema: nepovjerenje između političkih aktera dosegnulo je razinu na kojoj više nema ni minimalnog konsenzusa oko temeljnih institucionalnih pitanja.
Retorika na rubu – i preko njega
Rasprava je ubrzo skliznula u ono što je postalo gotovo pravilo saborskog folklora: povrede Poslovnika kao zamjena za replike, opomene kao zamjena za argumente.
Zastupnici poput Hrvoja Zekanovića i Ante Sanadera dodatno su zaoštrili ton, dok su Arsen Bauk i drugi pokušavali vratiti raspravu na proceduralnu logiku: glasajte za kandidate koje smatrate dobrima – ili nemojte.
No, upravo u toj jednostavnosti krije se paradoks: ono što bi trebalo biti pitanje stručnosti i integriteta kandidata, pretvoreno je u pitanje političke lojalnosti i strateškog nadmudrivanja.
Povjerenje građana – stvarna žrtva
U jednoj od rijetkih točaka suglasja, izrečena je poražavajuća statistika: većina građana nema povjerenja u pravosuđe. Razlozi su različiti, ali politički pritisak i percepcija kontrole vlasti nad institucijama redovito se nalaze pri vrhu.
Ako sudbena vlast nema čelnika, ako se izbori sudaca pretvaraju u političke bitke, a rasprave u međusobne optužbe – teško je očekivati da će građani vjerovati sustavu.
Zaključak: kriza bez epiloga
Na kraju dana, Sabor je odradio ono što mora – izglasao je zaključak.
No, suštinski problem ostaje neriješen.
Hrvatska i dalje nema predsjednika Vrhovnog suda. Politički akteri i dalje se ne mogu dogovoriti oko procedura koje bi trebale biti temelj demokracije. A sudbena vlast i dalje funkcionira – ali bez pune legitimnosti.
Možda je najprecizniju dijagnozu dao jedan od zastupnika: sustav je funkcionalan – onoliko koliko bi bila funkcionalna Vlada bez premijera ili Sabor bez predsjednika.
Drugim riječima: formalno postoji, ali suštinski – nedostaje mu glava.
I dok se ta praznina ne popuni, svaka sljedeća rasprava o pravosuđu bit će tek nastavak iste priče.
- Svečano obilježeno 65 godina EFOS-a: Najavljeno otvaranje prvog Bloomberg financijskog laboratorija u Hrvatsko
Ekonomski fakultet u Osijeku svečano je obilježio 65. obljetnicu uspješnog rada, kontinuiranog razvoja i prilagodbe modernim tržišnim trendovima. Visoku obljetnicu uveličali su županica Nataša Tramišak… Pročitaj više: Svečano obilježeno 65 godina EFOS-a: Najavljeno otvaranje prvog Bloomberg financijskog laboratorija u Hrvatsko - HSU potvrdio: Od 2027. godine potpuno se ukida porez na sve mirovine
Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) službeno je potvrdila kako se od 1. siječnja 2027. godine u potpunosti ukida porez na mirovine, što će obuhvatiti gotovo 530… Pročitaj više: HSU potvrdio: Od 2027. godine potpuno se ukida porez na sve mirovine - Krunoslav Kićo Slabinac – Kad umjetnost dodirne dušu: Osijek se odužuje svom glazbenom velikanu
Danas je u Kulturnom centru u Osijeku svečano predstavljena monografija autorice Dubravke Bouše pod nazivom „Krunoslav Kićo Slabinac – Kad umjetnost dodirne dušu“. Ovaj emotivni… Pročitaj više: Krunoslav Kićo Slabinac – Kad umjetnost dodirne dušu: Osijek se odužuje svom glazbenom velikanu - UNICEF pokrenuo kampanju “I malo nasilja je previše – učimo o roditeljstvu!”
Roditeljstvo donosi brojne izazove, a stres i umor često dovode do neželjenih reakcija. Nova UNICEF-ova kampanja “I malo nasilja je previše” ističe zašto je odgoj… Pročitaj više: UNICEF pokrenuo kampanju “I malo nasilja je previše – učimo o roditeljstvu!” - Deblokada Dubrovnika u svibnju 1992. godine bila je ključna vojna prekretnica Hrvatske vojske
U kasno proljeće 1992. godine, nakon osam mjeseci stravične opsade i razaranja civilnih ciljeva, započela je povijesna deblokada Dubrovnika. Ova složena vojno-redarstvena operacija nije predstavljala… Pročitaj više: Deblokada Dubrovnika u svibnju 1992. godine bila je ključna vojna prekretnica Hrvatske vojske - U Zagrebu obilježen Dan bijele trake, 102 pjesnika podigla „Spomenik u srcu“ za ubijenu djecu Prijedora
U zagrebačkom Novinarskom domu svečano je obilježen Dan bijele trake, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih civila Prijedora i okolice, među kojima je… Pročitaj više: U Zagrebu obilježen Dan bijele trake, 102 pjesnika podigla „Spomenik u srcu“ za ubijenu djecu Prijedora - Hakerski upad na stranice Ministarstva: Sustav u potpunosti siguran, podaci građana nisu ugroženi
Jučerašnji hakerski napad na Ministarstvo i privremena nedostupnost mrežnih stranica uspješno su sanirani brzom reakcijom IT stručnjaka, pri čemu je potvrđeno da baze podataka i… Pročitaj više: Hakerski upad na stranice Ministarstva: Sustav u potpunosti siguran, podaci građana nisu ugroženi - Milanović u OSRH: Obišao VSOA-u i bazu za bespilotne sustave u Udbini
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u OSRH odradio je u ponedjeljak niz važnih radnih posjeta. Vrhovni zapovjednik prvo je posjetio Vojnu sigurnosno-obavještajnu agenciju (VSOA), a… Pročitaj više: Milanović u OSRH: Obišao VSOA-u i bazu za bespilotne sustave u Udbini - Vlada odobrila višemilijunsko zaduženje Dubrovnika i Općine Magadenovac
Vlada Republike Hrvatske odobrila je višemilijunsko zaduženje Dubrovnika koje će omogućiti realizaciju čak 16 kapitalnih projekata do 2028. godine. Uz Dubrovnik, zeleno svjetlo za važno… Pročitaj više: Vlada odobrila višemilijunsko zaduženje Dubrovnika i Općine Magadenovac - Hrvatski Staljingrad: Posljednja bitka Drugog svjetskog rata u Europi vodila se u Odžaku
Dok je službena povijest slavila kraj rata 8. svibnja 1945., u Bosanskoj Posavini oružje nije utihnulo. Bitka za Odžak trajala je sve do 25. svibnja,… Pročitaj više: Hrvatski Staljingrad: Posljednja bitka Drugog svjetskog rata u Europi vodila se u Odžaku
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
