Izborne prevare na parlamentarnim izborima

Nove obavijesti Politika Vijesti

HDZ je uvjerljivo pobijedio na parlamentarnim izborima 2024. godine, osvojivši 61 mandat. Iako nisu ostvarili apsolutnu većinu, njihova pobjeda je bila uvjerljiva, unatoč brojnim skandalima i optužbama za korupciju. Drugi po redu najviše osvojenih mandata je SDP i “Rijeka pravde” koja je osvojila 42 zastupnička mandata. Treća najveća politička stranka s partnerima je Domovinski pokret koji je osvojio 14 mandata. Nadalje, Most -11, Možemo! -10, IDS – 2, NPS – Nezavisna platforma Sjever – 2 i Republika, Fokus -1 mandat.

Karolina Vidović Krišto, predsjednica stranke odlučnost i pravednost ( OIP) , jedna od aktivnijih zastupnica prošlog saziva Sabora, nije prešla izborni prag, u 1. izbornoj jedinici osvojila je 2,09 posto glasova birača, što nije bilo dovoljno za prelazak izbornog praga.

Vidović Krišto sinoć je poslala priopćenje, u kojem navodi da se dogodila krađa glasova. “Moj jučerašnji zahtjev DIP-u, koji se odnosio na vjerodostojnu informaciju o namjeri krađe glasova od strane DIP-a i na koji uobičajeno nisam dobila odgovor, nažalost se obistinio”, piše predsjednica stranke, pa dodaje da su “hrvatski građani bili žrtve masovne krađe glasova”.

Prema neslužbenim rezultatima DIP-a nakon 99 posto obrađenih biračkih mjesta, HDZ je relativni pobjednik parlamentarnih izbora sa osvojenih osam izbornih jedinica i glasovima dijaspore, dok je koalicija Rijeke pravde, predvođena SDP-om, osvojila dvije izborne jedinice. HDZ je osvojio najviše glasova u 1., 2., 4., 5., 6., 7., 9., 10. izbornoj jedinici, dok su Rijeke pravde pobijedile u 3. i 8. izbornoj jedinici.

Sada dolazi do problema, poglavito za one koji su osvojili najviše mandata, a to je HDZ. Jer, iako su relativni pobjednici, ne mogu sastaviti novu Vladu, jer za većinu, odnosno, za formiranje Vlade moraju imati 76+ potpisa.

Na društvenoj mreži Facebook, Andrej Plenković je napisao kako je osjećaj odličan, 3 pobjeda zaredom, i to uvjerljiva, to nitko prije nas nije uspio! Jako smo zadovoljni, srušen je „mit“ da visoka izlaznost ne odgovara HDZ – poručio je predsjednik Andrej Plenković.

„Vrlo skoro ćete doznati s kim ćemo formirati novu većinu u Sabor RH. S nekim smo se kolegama čuli već u samoj izbornoj noći, razgovore nastavljamo danas. Sve ide dobro, pobjednici će i u 3. mandatu predvoditi VladaRH“.

Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta za N1 je komentirao izborne rezultate, koje je opisao kao “vrlo dobre”, te da su njima potvrdili da su “treća politička stranka”. Bartulica je demantirao navode da je DP pred slomom, pa rekao da su “dovoljno zreli da se održe na okupu” i “ostanu jedinstveni”. “Imamo drugu viziju kako bi Hrvatska mogla funkcionirati. Ne zanima me vlast pod svaku cijenu. Bit će zahtjevni pregovori i trajat će, a mi ćemo sada imati prve interne konzultacije tijekom današnjeg dana”, kazao je Bartulica.

Temeljna načela sloboda i prava u ostvarivanju biračkog prava suvremene hrvatske demokracije su jamstvo slobode opredjeljenja birača i tajnost njihova glasovanja; birač na istim izborima može glasovati samo jedanput; nitko ne može glasovati u ime druge osobe; nitko ne može zahtijevati izjašnjenje birača
o njegovom glasačkom opredjeljenju; birač je slobodan objaviti svoje glasačko opredjeljenje i nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga što nije glasovao.

Izborne prevare su, nažalost, prisutne u mnogim dijelovima svijeta. Evo nekoliko najčešćih metoda koje se koriste:

  1. Lažno glasanje: Ova metoda uključuje glasanje u ime osoba koje nisu u mogućnosti glasati, kao što su stariji ili nesposobni građani.
  2. Glasanje mrtvih ljudi: Ovo je situacija u kojoj se glasa u ime preminulih osoba. Ova vrsta prevare često se događa kada se birački popisi ne ažuriraju pravovremeno.
  3. Kupovina glasova: Ova metoda uključuje plaćanje birača za njihov glas. To može biti u obliku novca, hrane, pića ili drugih nagrada.
  4. Manipulacija s biračkim listićima: Ovo uključuje krivotvorenje, uništavanje ili mijenjanje biračkih listića kako bi se promijenili rezultati izbora.
  5. Manipulacija s biračkim mjestima: Ovo može uključivati promjenu lokacija biračkih mjesta, ograničavanje pristupa biračkim mjestima ili namjerno stvaranje dugih redova kako bi se otežalo glasanje.
  6. Cyber napadi: U suvremenom dobu, cyber napadi na izborne sustave postaju sve češći. To može uključivati hakiranje biračkih strojeva, web stranica za registraciju birača ili čak širenje dezinformacija putem društvenih medija.

Izborna prijevara je ozbiljno kršenje demokratskih principa i predstavlja kazneno djelo. U Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, postoje slučajevi izborne prevare, ali su relativno rijetki.

Jedan od primjera koji se ističe u literaturi je slučaj iz 2010. godine, kada je Općinski sud u Splitu donio pravomoćnu presudu o izbornoj prijevari1. Autori u radu istražuju kazneno djelo izborne prijevare kao jedno od kaznenih djela protiv biračkog prava Kaznenog zakona iz 2011. godine1.

Važno je napomenuti da je ignoriranje i banaliziranje izbornih prijevara opasno za demokraciju1. Stoga je važno da se svaki slučaj izborne prevare prijavi nadležnim tijelima i da se takvi slučajevi rigorozno istraže.

Zastupnica i predsjednica OIP-a Karolina Vidović Krišto uoči samog dana izbora prijavila je Državnom izbornom povjerenstvu potencijalnu izbornu prevaru. Ishod tome se još čeka.

Druga stvar, dogodilo se da neki birači dolaskom na svoja redovna birališta, nisu mogli glasovati, nisu bili niti na jednoj listi birališta, iako su rođeni u mjestu stanovanja na dan izbora.

I dalje se koristi model ” Glasanje mrtvih”, tako su i u ovim izborima Jedna gospođa je došla glasati na svoje biračko mjesto. Kada su je počeli zaokruživati na evidenciji, primijetila je da je ispod njenog imena, ime njenog pokojnog supruga koji je zaokružen, a umro je godinu dana ranije. Na njenu šalu “A kad je moj pokojni suprug prije glasao?”, odgovoreno joj je da oni ne znaju, da je vjerojatno bio neki drugi.

Odgovori