ZAGREB, 15. veljače 2026. – Za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina država je u 2026. godini izdvojila ukupno 12,1 milijun eura, što je oko 10 posto više nego godinu ranije, kada je raspoređeno 11 milijuna eura. Iznimka su poljska i bugarska nacionalna manjina, koje su ove godine dobile nešto manje sredstava nego lani, dok su sve ostale manjine zabilježile povećanje.
Za programe kulturne autonomije tj. informiranje i izdavaštvo, kulturni amaterizam i manjinske manifestacije te bilateralne programe, država je ove godine izdvojila 12,1 milijuna eura, što je 10 posto više u odnosu na prošlu kada je izdvojila 11 milijuna eura.
Zanimanje za ta sredstva bilo je poprilično, na javni poziv prijavljeno je 1365 programa, a iznos koji su za njih tražile manjinske udruge i ustanove dosegnuo je gotovo 18,5 milijuna eura. To je 11,5 posto više nego 2025., kada su tražile 16,6 milijuna eura, a čak 45 posto više nego 2024. godine kada su tražile 12,8 milijuna eura.
Odobreno je financiranje 1235 programa, za informiranje 106 programa, za izdavaštvo 72, kulturni amaterizam 463, te za kulturne manifestacije 591.
Kako se glasovalo o rasporedu sredstava
Odluku o rasporedu sredstva za 2026. godinu donio je Savjet za nacionalne manjine na sjednici 6. veljače, a objavljena je u Narodnim novinama.
Od 20 članova Savjeta na sjednici ih je bilo 18, samo Marija Meleško bila je suzdržana, ostalih 17 članova glasovalo je za tu Odluku.
To su Milorad Pupovac, Anja Šimpraga, Dragana Jeckov, Milan Vukelić, Vladimir Bilek, Robert Jankovics, Veljko Kajtazi, Tibor Varga, Branka Baksa, Zorica Velinovska, Zvonko Kostelnik, Danilo Ivezić, Darko Šonc, Bruno Beljak, Zoran Ferber, Ishak Hodžić i Armin Hodžić.
Na sjednici nisu bili Vladimir Ham i Furio Radin.
Turska manjina prvi put prijavila svoje programe
Iz nje je razvidno da je poljska nacionalna manjina ove godine dobila 70.500 eura, a bugarska 32.700 eura što je 2. 100 eura, odnosno 4.100 eura, manje nego prošle godine.
Skromnih 16 tisuća eura dobila je turska nacionalna manjina koja je ove godine prvi put prijavila svoje programe za financiranje.
Po pet tisuća eura dobila je za manifestacije Večeri turske kulture u Zagrebu i Dani turske kulture u Hrvatskoj u Osijeku, četiri tisuće za izložbu Spomenici osmanskog razdoblja u Hrvatskoj – Zagreb, Osijek, Rijeka te dvije tisuće eura za informiranje, odnosno mrežnu stranicu Nacionalne zajednice Turaka.
Pet manjina prednjači po dobivenim sredstvima
Pet nacionalnih manjina prednjači po dobivenim sredstvima, to su srpska, mađarska, talijanska, češka i bošnjačka.
Najviše sredstava za programe kulturne autonomije dobila je najbrojnija manjina, srpska, nešto manje od 2,6 milijuna eura, što je 25 tisuća eura više nego prošle godine.
Najviše je, 1,25 milijuna eura, dobilo Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Srpsko narodno vijeće dobilo je 683.000 eura, od čega 400.000 za tjednik Novosti, a 271.000 za časopis Tragovi, isto kao i lani. Zajedničkom vijeću općina Vukovar pripalo je 334.200 eura, a Srpskom privrednom društvu Privrednik iz Zagreba 91.000 eura.
Mađarska manjina dobila je nešto preko dva milijuna eura, što je 367.000 eura više nego u 2025 godini. Glavninu sredstava, 1,85 milijuna dobila je Demokratska zajednica Mađara Hrvatske, odnosno brojne udruge i društva koje okuplja.
Talijanska manjina dobila je 42. 500 eura više nego lani, ukupno nešto manje od 1, 6 milijuna eura. Novinsko-izdavačkoj kući Edit Rijeka, koja je nakladnik dnevnog lista na talijanskom jeziku La voce del popolo, pripalo je 1, 1 milijun eura, od čega za sam list 979.000 eura, isto kao i prošle godine.
Za programe udruga češke manjine odobreno je nešto preko milijun eura, oko 112.000 eura više nego u 2025. godini. Novinsko-izdavačka ustanova Jednota iz Daruvara dobila je 607.000 eura, od čega 414. 600 za tjednik Jednota, što je više nego lani kada je ustanova dobila 521.580 eura, a tjednik 376. 880 eura. Savez Čeha u Hrvatskoj ove je godine dobio 452.000 eura.
Bošnjačka manjina za svoje je programe dobila 929. 000 eura, 136.000 više nego lani. Najviše je, 131.000 eura pripalo Saboru bošnjačkih asocijacija Hrvatske, a unutar njega za SaBaH Info, 60.000 eura.
