Ministar Tomislav Ćorić u Saboru je predstavio državni proračun 2026. U fokusu su rast BDP-a, veće mirovine, plaće i nastavak stabilnih javnih financija.
Srijeda, 21. listopada 2026. godine, ostat će zabilježena u anale hrvatskog parlamentarizma kao dan kada je sabornicom odjekivala žestoka, gotovo polarizirana rasprava o rebalansu državnog proračuna.
Pred saborskim zastupnicima danas je predstavljen jedan od najvažnijih financijskih dokumenata u godini – Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2026. godinu, uz projekcije za 2027. i 2028. godinu. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić izložio je detaljan makroekonomski okvir i proračunske smjernice u vremenu koje obilježava izražena globalna neizvjesnost, prvenstveno uvjetovana geopolitičkim napetostima, krizom na Bliskom istoku i posljedičnim pritiscima na svjetska energetska tržišta.
Uz rebalans proračuna za tekuću godinu, Sabor raspravlja i o izmjenama financijskih planova ključnih izvanproračunskih korisnika, izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna te polugodišnjem izvještaju o izvršenju proračuna za 2026. godinu, a konačno glasovanje održati će se u petak, 30. listopada.
Globalni izazovi i otpornost hrvatskog gospodarstva
Ministar Ćorić uvodno je naglasio kako se proračunski dokumenti donose u izrazito zahtjevnom međunarodnom okruženju. Ratni sukobi na Bliskom istoku i nerazriješena kriza u Hormuškom tjesnacu izravno utječu na rast cijena energenata, što se lančano prelijeva na transport, industriju i cijene hrane, ugrožavajući time globalnu konkurentnost i standard građana uoči nadolazeće zime.
Unatoč ovakvim vanjskim šokovima, hrvatsko gospodarstvo pokazuje visoku razinu otpornosti. Prema iznesenim podacima, Hrvatska bilježi rast BDP-a iznad prosjeka Europske unije, zadržavajući deficit i javni dug unutar referentnih vrijednosti iz Maastrichta. Takva makroekonomska stabilnost rezultirala je povijesno visokim kreditnim rejtingom zemlje, a istovremeno se uspješno privodi kraju najveći investicijski ciklus financiran iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost.
Hrvatsko gospodarstvo raste već šestu godinu zaredom. U prvoj polovici 2026. godine zabilježen je realni rast BDP-a od 1,9 posto, pri čemu su glavni pokretači bili osobna potrošnja kućanstava i bruto investicije u fiksni kapital. Visokofrekventni pokazatelji za treći kvartal sugeriraju dodatno ubrzanje ekonomske aktivnosti: promet u trgovini na malo u prvih osam mjeseci realno je porastao za 2,4 posto, industrijska proizvodnja za 1,8 posto, a građevinski radovi bilježe skok od 2,8 posto. Turistički sektor također nastavlja s pozitivnim trendovima, ostvarivši rast komercijalnih noćenja od 0,8 posto u prvih sedam mjeseci.
Prihodovna strana: Skok poreznih prihoda
Novim planom državnog proračuna za 2026. godinu, ukupni prihodi povećavaju se za značajnih 853,2 milijuna eura, dosežući iznos od 36,6 milijardi eura. Ovaj rast primarno je generiran snažnijom naplatom poreza i doprinosa.
- Porez na dodanu vrijednost (PDV): Prihodi od PDV-a rastu za 676,1 milijun eura i sada su planirani na razini od 13,6 milijardi eura, što odražava snažnu osobnu i turističku potrošnju te investicijske aktivnosti.
- Porez na dobit: Zbog dobrih poslovnih rezultata korporativnog i bankarskog sektora u prethodnoj godini, prihodi od poreza na dobit rastu za 73,7 milijuna eura, na ukupno 2,8 milijardi eura.
- Doprinosi: Stabilna situacija na tržištu rada, uz rast broja osiguranika od 0,9 posto i povijesno nisku nezaposlenost, rezultirala je povećanjem prihoda od doprinosa za 171,7 milijuna eura (ukupno 6,5 milijardi eura).
