U Hrvatskoj, zemlji u kojoj se još uvijek vodi više ratova riječima nego što se vodi reformi djelima, dovoljno je da se pojavi transparent, povik ili simbol pa da se ponovno otvori stara, dobro poznata rasprava. Rasprava u kojoj se uvijek, bez iznimke, zna tko je na „pravoj strani povijesti“, tko „opasno relativizira“, a tko – naravno – „zaziva NDH“. Sve je to već viđeno, već prožvakano i već do iznemoglosti ponavljano. Jedino što se ne mijenja jest činjenica da se Hrvatska i dalje vrti u krugu ideoloških prepucavanja, dok joj stvarni problemi mirno rastu poput korova u zapuštenom vrtu.
Izjava Sandre Benčić, dana nakon sjednice predsjedništva Hrvatskog sabora, savršeno se uklapa u taj obrazac. Poruka svima koji „zazivaju NDH“, upozorenje na rušenje ustavnih temelja, međunarodni pravni poredak, opasnosti koje vrebaju i oni koji će to „htjeti iskoristiti“. Sve zvuči vrlo ozbiljno, gotovo državnički. Toliko ozbiljno da bi čovjek pomislio kako Hrvatska sutra ujutro može nestati s karte svijeta – ne zbog demografije, iseljavanja, korupcije ili urušenih institucija, nego zbog nekoliko riječi na stadionu.
Policija, naravno, odmah reagira. Istražuje se transparent, istražuje se poruka, istražuje se kontekst. Na sjeveru Maksimira, gdje se desetljećima urlalo, pjevalo, vrijeđalo i slavilo, sada se istražuje pitanje identiteta države. Tamo gdje su nekad padali zubi i stolice, danas padaju ustavni temelji. Barem prema političkim interpretacijama.
Posebno je zanimljiva teza da pozdrav „Za dom spremni“ nema nikakvu „dvostruku konotaciju“. Za politički klub Možemo! stvar je jasna, jednostavna i zaključena: to je „hrvatska verzija njemačkog nacističkog pozdrava“. Točka. Rasprava završena. Povijest zaključana u jednu ladicu, ključ bačen, a svi koji se usude postaviti pitanje – proglašeni su ili neznalicama ili simpatizerima mračnih režima.
No problem s takvim pristupom nije u moralu, nego u intelektualnoj lijenosti.
Jer povijest, koliko god bila neugodna, rijetko je crno-bijela. A Domovinski rat – rat koji je ovoj državi donio slobodu, međunarodno priznanje i mogućnost da danas uopće vodimo ovakve rasprave – ne može se izbrisati političkim floskulama. Pozdrav „Za dom spremni“ nije nastao u Domovinskom ratu, ali je u tom ratu korišten u posve drugačijem kontekstu. U trenutku kada su stvarni fašisti, pod krinkom velikosrpske politike, okupirali trećinu teritorija Republike Hrvatske. Kada su razarani Vukovar, Škabrnja, Gospić, Dubrovnik, Osijek. Kada su ljudi ubijani zato što su bili Hrvati, zato što su imali „pogrešno“ ime, prezime ili vjeru.
To nije ideološka konstrukcija. To su činjenice.
Tisuće mladića tada nisu razmišljale o NDH, povijesnim revizionizmima ili akademskim raspravama. Razmišljale su kako obraniti kuću, obitelj i grad. Njihov „dom“ nije bio metafora, nego stvarna kuća, stvarna ulica i stvarna država koja je tada tek nastajala. Povlačiti izravnu, automatsku i isključivu paralelu između Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata znači svjesno ignorirati kontekst i žrtvu.
I upravo tu treba povući jasnu liniju.
Jedno je NDH – zločinačka tvorevina iz Drugog svjetskog rata, osuđena poviješću i civilizacijskim vrijednostima. Drugo je Domovinski rat – obrambeni, pravedni i međunarodno priznati rat za slobodu. Miješati ta dva pojma i svaki oblik domoljublja automatski svoditi na fašizam postaje politički alat, a ne iskrena borba protiv ekstremizma.
Jer, budimo iskreni, u Hrvatskoj se fašizam najčešće priziva – riječima. I to uglavnom u saborskim klupama, na konferencijama za medije i u objavama na društvenim mrežama. Stvarni fašizam, onaj institucionalni, puno je suptilniji: on se skriva u zarobljenim institucijama, u pravosuđu koje ne vidi moćne, u natječajima s unaprijed poznatim pobjednicima i u političkoj trgovini koja se naziva „stabilnom većinom“.
SDP-ov zastupnik Mišel Jakšić govori kako je promicanje takvih ideologija pokazatelj šireg problema u društvu. I tu je, paradoksalno, u pravu. Samo što taj širi problem nije transparent na stadionu, nego društvo u kojem se ideološke teme koriste kao dimna zavjesa. Dok se raspravlja o simbolima, nitko ne pita zašto mladi odlaze. Dok se raspravlja o pozdravima, nitko ne odgovara gdje su nestali milijuni. Dok se zaziva Ustavni sud da „konačno zauzme jasan stav“, sudovi godinama ne zauzimaju stav o korupcijskim aferama koje potresaju državu.
I tu dolazimo do srži problema.
Hrvatskoj ne treba još jedna ideološka podjela. Ne treba još jedan povijesni rat, niti stalno prebrojavanje tko je veći domoljub, a tko manji Hrvat. Hrvatskoj treba jasno razgraničenje povijesnih činjenica, ali još više – suočavanje sa sadašnjošću.
A sadašnjost se zove korupcija.
Korupcija koja je u porama političkih stranaka, lokalne i nacionalne vlasti. Korupcija koja je normalizirana, opravdana i relativizirana. Korupcija zbog koje ljudi gube vjeru u državu, a ne zbog koje parole na tribinama. Korupcija zbog koje mladi ne ostaju, obitelji se ne vraćaju, a povjerenje u institucije ne postoji.
Zato bi bilo korisno – gotovo revolucionarno – završiti ovu priču. Povucimo jasnu liniju između NDH i Domovinskog rata. Prestanimo svaku ljubav prema domovini proglašavati fašizmom. I, što je najvažnije, prestanimo se praviti da je ideološki sukob najveći problem ove zemlje.
Jer nije.
Najveći problem Hrvatske nije povijest. Najveći problem Hrvatske je sadašnjost – i oni koji se njome vješto skrivaju iza prošlosti.
- Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala?
Tko trpi posljedice, što raste, gdje i kada se to događa, te zašto i kako inflacija u Hrvatskoj ponovno raste na 4,1 %? Prema prvoj… Pročitaj više: Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala? - Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe!
Školski medni dan 2026 donosi zdravlje u klupe! U tijeku su prijave za program koji prvašićima diljem Hrvatske osigurava domaći med i edukaciju o pčelarstvu,… Pročitaj više: Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe! - Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa
Sastanak u Wicklowu okupio je europske ministre obrane. Teme su bile vojna pomoć Ukrajini, hibridni napadi i reorganizacija obrane Europske unije. WICKLOW, IRSKA – Neformalni… Pročitaj više: Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa - Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu?
Neopoziva ostavka Miljenka Filipovića na sve ključne stranačke dužnosti unutar vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) uslijedila je u roku od dvadeset i četiri sata nakon… Pročitaj više: Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu? - Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska
U osvit oružanih sukoba u Europi, Banovina Hrvatska donijela je prijeko potrebnu autonomiju, hrabro pokušavajući spasiti duboko podijeljenu državu od potpunog unutarnjeg političkog i društvenog… Pročitaj više: Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska - Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir
Dana 1. rujna 1939. godine, nacistička invazija na Poljsku započela je munjevitim vojnim udarima Wehrmachta, čime je Adolf Hitler s ciljem osvajanja “životnog prostora” pokrenuo… Pročitaj više: Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir - Trideset peta obljetnica Specijalne jedinice policije Delta Županja
U teškim vremenima Domovinskog rata, Delta Županja izrasla je u neustrašivi simbol obrane, junaštva i vojne vještine, čiji ratni put od Bogdanovaca i Velebita do… Pročitaj više: Trideset peta obljetnica Specijalne jedinice policije Delta Županja - Krvavi dosje iz Oluje: Raskrinkana međunarodna urota i zataškana istina o ubojstvu ruskih novinara
Na današnji dan dogodio se zataškani zločin u Panjanima, kada su brutalno ubijena dva sovjetska novinara. Pročitajte kako je istina izašla na vidjelo. Na današnji… Pročitaj više: Krvavi dosje iz Oluje: Raskrinkana međunarodna urota i zataškana istina o ubojstvu ruskih novinara - Rame uz rame protiv zla: Kako su Hrvati i Česi vlastitom krvlju ispisali povijest Daruvara
Krvava daruvarska nedjelja ostaje trajno urezana u povijest kao dan kada je herojskim otporom spriječen pad Daruvara, unatoč stravičnim zločinima nad zarobljenicima. Ratna zbivanja koja… Pročitaj više: Rame uz rame protiv zla: Kako su Hrvati i Česi vlastitom krvlju ispisali povijest Daruvara - Pobuna u Andrijaševcima: Cijena smeća izazvala prosvjede
Zbog drastičnog poskupljenja komunalne naknade uslijedila je pobuna u Andrijaševcima. Stotinjak mještana izašlo je na ulice te su prisilili vlast na raskid spornog koncesijskog ugovora.… Pročitaj više: Pobuna u Andrijaševcima: Cijena smeća izazvala prosvjede
