ZRIN, 24. listopada 2025. – U srcu Banovine, na mjestu koje čuva jedan od najdubljih korijena hrvatske povijesti, obilježava se veliki jubilej – 730 godina od prvog pisanog spomena Zrina, kolijevke slavne hrvatske plemićke obitelji Zrinskih. Ovaj povijesni lokalitet, koji je tijekom stoljeća bio središte političkog, kulturnog i vojničkog života, danas ponovno okuplja najuglednije znanstvenike, povjesničare i istraživače kako bi oživjeli sjećanje na prošlost koja je oblikovala hrvatski identitet.
Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem održava se u Crkvi Našašća sv. Križa u Zrinu, simboličnom prostoru koji spaja vjeru, povijest i zajedništvo. Program je započo u 10 sati svečanim otvaranjem i pozdravnim govorima, nakon čega slijedi bogat niz izlaganja podijeljenih u četiri tematske sekcije.
Zrin – kolijevka Zrinskih i hrvatske plemenitosti
Ime Zrin prvi put se spominje u 13. stoljeću, u doba kada je Hrvatska još tražila svoje mjesto u složenim političkim strukturama srednjeg vijeka. Odatle je potekla obitelj Zrinski, čije su zasluge utkane u samo tkivo hrvatske državnosti. Među njima se posebno ističu Nikola Šubić Zrinski, junak Sigetske bitke, te Petar Zrinski, hrvatski ban i pjesnik, čije su životne sudbine postale simbol borbe za čast, vjeru i domovinu.
Zrin u to doba nije bio ruševina, već živo središte moći, kulture i gospodarskog života. Danas, kroz istraživanja i predavanja, Zrin ponovno postaje mjesto susreta povijesti i znanosti.
Znanstveni program: od srednjeg vijeka do Domovinskog rata
Skup otvara dr. sc. Jakša Raguž, koji moderira prvu sekciju s temama o razvoju utvrde Zrin, njegovom položaju u srednjovjekovnoj županiji Gora te o tragičnom partizanskom zauzimanju Zrina 9. rujna 1943., o čemu će govoriti izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić. Posebnu pozornost privlači i projekt „Baština Zrinskih – Budućnost Banovine“ koji predstavlja Andreja Šeperac, a koji povezuje povijesno nasljeđe s modernim identitetom regije.
Druga sekcija posvećena je Zrinu u srednjem i ranom novom vijeku, gdje će, među ostalima, izlagati dr. sc. Krešimir Regan, Josip Smernić, Matea Jurić Matulić i izv. prof. dr. sc. Mario Novak, koji će kroz bioarheološke analize rekonstruirati zdravlje, prehranu i svakodnevni život stanovnika Zrina u 15.–17. stoljeću.
Treća sekcija donosi teme o životu Zrina u 19. i 20. stoljeću, s posebnim naglaskom na arhitekta Stjepana Podhorskog, obnovu sakralnih objekata te istraživanje partizanskih i komunističkih izvora o uništenju Zrina 1943. godine. O tim će temama govoriti dr. sc. Vladimir Geiger, dr. sc. Jakša Raguž, dr. sc. Filip Škiljan i drugi stručnjaci.
U četvrtoj sekciji, pod nazivom „Zrin i Banovina danas i sutra“, razgovarat će se o očuvanju kulturne baštine, crkvenom i duhovnom životu te modernim projektima poput „Zrin Festivala“, koji već dvanaestu godinu promiče hrvatsku povijest i umjetnost.
Duhovni i simbolični program
U središtu dana bit će i sveta misa, nakon koje će uslijediti sadnja stabla lipe – simbola hrvatskog identiteta – povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva. Inicijativu provodi Ogranak Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici, uz potporu Družbe “Braća Hrvatskog Zmaja” i Hrvatskih šuma.
Poslijepodne je rezervirano za stručni obilazak staroga grada Zrina, pod vodstvom dr. sc. Krešimira Regana, a u pauzama će posjetitelji moći vidjeti demonstraciju kovanja replike novca Zrinskih – simboličnu poveznicu između povijesne kovnice u Gvozdanskom i suvremenih znanstvenih projekata Metalurškog fakulteta u Sisku, Arheološkog muzeja i Kulturno-povijesnog centra SMŽ.