- Trošarine i EU fondovi: S druge strane, prihodi od posebnih poreza i trošarina smanjuju se za 226 milijuna eura, prvenstveno zbog Vladinih mjera snižavanja trošarina na energente kako bi se zaštitio standard građana i gospodarstva. Prihodi od pomoći, usko vezani uz EU fondove, ostaju stabilni na 4,7 milijardi eura, uz minimalnu korekciju od 8,9 milijuna eura na niže.
Rashodovna strana: Fokus na socijalnu sigurnost i strateške projekte
Ukupni rashodi proračuna izmjenama se povećavaju za 745,3 milijuna eura, dosežući 40,6 milijardi eura. Struktura povećanja jasno ukazuje na prioritete Vlade u zaštiti socioekonomskog standarda. Više od 600 milijuna eura dodatno je usmjereno u mirovine, plaće u javnom sektoru, socijalne naknade i rodiljne potpore.
Značajna sredstva izdvajaju se i za kapitalne investicije: više od 245 milijuna eura namijenjeno je za modernizaciju željezničkog prometa, obrambeni sektor, energetsku obnovu i nastavak sanacije šteta od potresa. Za financiranje desetog i jedanaestog paketa mjera za zaštitu građana od udara cijena energenata osigurano je dodatnih 140 milijuna eura.
Najveća povećanja rashoda po resorima bilježe:
- Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (+445 milijuna eura)
- Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (+247 milijuna eura)
- Ministarstvo zdravstva (+223 milijuna eura)
- Ministarstvo gospodarstva (+130 milijuna eura)
S druge strane, ostvarene su i proračunske uštede od 831,9 milijuna eura. Ove uštede većinom su tehničke prirode i odnose se na prilagodbu dinamike povlačenja sredstava za kapitalne projekte. Zbog pomicanja rokova realizacije, smanjeni su planovi Ministarstvu unutarnjih poslova (-267 milijuna eura), Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije (-164 milijuna eura) te Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije (-104 milijuna eura). Ministar Ćorić je naglasio da se od niti jednog projekta ne odustaje, već se njihova realizacija isključivo vremenski prolongira.
Fiskalni pokazatelji i upravljanje javnim dugom
Završni račun za 2026. godinu predviđa manjak državnog proračuna od 4 milijarde eura, odnosno 4 posto BDP-a. Kada se sagleda cjelokupna opća država prema europskoj ESA 2010 metodologiji, projicirani deficit iznosi 3 milijarde eura ili 2,9 posto BDP-a. Ovime Hrvatska ostaje unutar referentnih okvira Pakta o stabilnosti i rastu. Udio javnog duga u BDP-u nastavlja silaznu putanju – s 56,3 posto krajem 2025. godine, očekuje se pad na 55,5 posto do kraja 2026. godine.
Paralelno s rebalansom, mijenja se i Zakon o izvršavanju proračuna. Zaduživanje države na inozemnom i domaćem tržištu smanjuje se za 1,5 milijardi eura (na ukupno 7,6 milijardi), dok se tekuće otplate glavnice smanjuju za 4,4 milijuna eura. Značajan financijski potez zabilježen je kod izvanproračunskih korisnika, gdje se planirano zaduživanje i otplata povećavaju za 1,5 milijardi eura, što je direktna posljedica povoljnog refinansiranja dugoročnog sindiciranog kredita Hrvatskih autocesta. Također, Vladi se omogućuje davanje suglasnosti jedinicama lokalne samouprave za zaduživanje do 6 posto ukupno ostvarenih prihoda (umjesto dosadašnjih 5 posto), kako bi se podržao pojačani lokalni investicijski ciklus.
Tržište rada i inflacijski pritisci u prvoj polovici 2026.
Predstavljajući polugodišnji izvještaj za tekuću godinu, ministar je iznio ohrabrujuće podatke o standardu zaposlenih. Prosječna mjesečna neto plaća u prvom polugodištu dosegla je 1.542 eura (bruto 2.163 eura). Nominalni rast plaća iznosio je 0,8 posto, no u realnim okvirima građani bilježe povećanje kupovne moći od 4 posto.
Inflacija je u prvoj polovici godine iznosila 4,6 posto, generirana uglavnom cijenama usluga i energije. Kada se izuzmu najvolatilnije komponente poput energije, hrane i duhana, temeljna inflacija iznosila je 3,6 posto, što ukazuje na postepeno hlađenje općih cjenovnih pritisaka u ekonomiji.
Nakon što je ministar Ćorić u ime Vlade Republike Hrvatske predstavio novi prijedlog i dopunu proračuna za tekuću godinu, u zraku se odmah mogla osjetiti ona prepoznatljiva politička napetost. S jedne strane, svjedočili smo snažnom narativu o povijesnim ekonomskim uspjesima, stabilnosti i rastu, dok je s druge strane oporba udarala na najbolnije točke hrvatskog društva: socijalnu nejednakost, inflatorne udare, korupciju i sumnjivo upravljanje strateškim resursima. Bilo je tu svega – od oštrih optužbi za pogodovanje ekokriminalcima i propalih megaprojekata poput robotaksija, pa sve do sarkastičnih opaski, povreda Poslovnika i redanja opomena.
S ukupno 48 prijavljenih replika, rasprava je secirala svaki euro poreznih obveznika, prelijevajući se iz visoke makroekonomije u surovu stvarnost hrvatskih ulica, bolnica i oranica.
Zlatno doba hrvatske ekonomije ili fatamorgana statistike?
Uvodnu obranu Vladinih poteza preuzeo je zastupnik vladajuće većine Marko Pavić, koji je u maniri prekaljenog parlamentarnog taktičara na samom početku na stol bacio najsnažnije adute. Pavić je naglasio kako rebalans treba staviti u širi europski kontekst, podsjetivši javnost na potvrđen investicijski kreditni rejting sa stabilnim izgledima. Njegove su brojke impresivne: Hrvatska bilježi dvostruko veći realni rast od europskog prosjeka, nezaposlenost je na povijesnom minimumu, a BDP će do kraja godine dosegnuti magičnu granicu od 100 milijardi eura u apsolutnom iznosu. Pavić je pritom čestitao na 22 milijarde eura plusa iz fondova Europske unije te najavio rekordnu isplatu od 2,7 milijardi eura iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO).
Ministar Ćorić je ove teze spremno prihvatio i dodatno osnažio, referirajući se na recentne sastanke Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke u Bangkoku. Resorni ministar nije propustio poentirati kako je europska ekonomija u ozbiljnim problemima, pritisnuta visokim javnim dugom i deficitom koji vuku kamatne stope prema gore, dok Hrvatska stoji kao svojevrsni svjetionik stabilnosti. Ovu liniju obrane nastavile su i zastupnice Vučemilović te Baričević. Vesna Vučemilović je istaknula kako se kroz povećane prihode od PDV-a i poreza na dobit jasno vidi da se u Hrvatskoj “više trošilo i više radilo”, dok je manjak prihoda od trošarina protumačila kao svjestan potez Vlade da očuva standard građana u jeku inflatornih pritisaka.
Sličnim tonom nastavila je i zastupnica Majda Burić, podsjetivši da hrvatsko gospodarstvo raste impresivna 22 kvartala zaredom, što je kontinuitet kojim se mogu pohvaliti samo još dvije države članice Europske unije. No, taj makroekonomski sjaj brzo je dobio oporbenu sjenu.
Zastupnik Barbir oštro je kontrirao, upozorivši da se ovim rebalansom zapravo prazni proračun i potiče potrošnja, umjesto da se stvaraju nove vrijednosti. Njegova je teza jasna: dok inflacija od 4,4 % u prvih osam mjeseci djeluje kao “porez na sve građane”, Vlada istovremeno povećava tekuće rashode za 1,3 milijarde eura, a reže kapitalna ulaganja za gotovo 559 milijuna. Istu logiku slijedili su i zastupnici Domitrović, Čabaj te Krstičević, koji su upozorili da se deficit kreće prema zabrinjavajućim razinama od preko 4 milijarde eura. Krstičević je Vladinu politiku nazvao “skupim krpanjem starih dugova”, pitajući se radi li ova fiskalna politika za kreditore ili za radnike, aludirajući na činjenicu da država izdvaja 164 milijuna eura samo za otplatu kamata na javni dug.
