Smjena Bilandžića otkriva duboku krizu. Saznajte sve detalje, razloge i izjave o političkom obračunu zbog kojeg je pao državni tajnik MUP-a.
Danas je jedna od najznačajnija vijesti smjena državnog tajnika u Ministarstvu unutarnjih poslova, Tomislava Bilandžića koji gubi funkciju isključivo zato što je stao u obranu ustavnih zadaća vlastitog ministarstva – a nasuprot dnevnopolitičkim interesima svoje stranke.
Incident u Splitu: Od nacističkih parola do policijske tjeralice
Katalizator cjelokupne krize koja je potresla temelje vladajuće koalicije bio je teški sigurnosni incident zabilježen 15. listopada 2026. godine na području grada Splita. U vremenskom intervalu između 16:00 i 18:15 sati, uoči međunarodne nogometne utakmice Konferencijske lige između HNK Hajduk i nizozemskog velikana FC Ajaxa, pripadnici navijačke skupine Torcida organizirali su masovnu povorku, takozvanu korteo, krećući se gradskim ulicama prema stadionu Poljud.
Tijekom ovog masovnog okupljanja zabilježena su brutalna kršenja zakona. Prema izvješćima, navijači su uzvikivali nacističke, fašističke i antisemitske parole. Zabilježeno je eksplicitno zazivanje Adolfa Hitlera, glorifikacija zloglasnog koncentracijskog logora Auschwitz, pozivanje na nasilje nad Židovima te jezivo uzvikivanje uvredljivih stihova o Ani Frank.
Reakcija Policijske uprave splitsko-dalmatinske i Općinskog državnog odvjetništva (ODO) u Splitu bila je promptna i jedino moguća u pravnoj državi. Pokrenuto je opsežnog kriminalističko istraživanje zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela javnog poticanja na nasilje i mržnju, a sukladno članku 325. stavku 1. Kaznenog zakona Republike Hrvatske, za koje je zapriječena kazna zatvora do tri godine. Zbog činjenice da je veći broj osumnjičenih osoba bio u bijegu i nedostupan tijelima kaznenog progona, policija je 18. listopada 2026. godine iskoristila svoje zakonske ovlasti. U skladu s uobičajenom policijskom praksom, javno su objavljene fotografije devetorice bjegunaca uz apel građanima za pomoć u njihovoj identifikaciji i lociranju. Upravo je taj standardni, operativni policijski potez poslužio kao okidač za neviđenu političku eskalaciju i pretvaranje pravosudnog slučaja u prvorazredni nacionalni problem.
Politička ofenziva Ivana Penave: Udar na institucije i medije
U utorak, 20. listopada 2026. godine, predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava sazvao je izvanrednu konferenciju za medije ispred zgrade Gradske uprave u Splitu. Taj je istup označio radikalno zaoštravanje retorike prema koalicijskom partneru HDZ-u, državnim institucijama i cjelokupnom medijskom sektoru. Iako je Penava deklarativno započeo govor osudom veličanja nacizma i ustaštva, srž njegovog nastupa bila je usmjerena na potpunu delegitimizaciju postupanja Ministarstva unutarnjih poslova.
Penava je pred kamerama demonstrativno mahao isprintanim naslovnicama portala i novina, iznoseći teške optužbe da je MUP u koluziji s medijima pokrenuo “političko-medijsku hajku na pripadnike Torcide”. Optužio je resorno ministarstvo da se odlučilo za “pumpanje ove teme do besvijesti”. Koristeći izrazito zapaljivu populističku retoriku, predsjednik DP-a je postavio pitanje: “Što je ovo gospodo, pitam vas ja? Je li ovo Divlji zapad? Tjeralice?“. Ovim riječima Penava je izravno napao temeljnu zakonsku ovlast policije da traga za bjeguncima. Ironično je pitao novinare je li sljedeći korak u policijskom postupanju “katran i perje”, istovremeno kritizirajući Hrvatsko novinarsko društvo (HND), čiji su se članovi s pravom osjećali ugroženo zbog ovakvog neprijateljskog narativa.
U svojoj argumentaciji, Penava se obilato koristio strategijom lažne ekvivalencije, poznatom kao “whataboutism”. Pokušavajući relativizirati antisemitsko divljanje u Splitu, optužio je državni aparat za dvostruke standarde. Retorički je pitao zašto policija ne raspisuje tjeralice za onima koji u Kumrovcu slave rođendan Josipa Broza Tita, zašto je izostala hajka kada je “Marokanac tukao policajku” u Zagrebu, te zašto su procesuirani Bad Blue Boysi ispred Srpskog kulturnog centra, a ne i organizatori izložbi u čast Dejanu Medakoviću. Njegovi stranački kolege, saborski zastupnici Ivica Kukavica i Predrag Mišić, dodatno su pojačali ovaj opasni narativ, ističući doprinos Torcide u Domovinskom ratu i očuvanju uspomene na heroje poput Andrije Matijaša Pauka, čime su implicitno sugerirali da navijački status donosi imunitet od kaznenog progona za govor mržnje.
Otkazivanje poslušnosti: Tko je Tomislav Bilandžić?
Dok je Penavina ofenziva izazivala zgražanje cjelokupne demokratske javnosti, najsnažniji i najhrabriji odgovor došao je iz redova vlastite kvote. Sljedećeg jutra, 21. listopada, Tomislav Bilandžić, državni tajnik u MUP-u izabran iz kvote Domovinskog pokreta, javno se ogradio od stavova svog stranačkog šefa.
Da bi se shvatio Bilandžićev potez, važno je poznavati njegov profesionalni habitus. Rođen 1968. godine, Bilandžić je diplomirani kriminalist i sveučilišni specijalist kaznenog prava. Njegov profesionalni put neraskidivo je vezan uz sigurnosni aparat i osječku policiju. Bivši je pripadnik interventnih postrojbi, dugogodišnji iskusni operativac. Osim u policiji, aktivan je sportski djelatnik kao predsjednik Hrvatskog kickboxing saveza, te je bio osječki gradski vijećnik. Iako ga se u prošlosti povezivalo s raznim političkim krugovima u Osijeku, Bilandžić je unutar sustava zadržao reputaciju strogog profesionalca. Znakovito je da u svojoj imovinskoj kartici, iako delegiran od DP-a, izričito navodi kako nije formalni član nijedne stranke.
Kada se našao u procjepu između političkog pritiska stranke koja ga je predložila i institucije kojoj služi, Bilandžić nije dvojio.
Na Facebooku je uz svoju fotografiju u svečanoj policijskoj uniformi objavio kratku, ali povijesnu poruku: “Kao umirovljeni dugogodišnji djelatnik i rukovoditelj u hrvatskoj policiji, danas kao državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, dajem punu i bezrezervnu podršku u radu hrvatskoj policiji”.
Ovim potezom Bilandžić je demonstrirao školski primjer poštivanja Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, stavljajući ustavnu lojalnost, profesionalni etos i javni interes ispred partikularnih interesa Domovinskog pokreta.
Kadrovska odmazda i pozadinska mreža Marka Žaje
Bilandžićev javni prkos izazvao je stanje šoka u vrhu DP-a. Brza i nemilosrdna kadrovska odmazda dogovorena je istoga dana, 21. listopada, na koalicijskom sastanku s HDZ-om. Zamjenik predsjednika DP-a, Stipo Mlinarić Ćipe, po izlasku je priznao novinarima da je smjena Tomislava Bilandžića izravna posljedica njegove potpore policajcima. Mlinarić je dodatno zaoštrio retoriku pravdajući osumnjičene huligane riječima: “Stali smo u zaštitu Torcide, da se ne progone kao zvijeri ti momci, ti dečki”. Otišao je toliko daleko da je policijsko postupanje cinično usporedio sa zataškavanjem podmetanja požara od strane pripadnika srpske nacionalnosti, legitimirajući tako opasnu tezu o povlaštenim etničkim skupinama u Hrvatskoj.