Zrin – priča koja traje sedam stoljeća
Prvi spomen Zrina u povijesnim izvorima datira s kraja 13. stoljeća, iz jedne povelje u kojoj je Stjepan Babonić darovao opatiji posjed Zrin. To je njegov prvi poznati spomen, a upravo zato danas obilježavamo 730. obljetnicu toga događaja.
Zrin je važno mjesto jer je bio sjedište najuglednijih hrvatskih plemićkih obitelji — od Stjepana Babonića, a potom i Šubića, koji su upravo zbog Zrina svom prezimenu dodali taj drugi dio – Zrinski. Najpoznatiji od svih Zrinskih je Nikola Šubić Zrinski, koji se upravo tamo rodio. Bio je veliki heroj borbe protiv Osmanlija, jedan od branitelja Europe, kako su ga tada nazivali. Poginuo je u obrani Sigeta i danas je jedna od najvećih ličnosti ne samo hrvatske, nego i mađarske povijesti, s kojom Hrvatska dijeli stoljetne veze.
Nikola Šubić Zrinski tada je bio vrhovni hrvatski vladar po položaju, hrvatske krvi, iako je Hrvatska tada bila dio Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, a kasnije i Habsburškog Carstva.
Što se tiče samoga Zrina, on je imao dugu i važnu povijest. Nakon pada 1577. godine, osvojili su ga Osmanlije i potpuno razorili. Tek nakon njihova potiskivanja krajem 17. stoljeća, na to se područje ponovno vratilo stanovništvo – uglavnom Hrvati doseljeni iz zapadne Bosne, Like i Gorskog kotara. Dakle, naselili su ga isključivo Hrvati, što je bilo vrlo zanimljivo i važno jer je ta strana Zrinske gore bila gotovo jedino hrvatsko mjesto u tome kraju. Upravo je to kasnije imalo velike reperkusije u 20. stoljeću, tijekom Prvoga i osobito Drugoga svjetskog rata, kada je Zrin doživio veliku tragediju.
Borbe tijekom Drugoga svjetskog rata i uništenje 1943. godine rezultirali su time da je cijelo mjesto ponovno razoreno. Velik dio stanovništva bio je ubijen ili protjeran, a nakon rata Zrin je proglašen „neprijateljskim mjestom“. Preostali stanovnici bili su raseljeni, uglavnom u dijelove Slavonije.
Klementina Karanović, mag.ing.agr, predsjednica LAG-a Una, za HRT je rekla: “Utvrda Zrin nalazi se na području općine Dvor na Banovini, u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ako pitate Google kako doći iz Zagreba do Zrina – bolje nemojte – jer ćete završiti na šumskom putu na vrhu Zrinske gore i nećete moći dalje proći. Udaljenost od Zagreba do Zrina je nešto manja od 120 kilometara, a put traje oko dva sata vožnje. Najbliži je put iz Zagreba preko Siska ili Petrinje do Hrvatske Kostajnice, zatim cestom prema Dvoru uz prekrasnu rijeku Unu, sve do mjesta Divuša, gdje se pokraj crkve svete Kate skreće desno prema Zrinu
Osim utvrde Zrin, cijelo područje skriva i mnoge druge utvrde, među kojima su neke od najpoznatijih u Hrvatskoj Kostajnici, gdje se nekoć kovao i novac. Dosad se obnova Zrina uglavnom financirala privatnim inicijativama i entuzijazmom ljudi. Mi želimo potaknuti dodatne potencijale – u Zrinu je, primjerice, uređena etnografska zbirka, a ove je godine prvi put održan i Festival lavande, zahvaljujući gospođi Branki Čubelić, povratnici iz Australije.
