ZRIN, 24. listopada 2025. – U srcu Banovine, na mjestu koje čuva jedan od najdubljih korijena hrvatske povijesti, obilježava se veliki jubilej – 730 godina od prvog pisanog spomena Zrina, kolijevke slavne hrvatske plemićke obitelji Zrinskih. Ovaj povijesni lokalitet, koji je tijekom stoljeća bio središte političkog, kulturnog i vojničkog života, danas ponovno okuplja najuglednije znanstvenike, povjesničare i istraživače kako bi oživjeli sjećanje na prošlost koja je oblikovala hrvatski identitet.
Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem održava se u Crkvi Našašća sv. Križa u Zrinu, simboličnom prostoru koji spaja vjeru, povijest i zajedništvo. Program je započo u 10 sati svečanim otvaranjem i pozdravnim govorima, nakon čega slijedi bogat niz izlaganja podijeljenih u četiri tematske sekcije.
Zrin – kolijevka Zrinskih i hrvatske plemenitosti
Ime Zrin prvi put se spominje u 13. stoljeću, u doba kada je Hrvatska još tražila svoje mjesto u složenim političkim strukturama srednjeg vijeka. Odatle je potekla obitelj Zrinski, čije su zasluge utkane u samo tkivo hrvatske državnosti. Među njima se posebno ističu Nikola Šubić Zrinski, junak Sigetske bitke, te Petar Zrinski, hrvatski ban i pjesnik, čije su životne sudbine postale simbol borbe za čast, vjeru i domovinu.
Zrin u to doba nije bio ruševina, već živo središte moći, kulture i gospodarskog života. Danas, kroz istraživanja i predavanja, Zrin ponovno postaje mjesto susreta povijesti i znanosti.
Znanstveni program: od srednjeg vijeka do Domovinskog rata
Skup otvara dr. sc. Jakša Raguž, koji moderira prvu sekciju s temama o razvoju utvrde Zrin, njegovom položaju u srednjovjekovnoj županiji Gora te o tragičnom partizanskom zauzimanju Zrina 9. rujna 1943., o čemu će govoriti izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić. Posebnu pozornost privlači i projekt „Baština Zrinskih – Budućnost Banovine“ koji predstavlja Andreja Šeperac, a koji povezuje povijesno nasljeđe s modernim identitetom regije.
Druga sekcija posvećena je Zrinu u srednjem i ranom novom vijeku, gdje će, među ostalima, izlagati dr. sc. Krešimir Regan, Josip Smernić, Matea Jurić Matulić i izv. prof. dr. sc. Mario Novak, koji će kroz bioarheološke analize rekonstruirati zdravlje, prehranu i svakodnevni život stanovnika Zrina u 15.–17. stoljeću.
Treća sekcija donosi teme o životu Zrina u 19. i 20. stoljeću, s posebnim naglaskom na arhitekta Stjepana Podhorskog, obnovu sakralnih objekata te istraživanje partizanskih i komunističkih izvora o uništenju Zrina 1943. godine. O tim će temama govoriti dr. sc. Vladimir Geiger, dr. sc. Jakša Raguž, dr. sc. Filip Škiljan i drugi stručnjaci.
U četvrtoj sekciji, pod nazivom „Zrin i Banovina danas i sutra“, razgovarat će se o očuvanju kulturne baštine, crkvenom i duhovnom životu te modernim projektima poput „Zrin Festivala“, koji već dvanaestu godinu promiče hrvatsku povijest i umjetnost.
Duhovni i simbolični program
U središtu dana bit će i sveta misa, nakon koje će uslijediti sadnja stabla lipe – simbola hrvatskog identiteta – povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva. Inicijativu provodi Ogranak Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici, uz potporu Družbe “Braća Hrvatskog Zmaja” i Hrvatskih šuma.
Poslijepodne je rezervirano za stručni obilazak staroga grada Zrina, pod vodstvom dr. sc. Krešimira Regana, a u pauzama će posjetitelji moći vidjeti demonstraciju kovanja replike novca Zrinskih – simboličnu poveznicu između povijesne kovnice u Gvozdanskom i suvremenih znanstvenih projekata Metalurškog fakulteta u Sisku, Arheološkog muzeja i Kulturno-povijesnog centra SMŽ.