Ukrajincima više 75.000 eura, Romima 65.000 eura
Savjet je ove godine više sredstava odobrio i za programe albanske nacionalne manjine, 587. 600 eura ili 51.000 eura više nego lani.
Za programe ukrajinske manjine odobreno je 75.000 eura više nego u 2025., gotovo 494.000 eura.
Više sredstava u ovoj je godini namijenjeno i programima slovačke manjine, 475.000 eura ili 51. 500 više nego lani, ali i programima romske manjine, oko 380.000 eura ili 65.000 eura više nego lani.
Makedonska manjina za ovu je godinu dobila gotovo 330. 000 eura (33.00 eura više), rusinska 300.000 eura (29. 000 eura više), slovenska 261. 000 eura (oko 10.000 eura više), židovska 259. 000 eura (13.000 eura više), njemačka i austrijska 240.000 eura (24.000 eura više) crnogorska 227. 000 eura (18.000 eura više), ruska 196.000 eura (16.000 eura više), a rumunjska nacionalna manjina 28. 500 eura, što je 2. 500 eura više nego prošle godine.
(Hina)
- Dobre vijesti za umirovljenike: Sredstva za svibanj stižu na račune
Nova isplata mirovina za svibanj 2026. godine kreće početkom idućeg tjedna, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) poziva umirovljenike da provjere svoje bankovne račune.… Pročitaj više: Dobre vijesti za umirovljenike: Sredstva za svibanj stižu na račune - Skandal u zadarskom zdravstvu: Šefica odjela i liječnik lažirali sate i oštetili bolnicu za više od 48.000 eura
Nova optužnica Zadar podignuta je protiv dvoje zdravstvenih djelatnika koji su godinama lažirali prekovremene sate i odobravali neosnovane dopuste, čime su opću bolnicu oštetili za… Pročitaj više: Skandal u zadarskom zdravstvu: Šefica odjela i liječnik lažirali sate i oštetili bolnicu za više od 48.000 eura - Nova cjenovna eskalacija, šokovi i tekuća zbivanja u prvoj polovici 2026. godine
Ulazak u 2026. godinu, godinu donio je dramatičan preokret. Umjesto očekivanog postepenog klizanja prema ciljanih 2%, prva polovina godine obilježena je snažnim, nelinearnim skokovima inflacije.… Pročitaj više: Nova cjenovna eskalacija, šokovi i tekuća zbivanja u prvoj polovici 2026. godine - Prosvjedi 1968: Kako je studentski bunt srušio mit o savršenom društvu
Burna 1968. godina ostaje upisana u globalnoj povijesti kao vrijeme seizmičkih društvenih pomaka, masovnih antiratnih demonstracija i studentskih previranja. Od pariških ulica do praških trgova,… Pročitaj više: Prosvjedi 1968: Kako je studentski bunt srušio mit o savršenom društvu - Svjetsko arhitektonsko čudo usred slavonske ravnice: Predstavljen vizionarski projekt nove koncertne dvorane
Ekskluzivno predstavljanje monumentalnog projekta nove koncertne dvorane u Slavoniji okupilo je vrh hrvatskog političkog i javnog života, najavljujući kulturnu renesansu regije. Investitor Marko Pipunić i… Pročitaj više: Svjetsko arhitektonsko čudo usred slavonske ravnice: Predstavljen vizionarski projekt nove koncertne dvorane - SVEČANO OBILJEŽEN DAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE: Osijek i Županija bilježe povijesne investicije i demografski oporavak
OSIJEK – U povodu Dana Osječko-baranjske županije, u modernom zdanju Gospodarskog centra OBŽ-a u Osijeku, danas je održana svečana sjednica Županijske skupštine. Događaj je okupio… Pročitaj više: SVEČANO OBILJEŽEN DAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE: Osijek i Županija bilježe povijesne investicije i demografski oporavak - USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija
U ranim jutarnjim satima započela su nova USKOK uhićenja usmjerena protiv organiziranog kriminala. U velikoj i koordiniranoj akciji policije i carine na području triju hrvatskih… Pročitaj više: USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija - Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije
Povijest koju piše Osječko-baranjska županija jedinstven je primjer uspješne mirne reintegracije u Europi. Od teških ratnih razaranja i duboke teritorijalne podijeljenosti 1993. godine, do povijesnog… Pročitaj više: Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije - Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec
Danas, 2. lipnja 2026. godine, Hrvatska se s posebnim pijetetom i dubokim poštovanjem prisjeća hrabre djevojke iz Osijeka. Da njezin mladi život 1991. godine nije… Pročitaj više: Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec - Matko Laginja: Borba za prava Hrvata
Donošenje prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1921. godine neosporno predstavlja jednu od najkritičnijih, najturbulentnijih i dugoročno najpogubnijih točaka u modernoj političkoj povijesti. Umjesto… Pročitaj više: Matko Laginja: Borba za prava Hrvata
DOMOVINSKI RAT
