ZAGREB, 10. prosinac 2025. – Na sjednici Hrvatskog sabora došlo je do iznimno zanimljivog političkog trenutka kada je na glasovanju o objedinjavanju rasprave triju ključnih zakonskih prijedloga – Zakona o gradnji, Zakona o prostornom uređenju i Zakona o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu – došlo do izjednačenja. Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo prethodno je predložio da se o sva tri zakona raspravlja zajedno, no prijedlog nije prošao. U trenutku glasovanja u sabornici je bilo prisutno 96 zastupnika, a rezultat je bio savršeno podijeljen: 48 zastupnika glasovalo je za objedinjavanje, a 48 protiv.
Ironijom parlamentarne situacije, samo minutu nakon glasovanja u sabornicu je ušao HDZ-ov zastupnik Pero Ćosić, čiji bi dolazak promijenio ishod. No pravila su jasna – glasanje je zaključeno, a rasprava o sva tri zakona morat će se voditi odvojeno.
Ministar Bačić uvodno je naglasio da su gradnja, prostorno uređenje i energetika tri temeljna stupa održivog razvoja Hrvatske. Kako je naveo, njihovo je djelovanje neodvojivo povezano, a reforme moraju biti usklađene kako bi se postigla učinkovitija i modernija regulacija sektora.
Zanimljivo je da su do 2013. godine sve ove odredbe bile obuhvaćene jednim zakonom. Tek od 1. siječnja 2014. nastala su dva zakona – Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji. No Zakon o gradnji je, prema Bačiću, neprincipijelno uključivao i odredbe vezane uz energetsku učinkovitost, što je bilo nelogično jer su u građevinskom sektoru definirani sedam temeljnih zahtjeva, dok je samo jedan – energetska učinkovitost – bio zasebno razrađen unutar općeg zakona.
Zbog toga je sada predloženo potpuno odvajanje energetike u poseban zakon, kako bi svi propisi bili jasni, precizni i usklađeni s europskim direktivama.
Dvije godine pripreme reforme
Ministar Bačić podsjetio je da je Vlada Republike Hrvatske započela rad na opsežnoj reformi još prije dvije godine. U srpnju 2023. donijete su izmjene postojećeg Zakona o prostornom uređenju, koje su poslužile kao temelj za izradu potpuno novih zakona – o prostornom uređenju, gradnji i energetskoj učinkovitosti.
Već u studenome 2023. godine u suradnji s arhitektonskim, inženjerskim i drugim stručnim komorama definirana su temeljna polazišta, sažeta u deset glavnih načela za modernizaciju sustava.
Ministar naglašava da je više od 90 posto prijedloga stručnih komora prihvaćeno, što, kako kaže, potvrđuje da su zakoni pisani u suradnji sa strukom, bez političkog nametanja.
Osnovni cilj reforme jest stvoriti suvremen, jednostavniji, transparentniji i digitaliziran zakonodavni okvir koji će:
- ubrzati izdavanje dozvola
- povećati sigurnost gradnje
- osnažiti odgovornost projektanata, nadzora, izvođača i investitora
- potaknuti digitalizaciju i profesionalizaciju sektora
- smanjiti administrativne troškove i procedure za građane
Glavne novosti: e-dozvole, manje papira i BIM modeli
1. Potpuni sustav e-dozvola
Zakon uvodi prošireni sustav e-dozvola, koji se provodi kroz Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU). Projektanti će moći samostalno i elektronički ishoditi sve potrebne posebne uvjete i uvjete priključenja, bez odlazaka na više institucija i bez nepotrebne papirologije.
Time se postupak digitalizira „od ideje do dozvole“, što je jedna od najvećih promjena u posljednja dva desetljeća.
2. Pojednostavljenje postupaka za manje složene građevine
Za građevine koje čine oko 90% svih zahtjeva – obiteljske kuće i slične manje građevine – postupak će biti znatno brži i jednostavniji.
Umjesto glavnog projekta, bit će dovoljan idejni projekt, a glavni projekt investitor mora imati tek u trenutku prijave početka građenja, što smanjuje trošak i ubrzava postupak.
3. Smanjenje dokumentacije i troškova
Za:
- obiteljske kuće do 400 m²
- poljoprivredne objekte do 600 m²
više neće biti potrebna opsežna dokumentacija prije same gradnje. Time se administracija značajno rasterećuje.
