Na današnji dan, 20. srpnja 1917., potpisana je Krfska deklaracija, prvi službeni politički ugovor između vlade Kraljevine Srbije i Jugoslavenskog odbora, koji se već tada nalazio u izbjeglištvu zbog razaranja koje je donosio Prvi svjetski rat. Potpisnici ove povijesne, ali i kontroverzne deklaracije bili su Nikola Pašić, predsjednik srpske vlade, te Ante Trumbić, vođa Jugoslavenskog odbora i istaknuti hrvatski političar iz Dalmacije. Deklaraciju je naknadno, 27. kolovoza iste godine, prihvatio i Crnogorski odbor.
Svečano potpisana u hotelu Bela Venecija na grčkom otoku Krfu – tada privremenom sjedištu izbjegličke srpske vlade – deklaracija je zamišljena kao temelj buduće ujedinjene države južnoslavenskih naroda, koja bi okupila Srbe, Hrvate i Slovence u zajedničku političku zajednicu nakon poraza Austro-Ugarske.
Iluzija ravnopravnosti
Krfskom deklaracijom obećana je ustavna monarhija pod dinastijom Karađorđevića, s punom nacionalnom i vjerskom ravnopravnošću svih naroda. U dokumentu je izričito navedeno da će se nakon završetka rata raspisati slobodni izbori na kojima bi izabrani narodni predstavnici odlučivali o ustavu nove države u Ustavotvornoj skupštini.
Deklaraciju su tada s oduševljenjem prihvatili predstavnici srpske oporbe i većina članova Jugoslavenskog odbora. Vidjeli su u njoj povijesnu šansu za izlazak iz okova stranih carevina, ujedinjenje slavenskih naroda i uspostavu pravednije političke zajednice.
Pašićev otpor i podvala
No, ono što povijest nije zaboravila – a politika tog vremena vješto prešutjela – jest činjenica da je Nikola Pašić deklaraciju potpisao pod pritiskom saveznika iz Antante, a ne iz vlastitog političkog uvjerenja. Nazvao ju je tek „manifestacionim aktom“, što je bila diplomatska fraza koja zapravo odražava duboko nepovjerenje i računicu Beograda u vezi s budućim ustrojem zajedničke države.
I zaista, samo godinu i pol kasnije, kada je ujedinjenje 1. prosinca 1918. formalno proglašeno, a još jasnije 1921. kada je usvojen centralistički Vidovdanski ustav, postalo je očito da su se srpske političke elite vratile svojim starim obrascima hegemonije. Zamišljena ravnopravnost iz Krfske deklaracije nestala je u vrtlogu centralizacije, srpskog unitarizma i sustavne marginalizacije Hrvata i Slovenaca.
Povijesna lekcija
Krfsku deklaraciju danas promatramo ne samo kao politički dokument, već i kao simbol naivnog idealizma hrvatskih i slovenskih političara, ali i kao uvod u desetljeća razočaranja, političkih sukoba i nedovršenih integracija. Ona je ujedno i ogledni primjer kako velike riječi i deklaracije ne znače ništa bez stvarne volje za poštivanjem jednakosti i prava svakog naroda.
U vremenu kada se povijest pokušava reinterpretirati, važno je podsjetiti da je Krf 1917. bio početak jedne ideje – ali i početak kraja mnogih narodnih nada. Iako su mnogi u tom trenutku vjerovali u bratstvo i jedinstvo, praksa buduće Kraljevine SHS, a kasnije i Kraljevine Jugoslavije, pokazala je da se na temeljima neiskrenih dogovora ne može graditi pravedna i stabilna država.
Na današnji dan, podsjetimo se da povijest treba čitati ne samo očima onih koji su pisali deklaracije, već i kroz stvarnost onih koji su pod tim deklaracijama živjeli.
NAJNOVIJE OBJAVE
- Dan kada je presječena žila kucavica: Zašto je 14. studenoga 1991. bio trenutak u kojem je zapečaćena obrana Vukovara i Borova NaseljaObjavio: Dražen Jurmanović | 14/11/2026Obrana Vukovara doživjela je svoju konačnu operativnu prekretnicu na današnji dan prije 35 godina, 14. studenoga 1991. godine, kada su Jugoslavenska narodna armija (JNA) i srpske paravojne postrojbe u potpunosti ovladale strateškom prometnicom između Vukovara i Borova Naselja. Tim činom fizički je zapečaćena sudbina 87-dnevne nadljudske bitke za grad na Dunavu,… Pročitaj više: Dan kada je presječena žila kucavica: Zašto je 14. studenoga 1991. bio trenutak u kojem je zapečaćena obrana Vukovara i Borova Naselja
- IZ RATNE ARHIVE STUDENOGA 1991.: Dani kada je na Nemetin padalo 300 granata, Nard gorio, a peta kolona palila svjetla po OsijekuObjavio: Dražen Jurmanović | 13/11/2026Obrana Osijeka i Valpovštine početkom studenoga 1991. zaustavila je prodor agresora u Slavoniju. Pročitajte ratnu kroniku o herojima u trapericama i prkosu. Listanje požutjelih novinskih izrezaka s početka studenoga 1991. godine nije tek puko vježbanje povijesnog pamćenja. To je izravan pogled u anatomiju preživljavanja jednog grada i jedne regije u trenucima… Pročitaj više: IZ RATNE ARHIVE STUDENOGA 1991.: Dani kada je na Nemetin padalo 300 granata, Nard gorio, a peta kolona palila svjetla po Osijeku