Ovih se dana otvara i Zrinska kuća – objekt s 12 ležajeva i četiri zvjezdice, što je iznimno za mjesto koje danas ima samo šest stanovnika. U tijeku je i inicijativa za prikupljanje sredstava za izradu i postavljanje spomenika hrvatskom velikanu Nikoli Šubiću Zrinskom.“
- Kako su tragedija i Klinika za psihijatriju Sveti Ivan uzdrmali zagrebačku Gradsku skupštinu
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Tragična smrt pacijenta podijelila je Skupštinu. Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u središtu je burne rasprave o zataškavanju i propustima sustava.… Pročitaj više: Kako su tragedija i Klinika za psihijatriju Sveti Ivan uzdrmali zagrebačku Gradsku skupštinu - Ugljična bomba i ekološki suicid: Hoće li strani mega podatkovni centar u Topuskom isisati Hrvatsku?
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Okrugli stol u Saboru razotkrio je šokantne detalje: Podatkovni centar u Topuskom prijeti uništenjem prirode i teškim udarom na elektroenergetski sustav.… Pročitaj više: Ugljična bomba i ekološki suicid: Hoće li strani mega podatkovni centar u Topuskom isisati Hrvatsku? - Nevjerojatan propust JNA koji je spasio Dubrovnik: Branitelji povratili Srđ dok je agresor oklijevao!
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Saznajte kako je 12. studenoga 1991. izgledala obrana Dubrovnika, najkrvaviji dan opsade uz pad Komolca, borbe na Strinčjeri i razaranje grada.… Pročitaj više: Nevjerojatan propust JNA koji je spasio Dubrovnik: Branitelji povratili Srđ dok je agresor oklijevao! - Pad Saborskog: “Zapalite sve da se nemaju kamo vratiti”
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Pad Saborskog 12. studenoga 1991. bio je brutalan ratni zločin. Saznajte više o herojskoj obrani mjesta, masakru civila i genocidnoj namjeri… Pročitaj više: Pad Saborskog: “Zapalite sve da se nemaju kamo vratiti” - Rapalski ugovor: Bolni diplomatski poraz i gubitak obale
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Saznajte kako je 1920. godine potpisan Rapalski ugovor, zašto je Ante Trumbić dao ostavku te kako je Hrvatska izgubila ključne dijelove… Pročitaj više: Rapalski ugovor: Bolni diplomatski poraz i gubitak obale - Obvezno glasanje za sve? Zakon o registru birača na udaru
Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Zastupnik Krešimir Čabaj poručio je da novi zakon o registru birača donosi tek površinske promjene te je zatražio uvođenje obveznog glasanja… Pročitaj više: Obvezno glasanje za sve? Zakon o registru birača na udaru - Josip Dabro zagrmio u Saboru: “Moju djecu neće odgajati izopačeni ideolozi!”
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/11/2026Saborski zastupnik Josip Dabro danas je u Hrvatskom saboru u ime kluba Domovinskog pokreta održao oštar govor. Upozorio je na pokušaje… Pročitaj više: Josip Dabro zagrmio u Saboru: “Moju djecu neće odgajati izopačeni ideolozi!” - Apsurd u Saboru: Država će posumnjati da ste mrtvi tek kad navršite 110 godina, a fiktivni birači ostaju!”
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/11/2026Oporba upozorava: Prijedlog zakona o registru birača samo “šminka” stvarnost. Fiktivna prebivališta, niska izlaznost i netočni podaci ostaju stvarni problemi izbornog… Pročitaj više: Apsurd u Saboru: Država će posumnjati da ste mrtvi tek kad navršite 110 godina, a fiktivni birači ostaju!” - Tko zapravo kroji izbore? Grad duhova s 90% više birača nego stanovnika posvađao Sabor, Habijan se brani prebacivanjem loptice
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/11/2026Oštra saborska rasprava o Zakonu o registru birača. Oporba prozvala ministra Habijana zbog fiktivnih prebivališta u Obrovcu. Pročitajte reakciju Marijane Puljak.… Pročitaj više: Tko zapravo kroji izbore? Grad duhova s 90% više birača nego stanovnika posvađao Sabor, Habijan se brani prebacivanjem loptice - Podstrana pamti: Vladimir Vuković Vata dobio bistu
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/11/2026Danas je u Podstrani svečano otkrivena spomen-bista. Vladimir Vuković Vata time je dobio trajno priznanje 35 godina nakon herojske pogibije na… Pročitaj više: Podstrana pamti: Vladimir Vuković Vata dobio bistu