Zrin – priča koja traje sedam stoljeća
Prvi spomen Zrina u povijesnim izvorima datira s kraja 13. stoljeća, iz jedne povelje u kojoj je Stjepan Babonić darovao opatiji posjed Zrin. To je njegov prvi poznati spomen, a upravo zato danas obilježavamo 730. obljetnicu toga događaja.
Zrin je važno mjesto jer je bio sjedište najuglednijih hrvatskih plemićkih obitelji — od Stjepana Babonića, a potom i Šubića, koji su upravo zbog Zrina svom prezimenu dodali taj drugi dio – Zrinski. Najpoznatiji od svih Zrinskih je Nikola Šubić Zrinski, koji se upravo tamo rodio. Bio je veliki heroj borbe protiv Osmanlija, jedan od branitelja Europe, kako su ga tada nazivali. Poginuo je u obrani Sigeta i danas je jedna od najvećih ličnosti ne samo hrvatske, nego i mađarske povijesti, s kojom Hrvatska dijeli stoljetne veze.
Nikola Šubić Zrinski tada je bio vrhovni hrvatski vladar po položaju, hrvatske krvi, iako je Hrvatska tada bila dio Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, a kasnije i Habsburškog Carstva.
Što se tiče samoga Zrina, on je imao dugu i važnu povijest. Nakon pada 1577. godine, osvojili su ga Osmanlije i potpuno razorili. Tek nakon njihova potiskivanja krajem 17. stoljeća, na to se područje ponovno vratilo stanovništvo – uglavnom Hrvati doseljeni iz zapadne Bosne, Like i Gorskog kotara. Dakle, naselili su ga isključivo Hrvati, što je bilo vrlo zanimljivo i važno jer je ta strana Zrinske gore bila gotovo jedino hrvatsko mjesto u tome kraju. Upravo je to kasnije imalo velike reperkusije u 20. stoljeću, tijekom Prvoga i osobito Drugoga svjetskog rata, kada je Zrin doživio veliku tragediju.
Borbe tijekom Drugoga svjetskog rata i uništenje 1943. godine rezultirali su time da je cijelo mjesto ponovno razoreno. Velik dio stanovništva bio je ubijen ili protjeran, a nakon rata Zrin je proglašen „neprijateljskim mjestom“. Preostali stanovnici bili su raseljeni, uglavnom u dijelove Slavonije.
Klementina Karanović, mag.ing.agr, predsjednica LAG-a Una, za HRT je rekla: “Utvrda Zrin nalazi se na području općine Dvor na Banovini, u Sisačko-moslavačkoj županiji. Ako pitate Google kako doći iz Zagreba do Zrina – bolje nemojte – jer ćete završiti na šumskom putu na vrhu Zrinske gore i nećete moći dalje proći. Udaljenost od Zagreba do Zrina je nešto manja od 120 kilometara, a put traje oko dva sata vožnje. Najbliži je put iz Zagreba preko Siska ili Petrinje do Hrvatske Kostajnice, zatim cestom prema Dvoru uz prekrasnu rijeku Unu, sve do mjesta Divuša, gdje se pokraj crkve svete Kate skreće desno prema Zrinu
Osim utvrde Zrin, cijelo područje skriva i mnoge druge utvrde, među kojima su neke od najpoznatijih u Hrvatskoj Kostajnici, gdje se nekoć kovao i novac. Dosad se obnova Zrina uglavnom financirala privatnim inicijativama i entuzijazmom ljudi. Mi želimo potaknuti dodatne potencijale – u Zrinu je, primjerice, uređena etnografska zbirka, a ove je godine prvi put održan i Festival lavande, zahvaljujući gospođi Branki Čubelić, povratnici iz Australije.
