ante paradžik

34. obljentica ubojstva dopredsjednika HSP-a i načelnika Ratnog stožera HOS-a

Domovinski rat Nove obavijesti Obilježavanja Obljetnice Vijesti

Dana 21. rujna 1991. godine, u jeku najtežih dana Domovinskog rata, u Zagrebu je tragično prekinut život Ante Paradžika, dopredsjednika Hrvatske stranke prava i načelnika Ratnog stožera HOS-a. Paradžik je bio istaknuti politički disident, sudionik Hrvatskog proljeća 1971. godine, višestruko proganjan i zatvaran u bivšoj Jugoslaviji, a u neovisnoj Hrvatskoj začetnik jedne od prvih organiziranih obrambenih formacija.

Njegova pogibija u Sesvetama, u pucnjavi pripadnika MUP-a, ostala je obavijena velom kontroverzi i sumnji u političku pozadinu.

Od Hrvatskog proljeća do Domovinskog rata

Ante Paradžik, rođen 10. veljače 1943. u Ljubuškom, već se početkom sedamdesetih afirmirao kao predvodnik studentskog pokreta. Kao predsjednik Saveza studenata Hrvatske 1971. godine, bio je jedan od simbola Hrvatskog proljeća.

„Naša je borba jasna – želimo Hrvatsku kao suverenu državu Hrvata, uz punu ravnopravnost svih njezinih građana,“ istaknuo je tada na jednom od studentskih skupova.

Zbog takvih stavova osuđen je na tri godine zatvora. Kasnije je više puta bio hapšen, a režim ga je progonio i zbog toga što je na pozivnici za vlastito vjenčanje istaknuo hrvatsku trobojnicu bez crvene zvijezde.

Oduzet mu je i putovnica, vraćena tek 1990. godine – nakon punih 19 godina.

Utemeljitelj HSP-a i HOS-a

Paradžik je sudjelovao u osnivanju HDZ-a, no ubrzo je, razočaran oportunizmom i povratnicima iz Partije, zajedno s Dobroslavom Paragom i Krešimirom Pavelićem obnovio Hrvatsku stranku prava.

„U HDZ-u je bilo dosta onih koji su jučer bili protiv samostalne Hrvatske, a danas su preko noći postali vatreni domoljubi. Karijerizam je prevladao,“ znao je govoriti.

Kao dopredsjednik HSP-a, Paradžik je početkom 1991. bio među osnivačima Hrvatskih obrambenih snaga (HOS). Kao načelnik Ratnog stožera postavljao je temelje vojne strukture koja je u tim kaotičnim mjesecima privlačila veliki broj dragovoljaca.

Kobna noć u Sesvetama

Kobna noć 21. rujna 1991. ostala je urezana u kolektivnu memoriju. Vraćajući se iz Križevaca, gdje je osnovan novi ogranak HSP-a, Paradžik je s Ivanom Oršanićem i vozačem Brankom Perkovićem naišao na policijsku zasjedu u Sesvetama.

image 21

Nakon što je vozilo bijele Lade Nive pokušalo proći policijsku kontrolu, otvorena je rafalna paljba. Policajci su ispalili ukupno 49 hitaca. Paradžik je pogođen smrtonosnim hicem u predio jetre.

Prema svjedočanstvima, nakon pucnjave jedan od policajaca je, uvidjevši koga su ubili, navodno povikao:
„Ubili smo naše.“

Oršanić je preživio bez ozljeda, a vozač Perković teško ranjen.

Tragična smrt Ante Paradžika: Kronologija događaja

Reakcije i istraga

Prva vijest o pogibiji stigla je u javnost preko Hine, koja se pozvala na izvore iz MUP-a i navela da se iz vozila navodno pucalo na policiju. No kasnija istraga pokazala je da iz oružja pronađenog u vozilu nije ispaljen nijedan metak.

Sudski procesi trajali su godinama. Četvorica policajaca osuđena su na kazne zatvora između četiri i sedam godina, no sve su im kazne kasnije smanjene, a 1994. godine predsjednik Republike ih je pomilovao. U veljači 1995. pušteni su na slobodu.

Paradžikov ideal i nasljeđe

Unatoč tome što je njegov život nasilno prekinut u 48. godini, Paradžikovo ime ostalo je simbol borbe za hrvatsku državnost i nepokolebljivosti.

Dobroslav Paraga, njegov politički suradnik, izjavio je nakon pogibije:
„Ante Paradžik bio je čovjek koji je cijeli svoj život posvetio slobodi Hrvatske. Ubijen je onda kad je bio najpotrebniji svome narodu.“

I danas, 34 godine nakon njegove smrti, mnogi se pitaju je li Paradžik stradao slučajno – ili je bio žrtva političkog obračuna.

Na njegovom grobu u Zagrebu, svake godine 21. rujna, okupljaju se suborci, članovi obitelji i predstavnici HSP-a, HOS-a i drugih braniteljskih udruga.

Blizu mjesta zločina, članovi Hrvatske stranke prava (HSP) Zagreb položili su vijenac i zapalili lampione, zajedno s podružnicama iz Dugog Sela i Sesveta. Time su još jednom podsjetili na važnost čuvanja povijesne istine i odavanja počasti svim pravaškim junacima koji su kroz povijest dali život za Hrvatsku.

U prigodnom govoru Ante Brešića pl. Mikulić, pomoćnik glavnog tajnika HSP-a, istaknuo je da je zagrebačka podružnica nakon godina truda uspjela ishoditi dozvolu za postavljanje spomen-ploče na ovom mjestu.

– „Kao što možete vidjeti, mjesto na kojem se nalazimo tek je obično križanje, zapušteno prostranstvo i vrt koji do danas nije bio obilježen. Zato je časno i ponosno reći da je HSP Zagreb uspio ostvariti dozvolu za postavljanje spomen-ploče, a njezino ostvarenje sada očekujemo od Grada Zagreba i gradske četvrti Sesvete“, naglasio je Brešić pl. Mikulić.

Dodao je i da se nada kako će već sljedeće godine ovakvi događaji biti obilježeni na dostojnijem mjestu, s prigodnijim značajem.

– „Do tada, mi kao pravaši uvijek ćemo se podsjećati na naše vodstvo – ne samo na Antu Parađika i Blaža Kraljevića, već i na sve pravaške junake, koji su još od Oca Domovine Ante Starčevića davali svoj život za ovu domovinu“, poručio je Brešić pl. Mikulić.




Odgovori