Proračunska trgovina i cijena stabilnosti
Ovaj kadrovski potez nad Bilandžićem bio je samo jedan segment masivne političke trgovine između HDZ-a i DP-a ususret glasovanju o rebalansu državnog proračuna. Svjestan tanke većine od 76 ruku, DP je pred premijera Andreja Plenkovića stavio ultimatum težak 22 milijuna eura proračunskog novca.
HDZ je, pritisnut očuvanjem vlasti, popustio pred zahtjevima. Odobreno je 6 milijuna eura za Ministarstvo demografije za nabavu vozila za višečlane obitelji. Financirat će se i ideološki projekti, poput istraživanja žrtava komunističkih zločina u Husinoj jami, te obnova crkvenih objekata. Zahtjev za memorijalnim centrom Tezno djelomično je prolongiran kroz osnivanje radnih tijela. Žrtvovanje Bilandžića bila je ultimativna cijena kojom je Plenković kupio lojalnost desnog krila koalicije i miran san u Hrvatskom saboru.
Reakcije i pravosudni epilog
Napad na MUP i uslijedjela smjena izazvali su lavinu reakcija. Sindikat policije Hrvatske (SPH) oštro je demantirao Penavine teze, naglašavajući da objava fotografija bjegunaca nije “hajka” već zakonska ovlast, te da policija ne procesuira navijače zato što su navijači, već zbog konkretnih kaznenih djela.
Resorni ministar Davor Božinović (HDZ) stao je u čvrstu obranu policije, poručivši koalicijskom partneru da prestane s “licemjerstvom i političkim parazitiranjem na radu hrvatske policije”.
S druge strane, premijer Andrej Plenković preuzeo je ulogu pacifikatora. Svojom poznatom taktikom amortizacije izjavio je da su priče o padu Vlade “smiješne”, djelomično je izrazio razumijevanje za Penavine stavove o totalitarnim simbolima, ali je ipak naglasio da je govor mržnje iz Splita sramota za Hrvatsku. Pristankom na smjenu Bilandžića, Plenković je primijenio koalicijsko pravilo prema kojem svaka stranka suvereno raspolaže svojim kvotama. Najoštriji u koaliciji bio je Dario Hrebak (HSLS), bivši inspektor, koji je jasno poručio da je “Penava pretjerao” te da se civilizacijske norme moraju poštivati, pokazujući duboko nezadovoljstvo liberalnog dijela Vlade.
Usprkos enormnim političkim pritiscima i smjeni Bilandžića, pravosudni sustav je pokazao zavidnu razinu neovisnosti. Kriminalističko istraživanje prošireno je na 23 osobe prijavljene za javno poticanje na mržnju. Dežurni suci istrage Županijskog suda u Splitu odredili su istražni zatvor za 13 osumnjičenih pripadnika Torcide zbog opasnosti od bijega i ponavljanja djela. Među pritvorenima su se našli i najistaknutiji članovi poput Ante Stipetića Rabe, Denisa Šipića i Stipe Lekića.
Jezivi profili osumnjičenika razbili su iluziju o nevinoj mladosti. Mnogi od njih imaju bogate dosjee – od zlouporabe droga do seksualnih delikata. Najšokantniji je slučaj osumnjičenika s inicijalima D.F., koji je izgrede u Splitu izazvao dok se nalazio na slobodnom vikendu s odsluženja zatvorske kazne od tri godine i pet mjeseci zbog pokušaja ubojstva iz 2016. godine. Nakon uhićenja po hitnom je postupku vraćen ravno u Kaznionicu u Lepoglavi.
Zaključak
Smjena Bilandžića ostat će zabilježena kao mračna epizoda hrvatske parlamentarne demokracije u kojoj je institucionalni integritet pokleknuo pred klijentelističkim ucijenama. Hrvatski policijski i pravosudni aparat u operativnom je smislu položio ispit zrelosti, sankcioniravši ekstremizam bez obzira na pritiske. Međutim, politički sustav izlazi duboko narušen. Žrtvovanje profesionalca poput Tomislava Bilandžića, koji se drznuo braniti dignitet struke pred nasrtajima populista iz Domovinskog pokreta, šalje opasnu poruku da je u današnjoj Hrvatskoj lojalnost stranci i partikularnim interesima mnogo isplativija od lojalnosti zakonu i državi.