4. Produženje roka važenja građevinske dozvole
Zakon predviđa:
- 6 godina trajanja dozvole izdane na lokalnoj razini
- 8 godina za dozvole izdane od strane Ministarstva
Bez ponovnog provođenja upravnog postupka, investitor dobiva veću sigurnost, a administrativno opterećenje se smanjuje.
5. Uvođenje obveznog izvedbenog projekta
Izvedbeni projekt postaje obvezan za sve građevine, osim za jednostavne manje objekte. Time se:
- povećava kvaliteta gradnje
- smanjuju tehnički rizici
- povećava sigurnost građevina
6. BIM model – Hrvatska među prvim zemljama Europe
Jedna od najinovativnijih novosti jest uvođenje BIM (Building Information Modeling) sustava. Riječ je o digitalnom 3D modelu građevine koji povezuje sve sudionike:
- projektante
- investitore
- izvođače
BIM omogućuje koordinirano projektiranje, praćenje faza gradnje i upravljanje objektom tijekom njegova životnog vijeka. Ministar Bačić je naglasio da je Hrvatska među rijetkim europskim državama koje ovaj model uvode već na zakonskoj razini.
7. Jačanje kontrole zakonitosti i stroža odgovornost
Zakon uvodi preciznije definirane obveze:
- projektanata
- izvođača
- nadzora
- investitora
- javnopravnih tijela
Za nepoštivanje rokova i zakonskih obveza uvode se posljedice, uključujući odgovornost javnopravnih tijela – što dosad nije bilo jasno uređeno.
Cilj je smanjiti broj slučajeva nezakonite gradnje i povećati profesionalnu odgovornost.
Rokovi za izdavanje dozvola – cilj je 30 dana
U zakonu je propisan opći rok od 60 dana za donošenje rješenja u upravnom postupku. No Bačić ističe kako Ministarstvo smatra da je, zahvaljujući novom digitaliziranom sustavu i jednostavnijim procedurama, realno očekivati izdavanje dozvole već za 30 dana, osobito za jednostavnije slučajeve.
To predstavlja značajan napredak u odnosu na sadašnje stanje, u kojem su rokovi često znatno duži zbog administrativnih zastoja.
Ministar: „Reforma je nužna i usklađena s europskim standardima“
U završnom dijelu izlaganja, ministar Bačić naglasio je da su predloženi zakoni pripremani dvije godine, u suradnji sa stručnim udrugama i komorama, te da predstavljaju najveću modernizaciju graditeljskog sektora u posljednjem desetljeću.
Istaknuo je kako će zakoni:
- omogućiti učinkovitu digitalizaciju postupka
- povećati transparentnost
- smanjiti mogućnost pogrešaka
- ubrzati procese za građane i investitore
- podići kvalitetu građenja
- osigurati energetsku učinkovitost u skladu s europskim direktivama
Bačić je zaključio da će Hrvatska, usvajanjem ovakvog zakonodavnog paketa, „zakoračiti prema modernom, digitalnom i održivom sustavu gradnje“.
Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) poručila je da svi žele i nadaju se lakšem i bržem dobivanju građevinskih dozvola, ali da se to neće postići novim zakonom. Smatra da sustav nije olakšan, nego da se teret samo prenosi s referenata u graditeljstvu na leđa projektanata, da rade ono što su prethodno radila javno-pravna tijela. „Hoće li dozvole brže stizati, možda formalno, ali sam početak građenja će ostati jednak ili se produljiti”, kazala je.
Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) rekla je da je sličan sustav u kojem je projektant rješavao sve uvjete potrebne za izdavanje građevinske dozvole već postojao, pa se pokazalo da je za investitore bilo brže to raditi preko javnog ureda. „Sada se ponovno vraćamo na staro… uredi će smanjiti broj dana za izdavanje dozvole, ali za investitore se neće smanjiti ”.
I Jasenka Auguštan Pentek (Klub SDP-a) smatra da neće doći do pojednostavljenja i ubrzanja sustava gradnje ili jačeg nadzora, te da se čak otvara prostor za zloupotrebe i korupciju.
Slično drži i Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA KVARNERA i ISU-PIP-a) kojem je, uz ostalo, sporno izdavanje građevinske dozvole na temelju samo idejnog projekta za manje složene građevne, uz obvezu glavnog projekta po početku građenja. „Time se ništa ne ubrzava – dobiva se papir, ne dobiva mogućnost gradnje, ali od tog papira itekako mogu profitirati mešetari zemljištem”, rekao je.
