VUKOVAR, 20. studenoga 2025. – U tihom, vlažnom jutru nad Veleprometom, prostor nekadašnjeg skladišta ponovno je ispisivao teške stranice povijesti. Ondje gdje su nakon pada Vukovara 1991. godine nastali improvizirani logori, a ljudi pretvoreni u brojeve, i ove je godine dostojanstveno obilježena žrtva jednog od najmračnijih stratišta Domovinskog rata.
U sklopu programa Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.–2025., Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora organiziralo je komemoraciju posvećenu tisućama zatočenih u Veleprometu – mjestu za koje svjedoci tvrde da je bilo „pakao koji je gutao ljude u tišini“.
Kod spomen-ploče u dvorištu Veleprometa počast su odali brojni građani, članovi obitelji stradalih, branitelji i predstavnici udruga. Vijenac su položili i svijeće upalili članovi HDLSKL-a.
Mjesto užasa koje je progutalo tisuće
Od rujna 1991. do travnja 1992. kroz logor Velepromet prošlo je više od 10.000 ljudi – muškaraca, žena, civila, ranjenika i branitelja. Prema podacima Hrvatskog društva logoraša, ondje je ubijeno najmanje 700 zatočenika, što ovo mjesto čini jednim od najvećih poslijeratnih logora u Europi.
Danas, zarđale konstrukcije i urušeni krovovi jedva skrivaju tragove nekadašnjeg sustavnog mučenja, ponižavanja i likvidacija. „Ovi hangari i danas stoje kao nijemi svjedoci,“ poručio je Ivan Lukić, branitelj i izravni svjedok logorskog pakla, „a za te zločine još uvijek nema nikakve kazne.“
Lukić, koji je prošao čak 19 srpskih logora, naglasio je kako se zločini u Veleprometu mogu usporediti samo s onima u Srebrenici.
„Ovdje moji sugrađani, žene, civili i suborci nisu imali nikakve šanse da prežive. Rijetko tko je otišao živ, a da nije nosio traumu koju ni vrijeme ne liječi.“
Logor bez kazne – krik pravde koji traje desetljećima
Predsjednik HDLSKL-a, Zdravko Komšić, podsjetio je kako unatoč obilju svjedočanstava, snimki i prijava – nitko nikada nije odgovarao za ono što se događalo u Veleprometu.
„Nalazimo se u najvećem logoru Domovinskog rata, a možda i poslijeratne Europe. Ljude su tukli, zlostavljali i ubijali kao zvijeri, a mi i danas živimo s činjenicom da nitko nije procesuiran,“ kazao je Komšić.
Snimke koje je Društvo prikazalo tijekom komemoracije navodno prikazuju i osobe iz tadašnjih političkih struktura Srpske Krajine koje su se kretale prostorom logora.
Majčina bol koja ne zastarijeva
Potresno svjedočanstvo ispričala je i Kata Gombović, majka 21-godišnjeg sina odvedenog iz Veleprometa, za kojeg su joj rekli da je završio na Ovčari.
„Kad sam izašla iz Mitrovice, nisam imala više nikoga. Jednog jedinog sina. A ovdje… ovdje je bio pakao,“ rekla je slomljenim glasom.
Prisjetila se noći kada su je četnici izveli na „ispitivanje“:
„Gurnuli su me puškom u leđa i odveli u mrak. A tamo… tamo je bio pakao. Ne ponovilo se nikada, nikome.“
Zaboravljene stranice pakla
Povijesni zapisi i svjedočanstva opisuju logor u kojem je u prostor od 100 kvadrata bilo nagurano čak 260 zatvorenika, u kojem su se čuli krici, pucnjevi, odvođenja iz kojih se nitko nije vraćao. Mučenja, premlaćivanja, strijeljanja i pogubljenja bila su svakodnevica.
U jednom od najstrašnijih opisanih zločina, osmorica vezanih logoraša strijeljana su vezanih žicom. Drugi masakr odvijao se samo pedesetak metara od hangara, gdje je smaknuto 25 ljudi pred očima ostalih zatočenika.
Opomena budućnosti
Velepromet je danas mjesto sjećanja, ali i upozorenja.
Mjesto gdje su hodnici odjekivali patnjom, a danas odjekuju tišina i molitve.
Sjećanja preživjelih – od Lukića do obitelji Švraka i majke Kate Gombović – opominju generacije koje dolaze da se zaborav ne smije dogoditi. Zločini koji nisu procesuirani ostaju teret kolektivne savjesti, a istina jedino svjetlo koje može spriječiti ponavljanje prošlosti.
Žrtve Veleprometa ostaju trajna opomena da mir nema cijenu, a pravda ne smije imati rok trajanja.
- Pravda s dva lica – Madraci i rešetke za sirotinju, udobnost vlastitog doma za elitu
Afera otpad potresa Hrvatsku. Dok obični građani za sitne prekršaje trunu u pritvoru, elita koja opasnim smećem truje Velebit brani se sa slobode. Kada protiv… Pročitaj više: Pravda s dva lica – Madraci i rešetke za sirotinju, udobnost vlastitog doma za elitu - Zagreb Security Forum: Čovjek kao glavno bojište u eri kognitivnog ratovanja i hibridnih prijetnji
Otvoren 11. Zagreb Security Forum. Stručnjaci raspravljaju o otpornosti na hibridne prijetnje, kognitivnom ratovanju i izazovima za sigurnost Europe. U svijetu koji se ubrzano mijenja,… Pročitaj više: Zagreb Security Forum: Čovjek kao glavno bojište u eri kognitivnog ratovanja i hibridnih prijetnji - Država tiho uzima sve više: HSP traži da minimalna plaća bude potpuno oslobođena poreza!
Predsjednica HSP-a Marina Logarušić upozorava kako država tiho uzima sve veći dio zarade radnika. Minimalna plaća mora biti oslobođena poreza na dohodak. Predsjednica Hrvatske stranke… Pročitaj više: Država tiho uzima sve više: HSP traži da minimalna plaća bude potpuno oslobođena poreza! - “Ne dajmo da nestane naš trag”: Trešnjevački branitelji na 35. obljetnicu traže muzej i okupljaju suborce
Branitelji udruge TRES 91 na 35. obljetnicu apeliraju na Grad Zagreb. 149. brigada Trešnjevka traži prostor za muzej kako bi očuvala ratna sjećanja. Udruga branitelja… Pročitaj više: “Ne dajmo da nestane naš trag”: Trešnjevački branitelji na 35. obljetnicu traže muzej i okupljaju suborce - LICE HRABROSTI: Sjećanje na Harija Garvanovića, neustrašivog vukovarskog branitelja čija je obitelj podnijela stravičnu žrtvu
Hari Garvanović bio je neustrašivi vukovarski branitelj. Otkrijte njegovo lice hrabrosti i tragičnu sudbinu obitelji u obrani Vukovara. Novinarka, književnica i vukovarska braniteljica Tanja Belobrajdić… Pročitaj više: LICE HRABROSTI: Sjećanje na Harija Garvanovića, neustrašivog vukovarskog branitelja čija je obitelj podnijela stravičnu žrtvu - Zavjet dug 31 godinu: Kako je udovica generala Pauka vlastitim rukama stvorila spomenik kakav Hrvatska ne pamti
Obilježena je 31. obljetnica pogibije heroja. Saznajte kako Andrija Matijaš Pauk živi kroz sjećanja obitelji, suboraca i spomen-centar u Marini. Trideset i jedna godina prošla… Pročitaj više: Zavjet dug 31 godinu: Kako je udovica generala Pauka vlastitim rukama stvorila spomenik kakav Hrvatska ne pamti - EKO-DRAMA TRESE DRŽAVU: Benčić lovi ‘eko-mafiju’, Tramišak oštro uzvraća – “Priznajte gdje vozite zagrebačko smeće!”
Politički sukob oko deponija u Hrvatskoj. Saznajte kako je ilegalni otpad posvađao Sandru Benčić i Natašu Tramišak . Pitanje gospodarenja otpadom preraslo je u otvoreni… Pročitaj više: EKO-DRAMA TRESE DRŽAVU: Benčić lovi ‘eko-mafiju’, Tramišak oštro uzvraća – “Priznajte gdje vozite zagrebačko smeće!” - Proračunske promjene za 2026. godinu ukazuju na obustavu izdvajanja za branitelje
Vlada mijenja pravila izvršavanja državnog proračuna za 2026. godinu, povećava dopušteni opseg zaduživanja lokalnih i regionalnih jedinica s pet na šest posto te mijenja planove… Pročitaj više: Proračunske promjene za 2026. godinu ukazuju na obustavu izdvajanja za branitelje - Na današnji dan 1991. godine okupirano je mjesto Tompojevci
Pad Tompojevaca 1991. godine donio je stradanje civila i branitelja. Pročitajte priču o herojskoj obrani, masovnom progonu i žrtvama srijemskoga sela. Pad i okupacija srijemskoga… Pročitaj više: Na današnji dan 1991. godine okupirano je mjesto Tompojevci - Osijek kreće u drugu fazu velikog geotermalnog projekta: Grijat će se bolnica, škole i vrtići
Geotermalna energija u Osijeku ulazi u drugu fazu: potpisana su bespovratna sredstva za novu bušotinu kojom će se grijati bolnica, škole i osječka kućanstva. ZAGREB… Pročitaj više: Osijek kreće u drugu fazu velikog geotermalnog projekta: Grijat će se bolnica, škole i vrtići
Kada riječi ne dotiču rane – Što u govoru Anje Šimprage čuje hrvatski narod?