Šibenik je sinoć ponovno bio u središtu pozornosti – ne samo kulturne, već i političke. Drugu večer Festivala alternative i ljevice (FALIŠ) obilježio je nenajavljeni dolazak predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića. Publika ga je, prema svjedočenjima, dočekala s odobravanjem i gromoglasnim pljeskom, što je znak da predsjednik, premda često kontroverzan u javnim nastupima, i dalje ima odjeka u određenim krugovima.
Milanović je stigao na predstavljanje knjige „Sutjeska: bitka svih bitaka“, autora Šimuna Cimermana. Djelo, nastalo kao spoj publicistike i istraživačkog hoda kroz teren, rekonstruira ratne operacije Drugog svjetskog rata – ponajviše na Bitku na Sutjesci. Autor je nastojao predočiti kako je mali partizanski odred u svega nekoliko godina prerastao u vojsku od gotovo 800 tisuća ljudi, a ono što je najanimljivije, kako navodi autor, “to je jedini pokret otpora u Europi koji je vlastitim snagama istjerao naciste”, što otvara pitanja mnogim povjesničarima.
Nakon promocije održan je i okrugli stol „Revolucionarna memorija – obnova i zaštita“, na kojem se raspravljalo o sudbini spomenika NOB-u. Naglašeno je kako se monumentalne forme poput spomenika na Tjentištu ili u Podgariću često koriste u zapadnoeuropskoj popularnoj kulturi, no lišene svojeg izvornog značenja – svedene na estetiku, bez sjećanja. Ostaje, međutim, pitanje sudbine manjih spomen-ploča, partizanskih bolnica i lokalnih obilježja koja posljednjih desetljeća uglavnom propadaju.
I tu se, međutim, otvara ona vječna, hrvatska dvojba: zašto toliko energije i novca ulažemo u njegovanje sjećanja na jedan rat koji se odvijao prije više od osamdeset godina, dok je onaj, nama puno bliži i krvaviji – Domovinski rat – sve više potisnut na marginu?
Jer, podsjetimo: Domovinski rat odnio je više od 15.000 hrvatskih života, s prosjekom od samo 23 godine starosti poginulih. To je generacija koja je, bez pomoći Zapada, bez ozbiljne naoružane podrške, stala na branik domovine i obranila zemlju od agresora – JNA i srpskih paravojnih snaga. To su ljudi koji su za razliku od partizana iz 1943., imali pred sobom gotovo bezizglednu borbu, ali su je ipak dobili.
I dok su sinoć u Šibeniku intelektualci raspravljali o „revolucionarnoj memoriji“, teško je ne zapitati se: koliko njih je ikada bilo u Vukovaru, u Škabrnji, u Četekovacu, u Voćinu, na Ovčari, na sve one točke gdje je hrvatski narod ostavio svoj krvavi trag? Koliko njih će se pokloniti pred spomen-obilježjima gdje su civili mučeni, silovani i ubijani, a koliko će i dalje ponavljati priču naučenu u komunizmu, gdje je istina bila selektivno servirana?
Drugi svjetski rat završio je prije osam desetljeća. O njemu su ispisane tisuće knjiga, snimljeni filmovi, izgrađeni mitovi. O logorima nakon 1945. i masovnim zločinima pobjednika – šuti se ili se tek nedovoljno govori. NDH je ostala sinonim za poraženi i proskribirani režim, bez nijansi i bez prostora za povijesnu raspravu. Domovinski rat, međutim, nikako ne smije doživjeti istu sudbinu. On ne smije biti ostavljen kao priča koju će netko sutra reinterpretirati, izokrenuti i relativizirati.
Zato se i pitamo: je li FALIŠ festival alternative ili festival zaborava? Možda se u njegovim raspravama krije iskrena želja za kritičkim pogledom na prošlost, ali jednako tako u njima odzvanja i opasnost da se u ime „revolucionarne memorije“ zatre sjećanje na stvarne heroje novije hrvatske povijesti – branitelje iz 1991.
Knjige o Sutjesci, Neretvi i revoluciji zasigurno imaju svoje mjesto u povijesnoj literaturi. No hrvatsko društvo mora biti svjesno da bez knjiga o Vukovaru, Škabrnji i svim našim bojištima – bez istine o masovnim grobnicama i logorima – nema stvarnog pamćenja, niti pravde.
I zato, dok publika plješće predsjedniku na FALIŠ-u, možda je pravo pitanje – tko će pljeskati hrvatskom branitelju kad ga se spomene u današnjoj javnosti?