- Suđenje za ratni zločin: Milan Gojković pred sudom u OsijekuObjavio: Dražen Jurmanović | 13/11/2026Optuženi Milan Gojković ponovno je pred sudom u Osijeku zbog optužbe za okrutno ubojstvo zarobljenog policajca Ivana Hižmana 1991. u Borovu naselju. Optuženi Milan Gojković, zvani “Dojč”, danas je ponovno sjeo na optuženičku klupu Županijskog suda u Osijeku gdje je nastavljeno ponovljeno suđenje za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika. Riječ je… Pročitaj više: Suđenje za ratni zločin: Milan Gojković pred sudom u Osijeku
- Osam minuta našeg srama: Kako je Kristian došao po spas, a postao plijen sustava i lešinaraObjavio: Dražen Jurmanović | 13/11/2026Kristian Josip Periš, 32-godišnji Splićanin i magistar kineziologije, došao je u Psihijatrijsku bolnicu Sveti Ivan na Jankomiru tražeći spas, a dočekala ga je nasilna smrt ispod bolničkog jastuka. Dok njegova obitelj oplakuje gubitak dva života – sina i njegovog nerođenog djeteta – hrvatska politička scena i dio medija pretvorili su ovu… Pročitaj više: Osam minuta našeg srama: Kako je Kristian došao po spas, a postao plijen sustava i lešinara
- Kako su tragedija i Klinika za psihijatriju Sveti Ivan uzdrmali zagrebačku Gradsku skupštinuObjavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Tragična smrt pacijenta podijelila je Skupštinu. Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u središtu je burne rasprave o zataškavanju i propustima sustava. Na 15. sjednici zagrebačke Gradske skupštine, Klinika za psihijatriju Sveti Ivan i tragična smrt njezina pacijenta bili su u središtu mučne, složene, ali i prijeko potrebne političke rasprave. Ono što… Pročitaj više: Kako su tragedija i Klinika za psihijatriju Sveti Ivan uzdrmali zagrebačku Gradsku skupštinu
- Ugljična bomba i ekološki suicid: Hoće li strani mega podatkovni centar u Topuskom isisati Hrvatsku?Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Okrugli stol u Saboru razotkrio je šokantne detalje: Podatkovni centar u Topuskom prijeti uništenjem prirode i teškim udarom na elektroenergetski sustav. U Hrvatskom saboru jučer je održan vrlo posjećen okrugli stol koji je analizirao planirani mega podatkovni centar u Topuskom, propitujući jesu li enormna strana ulaganja doista razvojna prilika za Sisačko-moslavačku… Pročitaj više: Ugljična bomba i ekološki suicid: Hoće li strani mega podatkovni centar u Topuskom isisati Hrvatsku?
- Nevjerojatan propust JNA koji je spasio Dubrovnik: Branitelji povratili Srđ dok je agresor oklijevao!Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Saznajte kako je 12. studenoga 1991. izgledala obrana Dubrovnika, najkrvaviji dan opsade uz pad Komolca, borbe na Strinčjeri i razaranje grada. U jeku logistički iscrpljujućeg okruženja, 12. studenoga 1991. godine nameće se kao najkrvaviji dan u kojem je herojska obrana Dubrovnika stavljena na najveću kušnju. Združene snage JNA, uz apsolutnu zračnu,… Pročitaj više: Nevjerojatan propust JNA koji je spasio Dubrovnik: Branitelji povratili Srđ dok je agresor oklijevao!
- Pad Saborskog: “Zapalite sve da se nemaju kamo vratiti”Objavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Pad Saborskog 12. studenoga 1991. bio je brutalan ratni zločin. Saznajte više o herojskoj obrani mjesta, masakru civila i genocidnoj namjeri agresora. Pad Saborskog 12. studenoga 1991. godine predstavlja jedan od najmračnijih dana Domovinskog rata, ali i simbol nevjerojatne hrabrosti. Nakon više od tri mjeseca neprekidne opsade, ovo ličko mjesto podno… Pročitaj više: Pad Saborskog: “Zapalite sve da se nemaju kamo vratiti”
- Rapalski ugovor: Bolni diplomatski poraz i gubitak obaleObjavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Saznajte kako je 1920. godine potpisan Rapalski ugovor, zašto je Ante Trumbić dao ostavku te kako je Hrvatska izgubila ključne dijelove obale i otoka. Završetak Prvog svjetskog rata donio je Kraljevstvu SHS nezavidnu diplomatsku poziciju i mučne pregovore koji su kulminirali kada je 12. studenoga 1920. godine potpisan Rapalski ugovor. Ovaj… Pročitaj više: Rapalski ugovor: Bolni diplomatski poraz i gubitak obale
- Obvezno glasanje za sve? Zakon o registru birača na udaruObjavio: Dražen Jurmanović | 12/11/2026Zastupnik Krešimir Čabaj poručio je da novi zakon o registru birača donosi tek površinske promjene te je zatražio uvođenje obveznog glasanja u Hrvatskoj. Zastupnik Krešimir Čabaj upozorio je u Hrvatskom saboru kako novi zakon o registru birača donosi tek površinska poboljšanja, naglasivši prijeku potrebu za suštinskom reformom izbornog sustava i uvođenjem… Pročitaj više: Obvezno glasanje za sve? Zakon o registru birača na udaru
ZANIMLJIVOSTI
Teorija oko Aleksandra Vučića i njegovog biološkog oca
“Za dom – Spremni!”: Glas bojišta, pjesma naroda, znak otpora
Kad Peovićka piše glazbene kritike, Bog zaplače, a Tito se obrne u mercedesu”
Braća Pupovac, jedan pukovnik HV-a, a drugi zastavnik prve klase SV.
Kadrovski mozaik u režiji HDZ-a — Antun Blažević, slučaj za udžbenike
Kome zvoni zvono iz Antunovca? (Jer u kafiću se slabije čuje)