ZAGREB, 15. veljače 2026. – Za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina država je u 2026. godini izdvojila ukupno 12,1 milijun eura, što je oko 10 posto više nego godinu ranije, kada je raspoređeno 11 milijuna eura. Iznimka su poljska i bugarska nacionalna manjina, koje su ove godine dobile nešto manje sredstava nego lani, dok su sve ostale manjine zabilježile povećanje.
Za programe kulturne autonomije tj. informiranje i izdavaštvo, kulturni amaterizam i manjinske manifestacije te bilateralne programe, država je ove godine izdvojila 12,1 milijuna eura, što je 10 posto više u odnosu na prošlu kada je izdvojila 11 milijuna eura.
Zanimanje za ta sredstva bilo je poprilično, na javni poziv prijavljeno je 1365 programa, a iznos koji su za njih tražile manjinske udruge i ustanove dosegnuo je gotovo 18,5 milijuna eura. To je 11,5 posto više nego 2025., kada su tražile 16,6 milijuna eura, a čak 45 posto više nego 2024. godine kada su tražile 12,8 milijuna eura.
Odobreno je financiranje 1235 programa, za informiranje 106 programa, za izdavaštvo 72, kulturni amaterizam 463, te za kulturne manifestacije 591.
Kako se glasovalo o rasporedu sredstava
Odluku o rasporedu sredstva za 2026. godinu donio je Savjet za nacionalne manjine na sjednici 6. veljače, a objavljena je u Narodnim novinama.
Od 20 članova Savjeta na sjednici ih je bilo 18, samo Marija Meleško bila je suzdržana, ostalih 17 članova glasovalo je za tu Odluku.
To su Milorad Pupovac, Anja Šimpraga, Dragana Jeckov, Milan Vukelić, Vladimir Bilek, Robert Jankovics, Veljko Kajtazi, Tibor Varga, Branka Baksa, Zorica Velinovska, Zvonko Kostelnik, Danilo Ivezić, Darko Šonc, Bruno Beljak, Zoran Ferber, Ishak Hodžić i Armin Hodžić.
Na sjednici nisu bili Vladimir Ham i Furio Radin.
Turska manjina prvi put prijavila svoje programe
Iz nje je razvidno da je poljska nacionalna manjina ove godine dobila 70.500 eura, a bugarska 32.700 eura što je 2. 100 eura, odnosno 4.100 eura, manje nego prošle godine.
Skromnih 16 tisuća eura dobila je turska nacionalna manjina koja je ove godine prvi put prijavila svoje programe za financiranje.
Po pet tisuća eura dobila je za manifestacije Večeri turske kulture u Zagrebu i Dani turske kulture u Hrvatskoj u Osijeku, četiri tisuće za izložbu Spomenici osmanskog razdoblja u Hrvatskoj – Zagreb, Osijek, Rijeka te dvije tisuće eura za informiranje, odnosno mrežnu stranicu Nacionalne zajednice Turaka.
Pet manjina prednjači po dobivenim sredstvima
Pet nacionalnih manjina prednjači po dobivenim sredstvima, to su srpska, mađarska, talijanska, češka i bošnjačka.
Najviše sredstava za programe kulturne autonomije dobila je najbrojnija manjina, srpska, nešto manje od 2,6 milijuna eura, što je 25 tisuća eura više nego prošle godine.
Najviše je, 1,25 milijuna eura, dobilo Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Srpsko narodno vijeće dobilo je 683.000 eura, od čega 400.000 za tjednik Novosti, a 271.000 za časopis Tragovi, isto kao i lani. Zajedničkom vijeću općina Vukovar pripalo je 334.200 eura, a Srpskom privrednom društvu Privrednik iz Zagreba 91.000 eura.
Mađarska manjina dobila je nešto preko dva milijuna eura, što je 367.000 eura više nego u 2025 godini. Glavninu sredstava, 1,85 milijuna dobila je Demokratska zajednica Mađara Hrvatske, odnosno brojne udruge i društva koje okuplja.
Talijanska manjina dobila je 42. 500 eura više nego lani, ukupno nešto manje od 1, 6 milijuna eura. Novinsko-izdavačkoj kući Edit Rijeka, koja je nakladnik dnevnog lista na talijanskom jeziku La voce del popolo, pripalo je 1, 1 milijun eura, od čega za sam list 979.000 eura, isto kao i prošle godine.
Za programe udruga češke manjine odobreno je nešto preko milijun eura, oko 112.000 eura više nego u 2025. godini. Novinsko-izdavačka ustanova Jednota iz Daruvara dobila je 607.000 eura, od čega 414. 600 za tjednik Jednota, što je više nego lani kada je ustanova dobila 521.580 eura, a tjednik 376. 880 eura. Savez Čeha u Hrvatskoj ove je godine dobio 452.000 eura.
Bošnjačka manjina za svoje je programe dobila 929. 000 eura, 136.000 više nego lani. Najviše je, 131.000 eura pripalo Saboru bošnjačkih asocijacija Hrvatske, a unutar njega za SaBaH Info, 60.000 eura.
Ukrajincima više 75.000 eura, Romima 65.000 eura
Savjet je ove godine više sredstava odobrio i za programe albanske nacionalne manjine, 587. 600 eura ili 51.000 eura više nego lani.
Za programe ukrajinske manjine odobreno je 75.000 eura više nego u 2025., gotovo 494.000 eura.
Više sredstava u ovoj je godini namijenjeno i programima slovačke manjine, 475.000 eura ili 51. 500 više nego lani, ali i programima romske manjine, oko 380.000 eura ili 65.000 eura više nego lani.
Makedonska manjina za ovu je godinu dobila gotovo 330. 000 eura (33.00 eura više), rusinska 300.000 eura (29. 000 eura više), slovenska 261. 000 eura (oko 10.000 eura više), židovska 259. 000 eura (13.000 eura više), njemačka i austrijska 240.000 eura (24.000 eura više) crnogorska 227. 000 eura (18.000 eura više), ruska 196.000 eura (16.000 eura više), a rumunjska nacionalna manjina 28. 500 eura, što je 2. 500 eura više nego prošle godine.
(Hina)
- Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina
Jesu li državne nekretnine zlatni rudnik za proračun ili privatni servis političkih elita? Dok nalazi revizije otkrivaju milijunske gubitke na praznim stanovima, a zviždačica Maja… Pročitaj više: Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina - Novi Zakon o obveznim odnosima: Duže jamstvo i digitalne punomoći
Ministar Damir Habijan predstavio je izmjene Zakona o obveznim odnosima koje donose pravo na popravak, produljenje jamstva za godinu dana, uvođenje digitalne punomoći i bolju… Pročitaj više: Novi Zakon o obveznim odnosima: Duže jamstvo i digitalne punomoći - Raspudić o mediju :„pričaju nebuloze“ i prave javnost „idiotima“
Zastupnik Nino Raspudić u Saboru je progovorio o razgranatoj mreži korupcije u hrvatskim sportskim savezima, pranju novca kroz državne tvrtke poput HEP-a te ulozi medija… Pročitaj više: Raspudić o mediju :„pričaju nebuloze“ i prave javnost „idiotima“ - Jurčević: „Jasenovac je otkopan još 1964.”
ZAGREB, 16. travanj 2026. – U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika, povjesničar i zastupnik Josip Jurčević održao je u Hrvatskom saboru oštar govor… Pročitaj više: Jurčević: „Jasenovac je otkopan još 1964.” - Miletić oštro iz Sabora: „Hrvatska je država u kojoj se kradu milijarde, a zviždače progone kao divljač“
Zastupnik Mosta Marin Miletić u Saboru je žestoko kritizirao korupciju u sportskim savezima, progon zviždača poput Damira Sabljaka te pristranost HND-a, poručivši da Hrvatska može… Pročitaj više: Miletić oštro iz Sabora: „Hrvatska je država u kojoj se kradu milijarde, a zviždače progone kao divljač“ - Ministar Medved predstavio izvješće o nestalima za 2025. godinu
Izvješće ministra Tome Medveda o nestalima u 2025. godini otkriva značajne pomake u potrazi, uključujući nove masovne grobnice i ulaganja od 250.000 eura u DNA… Pročitaj više: Ministar Medved predstavio izvješće o nestalima za 2025. godinu - U Osijeku predstavljena medalja povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva
Odlukom Vlade RH i Hrvatskog sabora, 2025. godina proglašena je godinom obilježavanja velike obljetnice krunidbe kralja Tomislava. Osječko-baranjska županija i Muzej likovnih umjetnosti (MLU) trajni… Pročitaj više: U Osijeku predstavljena medalja povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva - Skok cijena energenata i stanovanja obilježio ožujak 2026.
Prema najnovijem izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS), cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ožujku su porasle za 4,8% na godišnjoj razini. U… Pročitaj više: Skok cijena energenata i stanovanja obilježio ožujak 2026. - U Gornjoj Dubravi ekshumirane prve žrtve, istraživanja se šire na Sesvete
U tijeku su opsežna terenska istraživanja Ministarstva hrvatskih branitelja na području Grada Zagreba. Prema dostupnim saznanjima, riječ je o žrtvama partizansko-komunističkih zločina počinjenih neposredno nakon… Pročitaj više: U Gornjoj Dubravi ekshumirane prve žrtve, istraživanja se šire na Sesvete - Osijek lider u odvajanju otpada: Održan III. Eco City Waste Fest
Dok drugi gradovi plaćaju penale, Osijek bilježi 58% odvojenog prikupljanja otpada. Treće izdanje Eco City Waste Festa okupilo je vrtiće, škole i stručnjake kako bi… Pročitaj više: Osijek lider u odvajanju otpada: Održan III. Eco City Waste Fest
DOMOVINSKI RAT