Dana 21. rujna 1991. godine, u jeku najtežih dana Domovinskog rata, u Zagrebu je tragično prekinut život Ante Paradžika, dopredsjednika Hrvatske stranke prava i načelnika Ratnog stožera HOS-a. Paradžik je bio istaknuti politički disident, sudionik Hrvatskog proljeća 1971. godine, višestruko proganjan i zatvaran u bivšoj Jugoslaviji, a u neovisnoj Hrvatskoj začetnik jedne od prvih organiziranih obrambenih formacija.
Njegova pogibija u Sesvetama, u pucnjavi pripadnika MUP-a, ostala je obavijena velom kontroverzi i sumnji u političku pozadinu.
Od Hrvatskog proljeća do Domovinskog rata
Ante Paradžik, rođen 10. veljače 1943. u Ljubuškom, već se početkom sedamdesetih afirmirao kao predvodnik studentskog pokreta. Kao predsjednik Saveza studenata Hrvatske 1971. godine, bio je jedan od simbola Hrvatskog proljeća.
„Naša je borba jasna – želimo Hrvatsku kao suverenu državu Hrvata, uz punu ravnopravnost svih njezinih građana,“ istaknuo je tada na jednom od studentskih skupova.
Zbog takvih stavova osuđen je na tri godine zatvora. Kasnije je više puta bio hapšen, a režim ga je progonio i zbog toga što je na pozivnici za vlastito vjenčanje istaknuo hrvatsku trobojnicu bez crvene zvijezde.
Oduzet mu je i putovnica, vraćena tek 1990. godine – nakon punih 19 godina.
Utemeljitelj HSP-a i HOS-a
Paradžik je sudjelovao u osnivanju HDZ-a, no ubrzo je, razočaran oportunizmom i povratnicima iz Partije, zajedno s Dobroslavom Paragom i Krešimirom Pavelićem obnovio Hrvatsku stranku prava.
„U HDZ-u je bilo dosta onih koji su jučer bili protiv samostalne Hrvatske, a danas su preko noći postali vatreni domoljubi. Karijerizam je prevladao,“ znao je govoriti.
Kao dopredsjednik HSP-a, Paradžik je početkom 1991. bio među osnivačima Hrvatskih obrambenih snaga (HOS). Kao načelnik Ratnog stožera postavljao je temelje vojne strukture koja je u tim kaotičnim mjesecima privlačila veliki broj dragovoljaca.
Kobna noć u Sesvetama
Kobna noć 21. rujna 1991. ostala je urezana u kolektivnu memoriju. Vraćajući se iz Križevaca, gdje je osnovan novi ogranak HSP-a, Paradžik je s Ivanom Oršanićem i vozačem Brankom Perkovićem naišao na policijsku zasjedu u Sesvetama.

Nakon što je vozilo bijele Lade Nive pokušalo proći policijsku kontrolu, otvorena je rafalna paljba. Policajci su ispalili ukupno 49 hitaca. Paradžik je pogođen smrtonosnim hicem u predio jetre.
Prema svjedočanstvima, nakon pucnjave jedan od policajaca je, uvidjevši koga su ubili, navodno povikao:
„Ubili smo naše.“
Oršanić je preživio bez ozljeda, a vozač Perković teško ranjen.
Reakcije i istraga
Prva vijest o pogibiji stigla je u javnost preko Hine, koja se pozvala na izvore iz MUP-a i navela da se iz vozila navodno pucalo na policiju. No kasnija istraga pokazala je da iz oružja pronađenog u vozilu nije ispaljen nijedan metak.
Sudski procesi trajali su godinama. Četvorica policajaca osuđena su na kazne zatvora između četiri i sedam godina, no sve su im kazne kasnije smanjene, a 1994. godine predsjednik Republike ih je pomilovao. U veljači 1995. pušteni su na slobodu.
Paradžikov ideal i nasljeđe
Unatoč tome što je njegov život nasilno prekinut u 48. godini, Paradžikovo ime ostalo je simbol borbe za hrvatsku državnost i nepokolebljivosti.