Foto: Ured Predsjednika RH
- Nedavno je darivao Papu, a sada je pokorio Rim: Talijanski likovni kritičari oduševljeni hrvatskim umjetnikom
Hrvatski slikar Petar Šibenik odabran je među 50 finalista međunarodnog natječaja te će svoje radove izložiti u Zakladi Amedeo Modigliani u Rimu. Hrvatski slikar Petar Šibenik… Pročitaj više: Nedavno je darivao Papu, a sada je pokorio Rim: Talijanski likovni kritičari oduševljeni hrvatskim umjetnikom - Završila 24-godišnja era Zlatka Mateše: Dr. Josip Varvodić izabran za novog predsjednika HOO-a
Nakon gotovo 24 godine na čelu krovne sportske institucije, Zlatko Mateša dobio je nasljednika. Dr. Josip Varvodić izabran je u srijedu na izvanrednoj sjednici Skupštine u… Pročitaj više: Završila 24-godišnja era Zlatka Mateše: Dr. Josip Varvodić izabran za novog predsjednika HOO-a - Optužnica protiv Škorića i Čambera: Pad nedodirljivih moćnika hrvatskih cesta i autocesta
Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) zadao je težak udarac organiziranom kriminalu. Korupcija u cestogradnji razotkrivena je kroz povijesnu optužnicu protiv vrha javnih poduzeća… Pročitaj više: Optužnica protiv Škorića i Čambera: Pad nedodirljivih moćnika hrvatskih cesta i autocesta - Kako preživjeti tjedan iz pakla? Opasan toplinski val prži zemlju, ovo su ključna pravila za spas!
Stigao je opasan toplinski val koji donosi čak 40 °C diljem zemlje. Otkrijte preporuke stručnjaka i sačuvajte zdravlje. Krajem srpnja i početkom kolovoza 2026. godine, građani… Pročitaj više: Kako preživjeti tjedan iz pakla? Opasan toplinski val prži zemlju, ovo su ključna pravila za spas! - Jedina rečenica zbog koje je odbio milijune: Priča o čovjeku kojem je Dalmacija priredila ispraćaj kakav se više nikada neće ponoviti
Legendarni hrvatski glazbenik Oliver Dragojević preminuo je 29. srpnja 2018. godine u splitskoj bolnici uslijed teške borbe s karcinomom pluća, nakon čega je na vječni počinak… Pročitaj više: Jedina rečenica zbog koje je odbio milijune: Priča o čovjeku kojem je Dalmacija priredila ispraćaj kakav se više nikada neće ponoviti - Srpanjske žrtve: Krvavi dan kada je goloruki narod stao pred vojsku za hrvatski jezik
Na današnji dan, 29. srpnja 1845. godine oko 19 sati, zagrebački Trg svetog Marka postao je poprištem stravičnog krvoprolića u kojem je vojska usmrtila 15, a… Pročitaj više: Srpanjske žrtve: Krvavi dan kada je goloruki narod stao pred vojsku za hrvatski jezik - Citroën Traction Avant u osječkoj Tvrđi: Furka Lux spojila automobilsku baštinu, umjetnost i kulturu u jedinstven doživljaj
U srcu osječke barokne jezgre, ispred Gastro puba Bulart 1887, platforma Furka Lux je 24. srpnja 2026. godine organizirala jedinstvenu tematsku večer kako bi proslavila 70.… Pročitaj više: Citroën Traction Avant u osječkoj Tvrđi: Furka Lux spojila automobilsku baštinu, umjetnost i kulturu u jedinstven doživljaj - Pad s trona slave: Detalji pohoda poljskog ekstremista na Gospino svetište
Napad u Međugorju šokirao je javnost. Saznajte tko je poljski hodočasnik koji je oskvrnuo svetište, zašto je to učinio i kako je uhićen. U noći s… Pročitaj više: Pad s trona slave: Detalji pohoda poljskog ekstremista na Gospino svetište - Lovačke priče i prljave čizme: Tko zapravo besplatno taksira svinjsku kugu po Slavoniji?
Svinjska kuga ne prašta, a dok lovci peru ruke od odgovornosti, znanost jasno upire prstom u ljudski faktor i prljave čizme na terenu. Svaki put kada… Pročitaj više: Lovačke priče i prljave čizme: Tko zapravo besplatno taksira svinjsku kugu po Slavoniji? - Obrana Kruševa: Pakao ’91, herojski desant ribara i bitka za spas Dalmacije
Obrana Kruševa 1991. godine predstavlja ključni trenutak Domovinskog rata. Saznajte kako su hrvatski branitelji i ribari spriječili pad zadarskog zaleđa. Tijekom dramatičnog ljeta 1991. godine, slabo… Pročitaj više: Obrana Kruševa: Pakao ’91, herojski desant ribara i bitka za spas Dalmacije