Marijana Puljak (Klub Centra i NPS) ocijenila je da novi Zakon o gradnji stvara nove iznimke i nesigurnosti, a Ante Kujundžić (Klub Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) da centralizira odluke o ključnom resursu države.
Problem je i u činjenici da zakon ne uspostavlja ni jedan mehanizam provjere, obvezan nadzor kvalitete radova, provjere materijala i slično, sve počiva na dobroj volji investitora i projektanata , dodao je Kujundžić.
Hajdaš Dončić (SDP): Vlast mora biti samosvjesna i u zakone ugraditi javni interes
Oporba je ustrajala na ocjeni da predloženi paket od tri građevinsko-prostorna zakona – o gradnji, o prostornom uređenju, te o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu- nije dobro pripremljen i da ga treba povući iz procedure.
Predsjednik SDP Siniša Hajdaš Dončić naglasio je da izvršna vlast mora biti samosvjesna te u zakone ugraditi javni interes, posebice danas kada, kako je kazao, Hrvatska više nego ikada izložena globalizacijskim procesima i ulasku različitih fondova i investitora u nacionalnu ekonomiju. „Posljedica ovakvog nepromišljenog, pa čak i malo zlonamjernog procesa, je da će krovni zakon samo ubrzati negativnije društvene diobe hrvatskog prostora, osobito na lokalnoj razini”, rekao je Hajdaš Dončić i dodao kako je to pitanje jednog dijela identiteta Hrvatske.
„Spriječimo otimačinu zemljišta”, poručio je predsjednik SDP-a.
Sandra Benčić (Klub Možemo!) izvijestila je da je njezina stranka pokrenula informativnu kampanju za građane o sva tri zakona, te da su dosad građani uputili više od 11 tisuća mailova zastupnicima većine da ne glasaju za njih.
O Zakonu o gradnji kazala je da je nedovoljno pripremljen, nedovoljno usklađen sa stvarnošću, te da umjesto jasnih standarda donosi dodatne nejasnoće i rizike.
Lipovac-Pehar (DP): Zakon ubrzava postupke i povećava kvalitetu izgrađenog prostora
Predrag Štromar (Klub HNS-a i nezavisnih zastupnika) ponovio je stav Vlade kako je riječ o konkretnim i potrebnim zakonskim rješenjima koji uvode red u građevinski sektor i koji su usmjereni na uspostavu modernog, digitaliziranog i održivog sustava upravljanja prostorom i gradnjom.
Za sam Zakon o gradnji, istaknuo je da donosi višestruke koristi za sve sudionike u procesu gradnje, ubrzava postupke gradnje i jamči veću kvalitetu i sigurnost izgrađenih građevina.
Isto misle i Dubravka Lipovac -Pehar (Klub Domovinskog pokreta), te Vladimir Bilek (Klub nacionalnih manjina).
“Zakon donosi značajne i dugoočekivane promjene u području graditeljstva, svrha mu nije samo ubrzati postupke, nego i povećati sigurnost, transparentnost i kvalitetu izgrađenog prostora “, rekla je Lipovac-Pehar.
- Mačem i perom za Hrvatsku: Kako je žrtva bana Petra Zrinskog stvorila vječni nacionalni mit
Na današnji dan, 6. lipnja 1621. godine, rođen je ban… Pročitaj više: Mačem i perom za Hrvatsku: Kako je žrtva bana Petra Zrinskog stvorila vječni nacionalni mit - Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja
I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska ada, spremno dočekuje… Pročitaj više: Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja - Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova
U Maloj vijećnici Grada Đakova svečano su predstavljeni jubilarni 60.… Pročitaj više: Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova - Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku
Najveći sajam poljoprivredne mehanizacije Farm Show 2026 otvorio je svoja… Pročitaj više: Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku - Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom!
Veličanstveno ustoličenje koje je doživio ban Jelačić 1848. godine nije… Pročitaj više: Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom! - Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama.
U burnom vremenu europske reformacije i neprestanih osmanskih prijetnji, Hrvatski… Pročitaj više: Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama. - Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj
Povijesni posjet pape Benedikta Republici Hrvatskoj 2011. godine pod geslom… Pročitaj više: Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj - Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma
Datum 4. lipnja donio je dva prijelomna trenutka. Saznajte kako… Pročitaj više: Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma - Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine!
Zamislite mjesto koje prema starim popisima broji jedva osamstotinjak duša,… Pročitaj više: Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine! - Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija
Svetkovina Tijelova jedan je od najslikovitijih blagdana koji danas, 4.… Pročitaj više: Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija
