ZRIN, 24. listopada 2025. – U srcu Banovine, na mjestu koje čuva jedan od najdubljih korijena hrvatske povijesti, obilježava se veliki jubilej – 730 godina od prvog pisanog spomena Zrina, kolijevke slavne hrvatske plemićke obitelji Zrinskih. Ovaj povijesni lokalitet, koji je tijekom stoljeća bio središte političkog, kulturnog i vojničkog života, danas ponovno okuplja najuglednije znanstvenike, povjesničare i istraživače kako bi oživjeli sjećanje na prošlost koja je oblikovala hrvatski identitet.
Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem održava se u Crkvi Našašća sv. Križa u Zrinu, simboličnom prostoru koji spaja vjeru, povijest i zajedništvo. Program je započo u 10 sati svečanim otvaranjem i pozdravnim govorima, nakon čega slijedi bogat niz izlaganja podijeljenih u četiri tematske sekcije.
Zrin – kolijevka Zrinskih i hrvatske plemenitosti
Ime Zrin prvi put se spominje u 13. stoljeću, u doba kada je Hrvatska još tražila svoje mjesto u složenim političkim strukturama srednjeg vijeka. Odatle je potekla obitelj Zrinski, čije su zasluge utkane u samo tkivo hrvatske državnosti. Među njima se posebno ističu Nikola Šubić Zrinski, junak Sigetske bitke, te Petar Zrinski, hrvatski ban i pjesnik, čije su životne sudbine postale simbol borbe za čast, vjeru i domovinu.
Zrin u to doba nije bio ruševina, već živo središte moći, kulture i gospodarskog života. Danas, kroz istraživanja i predavanja, Zrin ponovno postaje mjesto susreta povijesti i znanosti.
Znanstveni program: od srednjeg vijeka do Domovinskog rata
Skup otvara dr. sc. Jakša Raguž, koji moderira prvu sekciju s temama o razvoju utvrde Zrin, njegovom položaju u srednjovjekovnoj županiji Gora te o tragičnom partizanskom zauzimanju Zrina 9. rujna 1943., o čemu će govoriti izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić. Posebnu pozornost privlači i projekt „Baština Zrinskih – Budućnost Banovine“ koji predstavlja Andreja Šeperac, a koji povezuje povijesno nasljeđe s modernim identitetom regije.
Druga sekcija posvećena je Zrinu u srednjem i ranom novom vijeku, gdje će, među ostalima, izlagati dr. sc. Krešimir Regan, Josip Smernić, Matea Jurić Matulić i izv. prof. dr. sc. Mario Novak, koji će kroz bioarheološke analize rekonstruirati zdravlje, prehranu i svakodnevni život stanovnika Zrina u 15.–17. stoljeću.
Treća sekcija donosi teme o životu Zrina u 19. i 20. stoljeću, s posebnim naglaskom na arhitekta Stjepana Podhorskog, obnovu sakralnih objekata te istraživanje partizanskih i komunističkih izvora o uništenju Zrina 1943. godine. O tim će temama govoriti dr. sc. Vladimir Geiger, dr. sc. Jakša Raguž, dr. sc. Filip Škiljan i drugi stručnjaci.
U četvrtoj sekciji, pod nazivom „Zrin i Banovina danas i sutra“, razgovarat će se o očuvanju kulturne baštine, crkvenom i duhovnom životu te modernim projektima poput „Zrin Festivala“, koji već dvanaestu godinu promiče hrvatsku povijest i umjetnost.
Duhovni i simbolični program
U središtu dana bit će i sveta misa, nakon koje će uslijediti sadnja stabla lipe – simbola hrvatskog identiteta – povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva. Inicijativu provodi Ogranak Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici, uz potporu Družbe “Braća Hrvatskog Zmaja” i Hrvatskih šuma.
Poslijepodne je rezervirano za stručni obilazak staroga grada Zrina, pod vodstvom dr. sc. Krešimira Regana, a u pauzama će posjetitelji moći vidjeti demonstraciju kovanja replike novca Zrinskih – simboličnu poveznicu između povijesne kovnice u Gvozdanskom i suvremenih znanstvenih projekata Metalurškog fakulteta u Sisku, Arheološkog muzeja i Kulturno-povijesnog centra SMŽ.
Zrin – priča koja traje sedam stoljeća
Prvi spomen Zrina u povijesnim izvorima datira s kraja 13. stoljeća, iz jedne povelje u kojoj je Stjepan Babonić darovao opatiji posjed Zrin. To je njegov prvi poznati spomen, a upravo zato danas obilježavamo 730. obljetnicu toga događaja.
Zrin je važno mjesto jer je bio sjedište najuglednijih hrvatskih plemićkih obitelji — od Stjepana Babonića, a potom i Šubića, koji su upravo zbog Zrina svom prezimenu dodali taj drugi dio – Zrinski. Najpoznatiji od svih Zrinskih je Nikola Šubić Zrinski, koji se upravo tamo rodio. Bio je veliki heroj borbe protiv Osmanlija, jedan od branitelja Europe, kako su ga tada nazivali. Poginuo je u obrani Sigeta i danas je jedna od najvećih ličnosti ne samo hrvatske, nego i mađarske povijesti, s kojom Hrvatska dijeli stoljetne veze.
Nikola Šubić Zrinski tada je bio vrhovni hrvatski vladar po položaju, hrvatske krvi, iako je Hrvatska tada bila dio Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, a kasnije i Habsburškog Carstva.
Što se tiče samoga Zrina, on je imao dugu i važnu povijest. Nakon pada 1577. godine, osvojili su ga Osmanlije i potpuno razorili. Tek nakon njihova potiskivanja krajem 17. stoljeća, na to se područje ponovno vratilo stanovništvo – uglavnom Hrvati doseljeni iz zapadne Bosne, Like i Gorskog kotara. Dakle, naselili su ga isključivo Hrvati, što je bilo vrlo zanimljivo i važno jer je ta strana Zrinske gore bila gotovo jedino hrvatsko mjesto u tome kraju. Upravo je to kasnije imalo velike reperkusije u 20. stoljeću, tijekom Prvoga i osobito Drugoga svjetskog rata, kada je Zrin doživio veliku tragediju.
Borbe tijekom Drugoga svjetskog rata i uništenje 1943. godine rezultirali su time da je cijelo mjesto ponovno razoreno. Velik dio stanovništva bio je ubijen ili protjeran, a nakon rata Zrin je proglašen „neprijateljskim mjestom“. Preostali stanovnici bili su raseljeni, uglavnom u dijelove Slavonije.
Klementina Karanović, mag.ing.agr, predsjednica LAG-a Una, za HRT je rekla: “Utvrda Zrin nalazi se na području općine Dvor na Banovini, u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ako pitate Google kako doći iz Zagreba do Zrina – bolje nemojte – jer ćete završiti na šumskom putu na vrhu Zrinske gore i nećete moći dalje proći. Udaljenost od Zagreba do Zrina je nešto manja od 120 kilometara, a put traje oko dva sata vožnje. Najbliži je put iz Zagreba preko Siska ili Petrinje do Hrvatske Kostajnice, zatim cestom prema Dvoru uz prekrasnu rijeku Unu, sve do mjesta Divuša, gdje se pokraj crkve svete Kate skreće desno prema Zrinu
Osim utvrde Zrin, cijelo područje skriva i mnoge druge utvrde, među kojima su neke od najpoznatijih u Hrvatskoj Kostajnici, gdje se nekoć kovao i novac. Dosad se obnova Zrina uglavnom financirala privatnim inicijativama i entuzijazmom ljudi. Mi želimo potaknuti dodatne potencijale – u Zrinu je, primjerice, uređena etnografska zbirka, a ove je godine prvi put održan i Festival lavande, zahvaljujući gospođi Branki Čubelić, povratnici iz Australije.
Ovih se dana otvara i Zrinska kuća – objekt s 12 ležajeva i četiri zvjezdice, što je iznimno za mjesto koje danas ima samo šest stanovnika. U tijeku je i inicijativa za prikupljanje sredstava za izradu i postavljanje spomenika hrvatskom velikanu Nikoli Šubiću Zrinskom.“
- Fatalnih 20 minuta u Slatini: Policija ostavila žrtvu nezaštićenu kako bi ispunila papirologiju u postaji
Ubojstvo u Slatini razotkrilo je ozbiljne propuste. Ravnatelj policije potvrdio je disciplinske postupke protiv petero službenika zbog neadekvatne reakcije. Glavni ravnatelj policije Nikola Milina predstavio… Pročitaj više: Fatalnih 20 minuta u Slatini: Policija ostavila žrtvu nezaštićenu kako bi ispunila papirologiju u postaji - Dan hrvatskih mučenika na Udbini: Od povijesnog poraza do nacionalnog uskrsnućaDan hrvatskih mučenika obilježava se 12. rujna na Udbini. Središnji program donosi misu i procesiju u spomen na stradale za hrvatski narod i domovinu. Hrvatski… Pročitaj više: Dan hrvatskih mučenika na Udbini: Od povijesnog poraza do nacionalnog uskrsnuća
- Misterij leta dugog 1000 kilometara: Neotkriveni detalji i zataškane tajne pada drona Tu-141 u ZagrebuDetaljan izvještaj o tome kako je pad drona u Zagrebu razotkrio mane NATO-a. Analiziramo letjelicu Tu-141 i posljedice. Pad modificirane besposadne letjelice Tupoljev Tu-141 “Striž”,… Pročitaj više: Misterij leta dugog 1000 kilometara: Neotkriveni detalji i zataškane tajne pada drona Tu-141 u Zagrebu
- Krvavi 12. rujan: Dan kada su Vinkovci gorjeli, a golobradi heroji slomili oklopnu silu JNABrutalni napad na Vinkovce 12. rujna započeo je odmazdu JNA zbog predaje rezervista. Saznajte sve o herojstvu branitelja i žrtvama. Jugoslavenska narodna armija (JNA) i… Pročitaj više: Krvavi 12. rujan: Dan kada su Vinkovci gorjeli, a golobradi heroji slomili oklopnu silu JNA
- Otišli na dva tjedna, ostali u paklu: Kako je 185 varaždinskih policajaca postalo noćna mora za srpske tenkove u VukovaruSaznajte kako su varaždinski policajci u Vukovaru 1991. godine odradili herojsku obranu, preživjeli logore i postali simbolom domoljublja. Kada je 11. rujna 1991. godine točno… Pročitaj više: Otišli na dva tjedna, ostali u paklu: Kako je 185 varaždinskih policajaca postalo noćna mora za srpske tenkove u Vukovaru
- Vojna vježba u Slavoniji: Rafalei i njemački Airbus na povijesnom zadatkuNajkompleksnija vojna vježba u Slavoniji spaja hrvatske Rafale i njemački Airbus A400M. Saznajte zašto vojni zrakoplovi danima kruže našim nebom. Pripadnici 191. eskadrile lovačkih aviona… Pročitaj više: Vojna vježba u Slavoniji: Rafalei i njemački Airbus na povijesnom zadatku
- Nasilje u školama: Krvavi napad u Zagrebu i kolaps sigurnosnog sustavaNasilje u školama postalo je gorući problem. Saznajte sve detalje brutalnog napada u Zagrebu, stručne analize i zašto sustav hitno treba promjene. U rano jutro,… Pročitaj više: Nasilje u školama: Krvavi napad u Zagrebu i kolaps sigurnosnog sustava
- Na današnji dan 1994. godine, papa Ivan Pavao II posjetio je Hrvatsku i okupio milijun vjernikaKada pričamo o povijesnim vremenima svakako se trebamo prisjetiti prvog posjeta papa Ivana Pavla II Hrvatskoj, kada je na zagrebačkom Hipodromu okupio milijun vjernika. Dok… Pročitaj više: Na današnji dan 1994. godine, papa Ivan Pavao II posjetio je Hrvatsku i okupio milijun vjernika
- Bitka za vojarne: Slom JNA u TvrđiPrisjetite se rujna 1991. i dramatična bitka za vojarne u Osijeku. Saznajte kako je napadom u Tvrđi i uz ogromne žrtve slomljena unutarnja prijetnja JNA.… Pročitaj više: Bitka za vojarne: Slom JNA u Tvrđi
- Pad Kruševa, Jasenica, Maslenice i RovanjskeNa današnji dan prije 35. godina palo je Kruševo i Jasenice. Saznajte kako su hrabri hrvatski vitezovi odolijevali napadima brojčano nadjačanog agresora. Jugoslavenska narodna armija… Pročitaj više: Pad Kruševa, Jasenica, Maslenice i Rovanjske