Dobroslav Paraga, njegov politički suradnik, izjavio je nakon pogibije:
„Ante Paradžik bio je čovjek koji je cijeli svoj život posvetio slobodi Hrvatske. Ubijen je onda kad je bio najpotrebniji svome narodu.“
I danas, 34 godine nakon njegove smrti, mnogi se pitaju je li Paradžik stradao slučajno – ili je bio žrtva političkog obračuna.
Na njegovom grobu u Zagrebu, svake godine 21. rujna, okupljaju se suborci, članovi obitelji i predstavnici HSP-a, HOS-a i drugih braniteljskih udruga.
Blizu mjesta zločina, članovi Hrvatske stranke prava (HSP) Zagreb položili su vijenac i zapalili lampione, zajedno s podružnicama iz Dugog Sela i Sesveta. Time su još jednom podsjetili na važnost čuvanja povijesne istine i odavanja počasti svim pravaškim junacima koji su kroz povijest dali život za Hrvatsku.
U prigodnom govoru Ante Brešića pl. Mikulić, pomoćnik glavnog tajnika HSP-a, istaknuo je da je zagrebačka podružnica nakon godina truda uspjela ishoditi dozvolu za postavljanje spomen-ploče na ovom mjestu.
– „Kao što možete vidjeti, mjesto na kojem se nalazimo tek je obično križanje, zapušteno prostranstvo i vrt koji do danas nije bio obilježen. Zato je časno i ponosno reći da je HSP Zagreb uspio ostvariti dozvolu za postavljanje spomen-ploče, a njezino ostvarenje sada očekujemo od Grada Zagreba i gradske četvrti Sesvete“, naglasio je Brešić pl. Mikulić.
Dodao je i da se nada kako će već sljedeće godine ovakvi događaji biti obilježeni na dostojnijem mjestu, s prigodnijim značajem.
– „Do tada, mi kao pravaši uvijek ćemo se podsjećati na naše vodstvo – ne samo na Antu Parađika i Blaža Kraljevića, već i na sve pravaške junake, koji su još od Oca Domovine Ante Starčevića davali svoj život za ovu domovinu“, poručio je Brešić pl. Mikulić.
- Krvava subota u Poljskoj: Oružani napad u Krakowu odnio šest života, ranjeno petnaest osoba u mahnitom pohodu radikaliziranog strijelca
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Oružani napad u Krakowu odnio je šest života, dok je 15 osoba ranjeno. Donosimo sve detalje policijske akcije, profil napadača i… Pročitaj više: Krvava subota u Poljskoj: Oružani napad u Krakowu odnio šest života, ranjeno petnaest osoba u mahnitom pohodu radikaliziranog strijelca - Preminuo Vladimir Štengl: Čovjek koji je vratio život u razoreni Vukovar
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Vladimir Štengl, prvi poslijeratni gradonačelnik Vukovara i bivši saborski zastupnik, preminuo je u 85. godini nakon duge i teške bolesti uoči… Pročitaj više: Preminuo Vladimir Štengl: Čovjek koji je vratio život u razoreni Vukovar - Potvrđena zakonitost rada HVIDR-e Baranjsko Petrovo Selo: “Jedinstvo hrvatskih branitelja važnije je od osobnih netrpeljivosti”
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026HVIDR-a BPS prošla je izvanredni nadzor Osječko-baranjske županije kojim je službeno potvrđena puna zakonitost rada ove samostalne braniteljske udruge. HVIDR-a BPS… Pročitaj više: Potvrđena zakonitost rada HVIDR-e Baranjsko Petrovo Selo: “Jedinstvo hrvatskih branitelja važnije je od osobnih netrpeljivosti” - Marina Logarušić: “Što je to Tito osobno dao Hrvatima?”