Ovih se dana otvara i Zrinska kuća – objekt s 12 ležajeva i četiri zvjezdice, što je iznimno za mjesto koje danas ima samo šest stanovnika. U tijeku je i inicijativa za prikupljanje sredstava za izradu i postavljanje spomenika hrvatskom velikanu Nikoli Šubiću Zrinskom.“
- Svečano obilježen Dan Sveučilišta obrane i sigurnosti
Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ proslavilo je svoju petu obljetnicu i Dan Sveučilišta svečanom akademijom u Domu Hrvatske vojske „Zvonimir“. Uz prisustvo najviših… Pročitaj više: Svečano obilježen Dan Sveučilišta obrane i sigurnosti - Mirta Matić na čelu Vrhovnog suda, Ustavni na čekanju
Nakon više od godinu dana praznine na čelnoj poziciji, Vrhovni sud Republike Hrvatske konačno dobiva novu predsjednicu. Dok je izbor sutkinje Mirta Matić gotova stvar… Pročitaj više: Mirta Matić na čelu Vrhovnog suda, Ustavni na čekanju - Udruga Franak: Banke moraju vratiti 700 milijuna eura
Udruga Franak izlazi s novom procjenom: hrvatske banke građanima za konvertirane kredite u “švicarcima” duguju oko 700 milijuna eura. Iz Udruge ističu kako taj iznos,… Pročitaj više: Udruga Franak: Banke moraju vratiti 700 milijuna eura - Zbog EU Direktive prijeti drastično poskupljenje lijekova
Nova EU Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda stavlja europsku farmaceutsku industriju pred veliki izazov. Dok znanstvenici pozdravljaju strože ekološke mjere radi zaštite zdravlja, proizvođači… Pročitaj više: Zbog EU Direktive prijeti drastično poskupljenje lijekova - Zločin bez kazne: Krvavi trag u selima zapadne Slavonije
Dok se 1994. godina u povijesnim knjigama često opisuje kao razdoblje zatišja, za stanovnike sela Vukovje, Koreničani i Dobra Kuća ona je bila godina nezapamćenog… Pročitaj više: Zločin bez kazne: Krvavi trag u selima zapadne Slavonije - Operacija “Beli Manastir” – Kako su milijuni marširali brže od vojnika
Ideja povratka Hrvatske vojske u Beli Manastir, u naš ponosni istok, u srce Baranje, hvale je vrijedan strateški potez. No, ono što je započelo kao… Pročitaj više: Operacija “Beli Manastir” – Kako su milijuni marširali brže od vojnika - Puzajuća okupacija Baranje: Kako je JNA u svibnju 1991. pod krinkom mira osigurala teren za agresiju
U svibnju 1991. godine, neposredno nakon stravičnih događaja u Borovom Selu, Jugoslavenska narodna armija (JNA) implementirala je doktrinu takozvanih “tampon-zona”. Pod krinkom mirovne intervencije, započela… Pročitaj više: Puzajuća okupacija Baranje: Kako je JNA u svibnju 1991. pod krinkom mira osigurala teren za agresiju - Papa Lav XIV. mladima: Ne bojte se Kristova poziva!
Sveti Otac Lav XIV. predvodio je molitvu Regina Caeli na Trgu svetoga Petra, ohrabrivši mlade da se ne boje Kristova poziva. Upozorio je na lažne… Pročitaj više: Papa Lav XIV. mladima: Ne bojte se Kristova poziva! - Majčin dan: Povijest, običaji i tajna karanfila
Obilježavanje Majčin dan, koje se u Hrvatskoj i većem dijelu svijeta tradicionalno održava svake druge nedjelje u svibnju, a ove godine pada upravo na nedjelju,… Pročitaj više: Majčin dan: Povijest, običaji i tajna karanfila - Bl. Ivan Merz: Život, smrt i duhovna ostavština
Ostavština Ivana Merza svjedočanstvo je njegova dubokog utjecaja na katoličku mladež. Smrt blaženog Ivana Merza 10. svibnja 1928. godine predstavljala je prijelomni trenutak za katoličku… Pročitaj više: Bl. Ivan Merz: Život, smrt i duhovna ostavština
