Na današnji dan, 27. ožujka 1999. godine, zrakoplovstvo NATO saveza doživjelo je jedan od svojih najvećih šokova – rušenje legendarnog “nevidljivog” bombardera F-117A tijekom bombardiranja Jugoslavije. Taj događaj, koji se odigrao iznad neba iznad Šimanovaca i završio padom letjelice u selo Buđanovci, ušao je u vojne anale kao prvo i jedino obaranje ove revolucionarne letjelice u borbenim uvjetima.
“Nevidljivi” postao vidljiv
F-117A, ponos američke vojne tehnologije, osmišljen je da bude neuhvatljiv za radare i nevidljiv neprijateljskoj obrani. No, 250. raketna brigada Vojske Jugoslavije, predvođena pukovnikom Zoltanom Danijem, dokazala je da i tehnološki superiorna letjelica može pasti pred odlučnošću i domišljatošću. Ključ pobjede bio je prilagođeni radarski sustav i precizno ispaljenje dviju raketa SA-3 Goa, koje su pogodile metu unatoč nevjerojatnoj tehnologiji prikrivanja.
Pad aviona koji je trebao biti nepobjediv
Snažna eksplozija u zraku prekinula je let bombardera, a u noći 27. ožujka s neba je pala vatrena kugla, osvijetlivši selo Buđanovci. “Izgledalo je kao reflektor na stadionu Marakana”, prisjetio se jedan od mještana. Ostatke aviona ubrzo su okružili lokalni stanovnici, dok je NATO saveznike šokirala spoznaja da njihov tehnološki biser više nije tako nevidljiv kako su vjerovali.
Pozadina NATO intervencije
NATO je pokrenuo bombardiranje 24. ožujka 1999. godine, bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, pravdajući intervenciju zaštitom albanskog stanovništva na Kosovu. Bombardiranje, koje je trajalo 78 dana, završeno je Kumanovskim sporazumom, dok su posljedice, kako političke, tako i ljudske, ostale trajne i kontroverzne.
Nasljeđe jednog obaranja
Iako su od tada prošle 24 godine, rušenje F-117A ostaje simbol Davidove pobjede nad Golijatom u suvremenom ratovanju. Do danas, ostaci srušenog aviona nalaze se u vojnim muzejima, a pilot letjelice, Dale Zelko, godinama nakon događaja susreo se sa Zoltanom Danijem, čovjekom koji ga je oborio, u jednom neobičnom susretu koji je odjeknuo u vojnoj i povijesnoj javnosti.
Povijest je tada dokazala da ne postoji “nevidljiva” tehnologija – samo nepredvidivi trenuci koji oblikuju sudbinu ratova.