Socijalni stup proračuna: Inkluzivni dodatak pod povećalom
Najemotivniji i politički najzapaljiviji dio rasprave vodio se oko socijalnih davanja, s posebnim naglaskom na inkluzivni dodatak. Zastupnica Orešković izravno je optužila Vladu za neodgovorno upravljanje financijama i zakidanje najranjivijih. Prema njezinim navodima, čak 95.000 sugrađana, među kojima mnogi po prvi put ostvaruju ovo pravo, već gotovo dvije godine čekaju na isplatu inkluzivnog dodatka. Njena teza da Vlada “zadržava njihov novac u svojim rukama” dok istovremeno oprašta milijunska dugovanja tvrtkama povezanim s vladajućim strukturama, izazvala je burnu reakciju u dvorani.
Ministar Ćorić odbacio je te optužbe kao paušalne i iskrivljene. Podsjetio je da je upravo ova Vlada uvela inkluzivni dodatak, naglasivši kako je rebalansom osigurano dodatnih 185 milijuna eura za tu namjenu. Ćorić je priznao da je priljev zahtjeva ogroman i da je nadmašio početna očekivanja, ali je dao čvrsto obećanje da će svi zaostaci biti isplaćeni od trenutka podnošenja prijave. Podršku mu je pružio i zastupnik Ostrogović, naglasivši važnost pravodobne isplate za osobe s invaliditetom i njihove obitelji, dok je zastupnica Ban pohvalila povećanje sredstava za pomoćnike u nastavi za dodatnih 1,85 milijuna eura, apelirajući na dugoročno osiguranje njihovog statusa i stabilnosti zaposlenja.
Jasno je da Vlada ovim rebalansom, uz povećanje za mirovine od gotovo 109 milijuna eura i dodatnih 40 milijuna eura za rodiljne dopuste, pokušava kupiti socijalni mir i amortizirati nezadovoljstvo građana uslijed pada kupovne moći. Ipak, kritičari se pitaju drži li se na taj način društvo, kako je rekao Krstičević, tek “na infuziji”, ovisno o državnoj pomoći, umjesto da se stvaraju strukturni preduvjeti za stvarni rast životnog standarda.
Ekologija, korupcija i “kako-tako” incident
Pravi parlamentarni vatromet uslijedio je tijekom izlaganja zastupnice Ahmetović. U svom prepoznatljivo direktnom stilu, prozvala je Vladu zbog frapantnog rezanja stavki za borbu protiv korupcije za čak 97 %, smanjenja proračuna USKOK-u, te brutalnog rezanja budžeta Ministarstvu zaštite okoliša (164 milijuna eura) i Fondu za zaštitu okoliša (178 milijuna eura). Ahmetović je te rezove izravno povezala s koruptivnim zakapanjem opasnog otpada u Gospiću, ustvrdivši da Vlada time šalje “jasnu poruku ekokriminalcima”. Umjesto rezova, smatrala je da je taj novac trebao biti preusmjeren u dronove, mobilne laboratorije i suvremenu nadzornu opremu.
Odgovor ministra Ćorića bio je oštar i osobno intoniran. Odbacio je optužbe, objašnjavajući da do smanjenja stavki dolazi isključivo zbog usporene dinamike realizacije kapitalnih projekata, koji se prebacuju u proračun za 2027. godinu. No, ministar nije stao samo na brojkama; prešao je u politički protunapad, spočitnuvši zastupnici Ahmetović da svoju lokalnu sredinu (Omišalj) godinama vodi “kako-tako”. To je izazvalo trenutačnu reakciju povredom Poslovnika, pri čemu mu je Ahmetović uzvratila da Omišalj vodi tako da pobjeđuje premoćno u prvom krugu, dok su njega “pedalirali” iz ministarstva pa ga vratili nazad u nedostatku boljih kadrova. Ovaj incident, prepun iskrica i opomena koje je dijelio predsjedavajući, zorno oslikava koliko su visoke tenzije kada se zagrebe ispod površine proračunskih tablica.
Na temu ekologije i komunalne problematike nadovezao se i zastupnik Vukušić, podsjetivši ministra na njegove odluke iz 2019. godine vezane uz relaksiranje uvoza otpada. Vukušić je Vladin rebalans opisao kao dokument koji je istovremeno optimističan, ali potpuno odvojen od stvarnosti, usporedivši preslagivanje brojki s igranjem Tetrisa. I na tu kritiku ministar je odgovorio staloženo, odbacujući optužbe kao jeftine političke pamflete.
