Statističko povećanje, stvarno osiromašenje: umirovljenici ponovno na gubitku

Nove obavijesti Vijesti

ZAGREB, 13. siječanj 2025. – Najavljeno usklađivanje mirovina za drugo polugodište 2025. godine, koje prema projekcijama HZMO-a iznosi između 2,1 i 2,2 posto, umirovljenicima će donijeti tek simboličan rast primanja – u prosjeku oko 14 eura. Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika upozorava da je riječ o još jednom statističkom povećanju koje nema stvarni učinak na životni standard najstarijih građana.

Prema projekcijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), usklađivanje mirovina za drugo polugodište 2025. godine iznosit će između 2,1 i 2,2 posto. U praksi to znači prosječno povećanje mirovina od svega 14 eura, što, kako upozoravaju predstavnici umirovljenika, ne pokriva ni osnovne mjesečne troškove.

Iako će Vlada i ovoga puta isticati novu formulu usklađivanja mirovina u omjeru 85:15, prema rastu plaća i cijena, umirovljenici ističu kako se od statistike ne plaćaju režije, lijekovi niti osnovna potrošačka košarica. Službeni podaci sugeriraju da u drugoj polovici 2025. godine gotovo nije bilo rasta cijena ni plaća, no takva slika, poručuju, ne odgovara stvarnosti s kojom se građani svakodnevno suočavaju.

Dovoljno je, ističe se, pogledati cijene osnovnih prehrambenih proizvoda, energenata i usluga da bi bilo jasno kako troškovi života rastu znatno brže od „priznatih“ dva posto. Razlika između službene statistike i stvarnog života umirovljenika iz godine u godinu postaje sve izraženija, a povjerenje u sustav sve slabije.

Usklađivanje mirovina u Hrvatskoj provodi se dvaput godišnje – za razdoblja od 1. siječnja do 30. lipnja te od 1. srpnja do 31. prosinca. Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju promijenjena je i formula usklađivanja, no umirovljenici tvrde da promjena omjera nije donijela stvarno poboljšanje njihovog položaja.

Jedan od ključnih, ali sustavno prešućivanih problema, navodi se u priopćenju, jest dugogodišnji način manipuliranja plaćama u Hrvatskoj. Umjesto minimalne cijene sata rada po djelatnostima i zanimanjima, koristi se minimalna plaća kao univerzalna kategorija. Posljedica je masovno prijavljivanje radnika, bez obzira na stručnu spremu, na minimalnu plaću, uz isplate razlike „na ruke“.

Takva praksa, upozorava predsjednik BUZ-a Milivoj Špika, potiče sivu ekonomiju, smanjuje porezne prihode i mirovinske doprinose te stvara iskrivljenu sliku prosječne plaće. Ceh tog sustava danas plaćaju sadašnji umirovljenici kroz niže stope usklađivanja mirovina, a sutra će ga plaćati i budući umirovljenici, čije će mirovine biti nedostatne za dostojanstven život.

Razmjeri novca koji cirkulira izvan službenog sustava posebno su vidljivi na tržištu nekretnina, gdje se velik broj stanova kupuje gotovinom, a prijavljene cijene često nemaju veze sa stvarnim iznosima transakcija. Sve to dodatno potvrđuje koliko je službena statistika udaljena od realnog gospodarstva i stvarnih primanja građana.

Prema ocjeni BUZ-a, 2026. godina teško da će donijeti pozitivne pomake za umirovljenike. Riječ je o godini bez izbora, a u Hrvatskoj, upozorava Špika, već dugo vrijedi nepisano pravilo da bez izbora nema ni obećanja, a još manje konkretnih mjera kojima bi se poboljšao životni standard umirovljenika.

Umirovljenici ne trebaju statističke iluzije, već pošten i transparentan sustav koji priznaje stvarni rast troškova života i stvarne plaće u gospodarstvu. Dok god se mirovine usklađuju prema uljepšanim podacima, svako ‘povećanje’ ostat će tek sitniš koji ne rješava, nego produbljuje nepravdu“, stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik BUZ-a Milivoj Špika.




POLITIKA

RAZNO IZ HRVATSKE

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori