ZAGREB, 16, veljače 2026. – Andrej Plenković nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a poručio je da Alen Ružić ima dovoljnu potporu za ministra, koalicija ostaje stabilna, a Hrvatska će o opskrbi naftom razgovarati s EU i SAD-om. Osvrnuo se i na slučaj zastupnika Dabre te zaključak Gradske skupštine Zagreba.
Nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a, predsjednik stranke i Vlade RH Andrej Plenković izvijestio je javnost o ključnim temama – od kadrovskih pitanja do energetske sigurnosti i stabilnosti parlamentarne većine.
Plenković je čestitao kandidatu za ministra rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i obitelji Alen Ružić, aktualnom ravnatelju KBC-a Rijeka, na potpori koju je dobio na saborskim odborima.
„Uvjeren sam da će Sabor u petak potvrditi Ružića i da će od prvog dana nastaviti provoditi program Vlade“, poručio je Plenković, zahvalivši dosadašnjem ministru Marin Piletić na doprinosu radu Vlade.
Međunarodne aktivnosti i energetska sigurnost: Hrvatska kao regionalno čvorište
Premijer je izvijestio o međunarodnim aktivnostima, uključujući neformalni sastanak Europskog vijeća o konkurentnosti u Belgiji te sudjelovanje na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.
Poseban naglasak stavljen je na pitanje opskrbe naftom Mađarske i Slovačke te korištenje Janafa. Hrvatska, poručio je Plenković, ostaje pouzdan partner i želi da se Jadranski naftovod koristi za ono za što je i namijenjen – sigurnu opskrbu rafinerija u regiji.
„Hrvatska će razgovarati s partnerima u Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama kako bi zadržala jasan pravni okvir, a pritom ostala konstruktivan i dobrosusjedski orijentiran partner“, naglasio je.
Podsjetio je kako Hrvatska može transportirati do 15 milijuna tona sirove nafte godišnje, što pokriva potrebe rafinerija u Mađarskoj, Slovačkoj i Srbiji. Odluka o izuzeću iz 2022. godine, dodao je, bila je dio šireg sankcijskog paketa EU-a.
Modularni nuklearni reaktori i energetska tranzicija
Govoreći o energetskoj budućnosti, Plenković je najavio zakon o korištenju nuklearne energije u civilne svrhe te istaknuo da Hrvatska ostaje otvorena za razvoj malih modularnih nuklearnih reaktora.
Naglasio je važnost Nuklearne elektrane Krško, koja Hrvatskoj osigurava oko 16% električne energije, te mogućnost izgradnje novog bloka u suradnji sa Slovenijom.
„Nuklearna energija, uz hidro i obnovljive izvore, dugoročno predstavlja održiv model energetske tranzicije bez ugljičnog otiska“, poručio je.
Koalicija stabilna unatoč slučaju Dabre
Plenković se osvrnuo i na kontroverzu vezanu uz zastupnika Josip Dabro, čije je ponašanje ocijenio neprimjerenim.
„Takvo ponašanje nema mjesta u javnom prostoru. O tome sam razgovarao s predsjednicima koalicijskih partnera“, rekao je, naglasivši da incident neće ugroziti stabilnost parlamentarne većine.
Na pitanje o političkoj odgovornosti i potencijalnom utjecaju na njegovu političku ostavštinu, premijer je odbacio takve tvrdnje, istaknuvši da će njegov mandat obilježiti gospodarski rast, ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu te snažan investicijski ciklus.
Zaključak Gradske skupštine Zagreba: „Bez pravnog učinka“
Komentirajući zaključak Gradske skupštine Zagreba o organizaciji dočeka hrvatskih rukometaša, Plenković je naveo kako pravne analize pokazuju da se radi o političkom aktu bez pravnih učinaka.
„Nećemo pokretati ocjene ustavnosti niti zakonitosti jer takav zaključak ne proizvodi pravne posljedice“, poručio je.
Poruka stabilnosti i kontinuiteta
Zaključno, Plenković je naglasio da Vlada nastavlja s provedbom programa – od zakona o priuštivom stanovanju do energetske strategije i međunarodnog pozicioniranja Hrvatske.
Unatoč političkim prijeporima i medijskim polemikama, poruka s vrha HDZ-a ostaje jasna: parlamentarna većina je stabilna, novi ministar imat će potporu, a Hrvatska želi zadržati poziciju pouzdanog energetskog i političkog partnera u regiji i Europskoj uniji.
Sjednica u Hrvatski sabor: Rasprava o povjerenju Alenu Ružiću
U Hrvatskom saboru sazvana je sjednica radi prijedloga za iskazivanje povjerenja dr. med. Alenu Ružiću za obnašanje dužnosti ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Prijedlog je u saborsku proceduru uputio predsjednik Vlade Andrej Plenković, a dnevni red jednoglasno je prihvaćen.
O prijedlogu su raspravljala tri matična saborska odbora, što je dio zastupnika iskoristio kako bi otvorio pitanje funkcionalnosti sustava i koordinacije između ministarstava i saborskih tijela.
Oporba: Fokus na socijalne probleme i reforme
Tijekom rasprave oporbeni zastupnici upozorili su na, kako tvrde, disfunkcionalnost pojedinih institucija te istaknuli kako promjena ministra sama po sebi neće riješiti strukturne probleme. Posebno su apostrofirani izazovi provedbe reforme inkluzivnog dodatka i sustava osobne asistencije, kao i pitanje dostupnosti socijalnih usluga.
Naglašeni su i širi društveni problemi – inflacija, položaj umirovljenika, priuštivo stanovanje te učinkovitost sustava socijalne skrbi. Dio zastupnika poručio je kako rasprava mora biti usmjerena na konkretne rezultate i stvarne učinke zakona na građane.
Plenković: Resor vrijedan 13 milijardi eura
Predstavljajući kandidata, premijer Plenković zahvalio je dosadašnjem ministru na gotovo četverogodišnjem mandatu te istaknuo kako je riječ o jednom od financijski najzahtjevnijih resora u Vladi, s portfeljem od oko 13 milijardi eura, što čini više od 30 posto rashodne strane državnog proračuna.
Premijer je naveo kako je u Hrvatskoj trenutačno zaposleno oko 1,72 milijuna ljudi, dok je broj nezaposlenih pao na oko 86 tisuća. Istaknuo je rast prosječne neto plaće s 749 eura 2016. godine na 1.498 eura danas, kao i cilj dosezanja prosjeka od 1.600 eura do kraja mandata.
Mirovine, socijalne naknade i inkluzivni dodatak
Govoreći o mirovinskom sustavu, Plenković je naveo kako je prosječna sveukupna mirovina porasla s 358 na 706 eura, uz cilj od 800 eura do kraja mandata. Istaknuo je i trajno pravo na godišnji dodatak za umirovljenike te izmjene formule usklađivanja mirovina.
Poseban naglasak stavljen je na inkluzivni dodatak, kojim su objedinjene četiri naknade za osobe s invaliditetom u jedno pravo. Prema podacima Vlade, doneseno je više od 270 tisuća rješenja, a ukupna izdvajanja dosegnula su 1,7 milijardi eura. Premijer je priznao kako administrativni sustav nije predvidio dvostruko veći broj zahtjeva od očekivanog, ali je ustvrdio da korisnici nisu izgubili financijska prava jer se isplate obračunavaju retroaktivno od dana podnošenja zahtjeva.
Zastupnica Martina Vlašić Iljkić: Kritika centralizacije i reformi socijalne skrbi
Tijekom rasprave dodatno se osvrnula i saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić, koja je upozorila na dubinske probleme u funkcioniranju sustava socijalne skrbi, posebno nakon njegova pripajanja „mega-ministarstvu“ rada i mirovinskog sustava te centralizacije provedene 2022. godine.
Vlašić Iljkić naglasila je kako su se reformama ukinule mogućnosti donošenja odluka na lokalnoj razini, gdje su centri za socijalnu skrb nekada mogli fleksibilnije odgovarati na stvarne potrebe korisnika. Danas se, istaknula je, gotovo sve odluke donose kroz ravnateljstvo u Zagrebu, što izravno smanjuje dostupnost i učinkovitost socijalnih usluga na terenu.
Posebno je kritizirala izostanak stvarnog dijaloga s relevantnim dionicima – strukom, akademskom zajednicom, udrugama i samim korisnicima. Prema njezinim riječima, zakoni o osobnoj asistenciji i inkluzivnom dodatku doneseni su bez uvažavanja argumenata oporbe i stručne javnosti, što je rezultiralo suprotnim učincima od najavljenih ciljeva.
Kao konkretan primjer navela je zakon o osobnoj asistenciji, gdje je prvotno bilo planirano oko 14.000 korisnika, dok danas postoji tek oko 6.300 aktivnih prava. Upozorila je i da je u samom začetku reforme ukinuto pravo na osobnu asistenciju za 570 korisnika koji su to pravo ranije ostvarivali kroz projektne aktivnosti, razvijane još od 2000. godine. Tek je kasnijom odlukom Ustavnog suda uklonjena zapreka prema kojoj roditelji njegovatelji nisu mogli istodobno imati i osobnog asistenta.
Zaključno je poručila kako bez temeljite revizije sustava i stvarnog uključivanja svih relevantnih aktera, promjena na čelu ministarstva neće sama po sebi donijeti očekivana poboljšanja za najranjivije skupine u društvu.
Nada Murganić: „Zakon o inkluzivnom dodatku je dobar i ispravio je nepravdu“
U nastavku rasprave oglasila se i bivša ministrica te saborska zastupnica Nada Murganić, istaknuvši kako se u javnosti previše naglašavaju negativni aspekti provedbe Zakona o inkluzivnom dodatku, dok se njegove ključne prednosti nedovoljno ističu.
Prema njezinim riječima, zakon je kvalitetan i donesen s ciljem unapređenja prava osoba s invaliditetom. Posebno je naglasila kako je ukinut imovinski i dohodovni cenzus za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak, čime je u središte stavljen invaliditet osobe, a ne njezin materijalni status. Upravo je to, smatra, jedan od razloga velikog broja zaprimljenih zahtjeva – jer u sustav sada ulaze i oni koji ranije nisu imali pravo na naknade zbog imovinskih ograničenja.
Murganić je poručila kako bi zakon bio donesen i ranije da je postojao veći politički konsenzus, ocijenivši da su sadašnje kritike dijelom neopravdane.
Sabina Glasovac: Pitanje radničkih prava i odgovornosti kandidata
S druge strane, SDP-ova zastupnica Sabina Glasovac otvorila je pitanje profesionalne prošlosti kandidata Alena Ružića. Obratila se premijeru Andrej Plenković upitavši ga smatra li primjerenim da resor rada vodi osoba za koju tvrdi da je tijekom upravljanja zdravstvenom ustanovom kršila Zakon o radu i granske kolektivne ugovore.
Glasovac je istaknula kako su sindikati već u prvoj godini Ružićeva mandata podizali prijave, te postavila pitanje može li takav kandidat vjerodostojno voditi resor koji bi trebao štititi radnička prava i graditi socijalni dijalog sa sindikatima.
Sandra Benčić: Rast BDP-a i socijalna realnost
Zastupnica platforme Možemo Sandra Benčić usmjerila je raspravu na širu ekonomsku sliku, dovodeći u pitanje Vladine interpretacije gospodarskog rasta. Upozorila je na, kako tvrdi, pad broja djece koja primaju dječji doplatak u odnosu na 2016. godinu te težak položaj umirovljenika. Benčić je također problematizirala provedbu inkluzivnog dodatka, pitajući zašto se korisnicima ne može osigurati ostvarivanje prava u roku od 30 dana te je ustvrdila kako je zakon, po njezinu mišljenju, pogrešno dizajniran.
Plenković: „Hrvatska lovi korak s najrazvijenijima“
Odgovarajući na replike, premijer Plenković odbacio je oporbene tvrdnje, istaknuvši kako međunarodne institucije poput OECD, Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda ne dijele takve procjene o stanju hrvatskog gospodarstva.
Podsjetio je na nedavni posjet glavnog tajnika OECD-a i pozitivne ocjene o gospodarskom napretku Hrvatske, naglasivši kako je Vladina politika usmjerena na „hvatanje koraka“ s najrazvijenijim ekonomijama svijeta.
Tko je Alen Ružić?
Alen Ružić liječnik je, specijalist interne medicine i kardiolog, redoviti profesor u trajnom zvanju na Sveučilištu u Rijeci te dosadašnji ravnatelj KBC-a Rijeka. Aktivan je i politički, kao član Predsjedništva HDZ-a te vijećnik na gradskoj i županijskoj razini.
Premijer je izrazio uvjerenje kako će Ružić, zahvaljujući stručnom i političkom iskustvu, uspješno voditi resor koji obuhvaća više od milijun umirovljenika, stotine tisuća korisnika socijalnih prava i ključne reforme tržišta rada.
Na kraju sjednice, sva tri spomenuta Odbora su glasova, na što je konačno s većinom i prihvaćeno.
Sljedeći korak je, Odbori će predožiti Hrvatskom saboru da prihvate Alena Ružića za ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
- USS Nimitz ostaje u službi do 2027. godine
Američka mornarica odlučila je produžiti operativni vijek legendarnog nosača zrakoplova USS Nimitz do ožujka 2027., dok čeka isporuku nove generacije nosača klase Ford. Najstariji aktivni… Pročitaj više: USS Nimitz ostaje u službi do 2027. godine - Trump i Iran: Sukob i napetosti u Hormuškom tjesnacu
Napetosti između SAD-a i Irana rastu dok se razmatraju vojne operacije u Hormuškom tjesnacu, a proturječne izjave o primirju dodatno povećavaju globalnu neizvjesnost. Geopolitičke napetosti… Pročitaj više: Trump i Iran: Sukob i napetosti u Hormuškom tjesnacu - Milanović otvorio memorijalni šahovski turnir Sanjin Španović
Predsjednik Zoran Milanović otvorio je prvi memorijalni i dobrotvorni šahovski turnir „Sanjin Španović“, organiziran u čast preminulog novinara, uz humanitarnu pomoć mladim sportašima. Predsjednik Republike… Pročitaj više: Milanović otvorio memorijalni šahovski turnir Sanjin Španović - Seminar Nove evangelizacije od 20. do 22. ožujka u Škabrnji
U Škabrnji se od 20. do 22. ožujka održava seminar Nove evangelizacije prema modelu prof. dr. Tomislava Ivančića u organizaciji Zajednice Molitva i Riječ. U… Pročitaj više: Seminar Nove evangelizacije od 20. do 22. ožujka u Škabrnji - Papa Lav XIV: Vjera otvara oči i poziva na mir
Papa Lav XIV u poruci Angelusa istaknuo je da kršćanska vjera nije slijepa, nego otvara oči srca te pozvao na prekid vatre i dijalog na… Pročitaj više: Papa Lav XIV: Vjera otvara oči i poziva na mir - HSP jača organizaciju u Slavoniji: osnovana podružnica u Đurđenovcu
Hrvatska stranka prava nastavila je širenje svoje organizacije u Slavoniji osnivanjem nove podružnice u Đurđenovcu, uz poruke o jačanju stranke, uključivanju mladih i daljnjem radu… Pročitaj više: HSP jača organizaciju u Slavoniji: osnovana podružnica u Đurđenovcu - Lonjsko polje: započela sezona tradicijske ispaše konja
SISAK, 15. ožujka 2026. (Hina) – S dolaskom prvih proljetnih dana konji i krave ponovno su pušteni na prostrane prirodne pašnjake u Parku prirode Lonjsko polje,… Pročitaj više: Lonjsko polje: započela sezona tradicijske ispaše konja - Policija u Velikoj Gorici kontrolirala „car meet“: 13 vozila izvan prometa
Policijska uprava zagrebačka provela je u Velikoj Gorici preventivno-represivnu akciju nadzora tehničke ispravnosti vozila i okupljanja „car meet scene“, pri čemu je iz prometa isključeno… Pročitaj više: Policija u Velikoj Gorici kontrolirala „car meet“: 13 vozila izvan prometa - Svetište sv. Josipa u Karlovcu proglašeno manjom bazilikom
Na svečanom euharistijskom slavlju u Karlovcu Nacionalno svetište sv. Josipa uzdignuto je na čast papinske manje bazilike, potvrđujući stoljetnu pobožnost hrvatskog naroda prema sv. Josipu,… Pročitaj više: Svetište sv. Josipa u Karlovcu proglašeno manjom bazilikom - Hormuški tjesnac: Energetska bomba Bliskog istoka
Dok svijet prati ratne vijesti s Bliskog istoka, jedno mjesto postaje ključna točka globalne sigurnosti – Hormuški tjesnac. Uski morski prolaz između Irana i Omana… Pročitaj više: Hormuški tjesnac: Energetska bomba Bliskog istoka
DOMOVINSKI RAT