“Rupe bez dna”: Zdravstvo, afere i propali megaprojekti
Jedna od najintrigantnijih točaka rasprave ticala se tehnološkog megaprojekta – pete generacije robotaksija tvrtke Verne. Zastupnica Mrak Taritaš otvorila je bolno pitanje neuspjeha ovog visoko profiliranog i obilno financiranog projekta. Podsjetila je da je tvrtka povukla 90 milijuna eura europskog novca, a rezultat je praktički izostao. Postavilo se ključno pitanje: tko će vratiti ta sredstva ako se projekt proglasi potpunim promašajem? Ministar Ćorić je umirivao javnost uvjeravanjima da se projekti trenutno evaluiraju od strane SAFU-a i Europske komisije te je kategorički ustvrdio da “Republika Hrvatska neće vraćati ta sredstva”, već će teret povrata, ukoliko do njega dođe, snositi isključivo korisnik, odnosno privatna tvrtka.
Zdravstvo, tradicionalna crna rupa hrvatskih financija, također nije ostalo netaknuto. Zastupnik Račan upozorio je na već uvriježenu praksu da se dospjeli dugovi prema veledrogerijama i dobavljačima rješavaju kroz jednokratne financijske injekcije prilikom svakog rebalansa. Rebalansom za 2026. predviđeno je 120 milijuna eura za tu namjenu. Račan se otvoreno zapitao je li ovo i dalje politika “drži vodu dok majstori odu”, na što je ministar iskreno odgovorio da rebalans proračuna doista nije i ne može biti strukturni zahvat u uzroke kreiranja duga u zdravstvu, već je to posao resornog Ministarstva zdravstva. Ovakvo prebacivanje loptice iz resora u resor jasno ukazuje na nedostatak političke volje za dubinskim reformama sustava koji svakog mjeseca generira milijunske gubitke.
Aferaških konotacija nije nedostajalo ni kada je riječ o energetici. Zastupnica Ikić-Baniček direktno je prozvala ministra Ćorića zbog afere “Plin za cent” i uloge Stjepana Leke te Damira Škugora, s obzirom na to da je on vodio resorno ministarstvo u vrijeme nastanka sporne prodaje plina. Unatoč teškim optužbama, ministar je glatko odbacio bilo kakvu političku odgovornost, proglasivši njezine teze promašenima i konstruiranima. Sličnu defanzivnu poziciju ministar je zauzeo i na pitanje zastupnika Kričke o dugovanju Hrvatskih šuma od 13 milijuna eura, ogradivši se kako ne može biti upućen u svaku situaciju u svim trgovačkim društvima u državnom vlasništvu.
Ruralni izazovi, poljoprivreda i opstanak lokalnih sredina
Poljoprivreda je s pravom istaknuta kao jedan od “dobitnika” ovog rebalansa, sa 121 milijunom eura više u blagajni. Zastupnica Petir apostrofirala je važnost programa stambenog zbrinjavanja za mlade obitelji na selu, mjeru u kojoj već sudjeluje 80 jedinica lokalne samouprave. Međutim, Petir je upozorila na poražavajuću sporost i birokratsku tromost pojedinih lokalnih čelnika. Kao šokantan primjer navela je Općinu Velika Ludina, gdje projekt javnog navodnjavanja, unatoč razornim sušama koje uništavaju ljetinu, nije prijavljen za osigurana Vladina sredstva jednostavno zato što se nadležna Županija “nije javila na natječaj”.
Ovaj apsurd oslikava širu problematiku kapacitiranosti lokalnih samouprava, što su u raspravi potencirali i zastupnici Paus i Milinković. Paus je iznio dramatičan podatak o golemim podbačajima u financijskim planiranjima, gdje je predviđeni lokalni suficit prerastao u duboki deficit koji sada iznosi enormnih 275 milijuna eura. Ministar je te manjke opravdao intenzitetom radova na infrastrukturnim projektima iz NPOO-a. Milinković je dodatno naglasio da se općine i gradovi zadužuju primarno kako bi sufinancirali krucijalne projekte poput izgradnje škola, vrtića i aglomeracija, no upozorio je da sve više manjih, posebice ruralnih jedinica lokalne samouprave (poput onih diljem Slavonije i Baranje), gubi dah i ne može pratiti zadani tempo.
Na tragu zaštite poljoprivredne proizvodnje i prehrambene suverenosti nadovezali su se zastupnici Šašlin i Bježančević. Bježančević je iznijela alarmantne podatke FAO-a o globalnom rastu cijena hrane, pitajući se kako će se povećanje proračuna za ruralni razvoj odraziti na stabilizaciju cijena na policama hrvatskih trgovina. Odgovor ministra nudio je dozu utjehe – naglasio je da su zahvaljujući Vladinim mjerama zamrzavanja cijena struje i plina spriječeni najgori scenariji cjenovnih udara na mikro i male poduzetnike te kućanstva, dok će poljoprivreda, unatoč štetama od suša u 261 lokalnoj jedinici, dobiti snažniju potporu u idućoj godini. Zastupnik Zoran Gregurović potvrdio je ovu tezu isticanjem mjere smanjenja trošarina na energente u vrijednosti od 226 milijuna eura, što drži cijene goriva na crpkama znatno ispod europskog prosjeka.
Stranačka vojska, strani radnici i navijački proračuni
Rasprava u Saboru ne bi bila potpuna bez doticanja gorućih političkih tema poput zapošljavanja u javnom sektoru i uvoza radne snage. Zastupnica Puljak otvorila je frontu prema onome što naziva “stranačkom vojskom”, navodeći brojku od 10.000 bespotrebnih rukovodećih radnih mjesta – od savjetnika do članova nadzornih odbora – koji državni aparat čine tromim i preskupim. Ministar Ćorić elegantno je izbjegao direktan obračun, prebacivši lopticu na lokalne čelnike i poručivši da građani na izborima trebaju kazniti neefikasnost svojih lokalnih uprava.
Pitanje stranih radnika i uvoza radne snage potencirala je zastupnica Burić, kritizirajući oporbene platforme i naglašavajući gospodarski kontinuitet. Ministar je tu bio vrlo jasan i pragmatičan: demografska slika Europe i niska razina domaće nezaposlenosti čine uvoz radne snage neminovnim. Bez tog stranog kontingenta radnika, hrvatski BDP i ukupna ekonomska aktivnost ne bi bili na sadašnjim, hvaljenim razinama.
Kao pomalo nadrealan, ali znakovit moment rasprave, valja izdvojiti i repliku zastupnika Bauka koji je problematizirao izdašno, a netransparentno financiranje jedne popularne navijačke skupine čiji su pripadnici nedavno izašli iz pritvora. Bauk je sarkastično predložio da ih se, zbog zavidnog umijeća nabavljanja sredstava za putovanja i pirotehniku, zaposli kao savjetnike u Ministarstvu financija. Ministar je duhovito, ali diplomatski odgovorio kako u tom trenutku nema podatke o posljednjem poreznom nadzoru te sportske udruge.
Zaključna misao
Gledajući u cjelini, rasprava o rebalansu proračuna za 2026. godinu ponudila je presjek dva paralelna svemira u kojima današnja Hrvatska egzistira. U prvom svemiru, onom makroekonomskom, Hrvatska uistinu bilježi opipljive uspjehe – rast BDP-a, visoku zaposlenost, solidan kreditni rejting i uspješno povlačenje europskih sredstava. No u drugom svemiru, onom mikrosocijalnom i strukturnom, zjape goleme pukotine. Od stotina tisuća ljudi koji čekaju na osnovna socijalna davanja, preko lokalnih samouprava koje grcaju u dugovima ne bi li dovršile osnovnu infrastrukturu, pa sve do zdravstva koje se kronično oslanja na proračunske transfuzije i agencija čiji minus plaćaju porezni obveznici.
Ovaj rebalans je doista slika i prilika aktualne političke doktrine: osigurati makroekonomsku bazu kako bi se moglo vatrogasnim mjerama gasiti nezadovoljstvo tamo gdje najviše gori, pritom svjesno odgađajući teške i bolne strukturne rezove. Pred Hrvatskom je zasigurno godina puna izazova, u kojoj će brojke na papiru morati položiti onaj najteži ispit – ispit preživljavanja u svakodnevnom životu građana od Osijeka do Dubrovnika. Hoće li ove intervencije biti dovoljne da amortiziraju nadolazeće udare na jesen i zimu, pokazat će se vrlo brzo kada na red dođe donošenje onog pravog, strateškog proračuna za 2027. godinu.