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Marina Logarušić, predsjednica HSP-a, oštro je kritizirala veličanje Tita i Jugoslavije te upitala tko javnim novcem financira takve udruge u Hrvatskoj.… Pročitaj više: Marina Logarušić: “Što je to Tito osobno dao Hrvatima?” - ( FOTO I VIDEO) Zločin u Bizovcu bez kazne 35 godina: „Znamo tko je bacao bombe na civile i djecu, ali pravda i dalje žmiri“
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Zločin u Bizovcu ostavio je neizbrisive rane. Obilježena je 35. godišnjica zračnog raketiranja civila. Istina se pamti, ali nalogodavci još nisu… Pročitaj više: ( FOTO I VIDEO) Zločin u Bizovcu bez kazne 35 godina: „Znamo tko je bacao bombe na civile i djecu, ali pravda i dalje žmiri“ - Raketiranje Bizovca: Krvavi 7. studeni 1991. i zločin bez kazne
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Raketiranje Bizovca koje su 7. studenoga 1991. godine izveli borbeni zrakoplovi Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva (JRZ) ostaje upisano kao jedan od najtežih… Pročitaj više: Raketiranje Bizovca: Krvavi 7. studeni 1991. i zločin bez kazne - Komunistički arhivi u Mađarskoj otvoreni: Objavljeno 60.000 imena suradnika, pao i prvi ravnatelj
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Komunistički arhivi u Mađarskoj napokon su otvoreni: na portalu nyitottaktak.hu objavljeno je 60.000 imena suradnika tajnih službi uz prve političke potrese.… Pročitaj više: Komunistički arhivi u Mađarskoj otvoreni: Objavljeno 60.000 imena suradnika, pao i prvi ravnatelj - Preživjela je pakao Veleprometa, a stihove spasila u torbi: Šifra F43.1 krije najpotresniju tajnu Vukovara
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Nova zbirka F43.1 donosi bolno, ali važno svjedočanstvo Fanike Janko o stradanju u logoru Velepromet i snazi vukovarskih heroja. Kada se… Pročitaj više: Preživjela je pakao Veleprometa, a stihove spasila u torbi: Šifra F43.1 krije najpotresniju tajnu Vukovara - Veliki oproštaj od nadbiskupa Marina Srakića: “Uz bok Strossmayeru, graditelj nade u najtežim danima”
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Nadbiskup Marin Srakić pokopan je u kripti đakovačke katedrale. Pročitajte detalje emotivne homilije i oproštaja od povijesnog pastira. ĐAKOVO – U… Pročitaj više: Veliki oproštaj od nadbiskupa Marina Srakića: “Uz bok Strossmayeru, graditelj nade u najtežim danima” - Krvavi 6. studenoga: Smrt Sokola, pad Supoderice i očajnički letovi nebeskih heroja nad Vukovarom
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Pročitajte kako je Ivan Poljak Sokol herojski vodio obranu Sajmišta. Otkrivamo tragične detalje iz studenog 1991. godine u padu Vukovara. Početak… Pročitaj više: Krvavi 6. studenoga: Smrt Sokola, pad Supoderice i očajnički letovi nebeskih heroja nad Vukovarom - “Tražit ćemo dok ne nađemo i posljednjeg”: Brdo smeća u Vukovaru skrivalo je stravičnu istinu
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Nastavljaju se zahtjevna iskapanja na lokaciji Petrovačka dola. Vlada RH poručuje da potraga za nestalim hrvatskim braniteljima i civilima neće stati.… Pročitaj više: “Tražit ćemo dok ne nađemo i posljednjeg”: Brdo smeća u Vukovaru skrivalo je stravičnu istinu - Hibridni napad paralizirao Europu: Tko stoji iza dojava o bombama koje su podigle i hrvatske Rafale?
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Masovne dojave o bombama paralizirale su europsko nebo. Hrvatski Rafalei i strani lovci presretali su desetke letova u hibridnom napadu. Serija… Pročitaj više: Hibridni napad paralizirao Europu: Tko stoji iza dojava o bombama koje su podigle i hrvatske Rafale?


