Danas, 1. kolovoza, uz najviše državne i vojne počasti, obilježeno je stradanje u Dalju, gdje su se ispred Postaje granične policije okupili preživjeli sudionici, obitelji žrtava i visoki državni dužnosnici kako bi odali počast za 39 hrvatskih branitelja koji su na današnji dan prije 35 godina mučki ubijeni braneći mještane Dalja, Aljmaša i Erduta od velikosrpske agresije.
Trideset i peta godišnjica ovog tragičnog, ali nadasve herojskog događaja, okupila je potpredsjednike Vlade i ministre Davora Božinovića i Ivana Anušića, osječko-baranjsku županicu Natašu Tramišak, zamjenika gradonačelnika Osijeka Dragana Vulina, te brojne predstavnike vojske, policije i udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Svi oni došli su s jednim ciljem – prisjetiti se trenutka kada je malobrojna hrvatska obrana stala pred neusporedivo nadmoćnijeg neprijatelja, čime su kupljeni dragocjeni sati za izvlačenje civila, ali i postavljeni čvrsti temelji za stvaranje neovisne Republike Hrvatske.
Krvavi prvi kolovoza 1991. godine
Povijest bilježi kako su napad na šire područje Dalja i Erduta te sam prodor u Dalj izvele jedinice 51. motorizirane brigade Jugoslavenske narodne armije (JNA), potpomognute paravojnim jedinicama lokalne teritorijalne obrane. Rano ujutro, 1. kolovoza 1991. godine, neprijatelj je, oslanjajući se na tešku oklopnu mehanizaciju i tehničku nadmoć, započeo siloviti napad. Njihov glavni cilj bila je zgrada policijske postaje u Dalju.
Unatoč strahovitoj artiljerijskoj vatri, hrvatski policajci, pripadnici Zbora narodne garde (ZNG), članovi Civilne zaštite i hrabri mještani Dalja pružili su herojski, ali neravnopravan otpor. Ta grčevita borba prsa o prsa i očajnička obrana zgrade trajala je satima, sve do fatalnog trenutka kada je iz smjera lokalne pravoslavne crkve ispaljen tenkovski projektil koji je izravno pogodio policijsku postaju, pretvorivši je u ruševinu. Tragedija tu nije završila; hrvatski branitelji koji su preživjeli razornu eksploziju projektila naknadno su zarobljeni i nemilosrdno likvidirani. U tom masakru živote je izgubilo 20 policajaca, 15 pripadnika ZNG-a i četiri pripadnika Civilne zaštite.
Protokol sjećanja i molitva za žrtve
Službeni program ovogodišnje komemoracije započeo je u rano jutro, točno u 8 sati, paljenjem svijeća pred spomenikom žrtvama Domovinskog rata u Aljmašu. U spomen na epski egzodus hrvatskog stanovništva Aljmaša, Dalja i Erduta – koje je tog kobnog dana spas potražilo šlepovima ploveći Dunavom i Dravom prema Osijeku – državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Irena Petrijevčanin položila je vijenac u rijeku Dunav.
Nakon toga, pijetet je iskazan i u dvorištu Vinarije Erdut, gdje su zapaljene svijeće pred spomen-obilježjem poginulim pripadnicima prve satnije prve bojne proslavljene 3. Gardijske brigade Hrvatske vojske. Veličanstveni mimohod ratnih zastava krenuo je u 9 sati od Doma kulture u Dalju, krećući se prema Postaji granične policije, gdje je u 9.50 sati održana središnja komemoracija. Vijence su položila brojna izaslanstva, a molitvu za duše pokojnika predvodio je generalni vikar Vojnog ordinarijata Ilija Jakovljević. Obilježavanje je zaokruženo Svetom misom zadušnicom u Crkvi sv. Josipa u Dalju te podjelom Zahvalnica PU osječko-baranjske maratoncima koji su istrčali 16 kilometara u čast poginulih heroja. U maratonu su trčali pripadnici PU osječko-baranjske i članovi Udruge Glasnici Istine iz Slatine.
Osječko-baranjska županica Nataša Tramišak u svom je obraćanju naglasila težinu žrtve ovog kraja. “Danas se prisjećamo 1. kolovoza 1991. godine, kad je srpski agresor zajedno s JNA pokazao svoje pravo lice napadom na ova mirna mjesta. U napadu na policijsku postaju život je izgubilo 39 hrvatskih policajaca, branitelja i pripadnika ZNG-a i Civilne zaštite. Naša je dužnost čuvati uspomenu na njih i trajno njegovati sjećanje na njihovu žrtvu. Neka im je vječna hvala i slava. Hvala im za slobodu i za domovinu,” poručila je županica Tramišak, podsjetivši da su ova mjesta simbol najvećih stradanja hrvatskog naroda u prvim mjesecima rata.
Osobno svjedočanstvo preživjelog dječaka: “Granate su padale kao kiša”
Posebno emotivno bilo je svjedočanstvo Dragana Vulina, današnjeg zamjenika gradonačelnika Osijeka, koji je te 1991. godine bio petogodišnji dječak suočen sa strahotama rata. Njegovo prisjećanje slikovito opisuje užas koji su prolazili civili.
“Prije 35 godina, na današnji dan, imao sam točno 5 godina i 3 mjeseca. Bio sam tada u našoj kući u Dalju i praktički od tog dana postao prognanik,” započeo je svoju ispovijest Vulin. Prisjetio se kako ga je napad probudio oko 4 sata ujutro. “Bio je to iznimno jak raketni napad, granate su padale doslovno kao kiša.” S obzirom na to da njihova kuća u Gundulićevoj ulici nije imala podrum zbog visokih podzemnih voda, majka ga je odvela u susjedov podrum. Njegov otac, pričuvni redarstvenik i dragovoljac, odmah je uzeo naoružanje i otišao na liniju obrane na Dunavu.
Vulin se živo sjeća trenutka kada je paljba utihnula, a u ulicu ušao transporter JNA pozivajući civile na predaju. Uslijedilo je ukrcavanje u vozila hitne pomoći koja su došla iz Osijeka po ranjenike – kojih nažalost nije bilo jer su svi ostali pod ruševinama. Konvoj je zaustavljen na barikadama u Bijelom Brdu gdje je JNA pretresala vozila tražeći hrvatske branitelje, a ubrzo nakon propuštanja konvoja, na njih je otvorena paljba.
Dolazak u Osijek donio je neizvjesnost. “Za tatu nismo znali je li preživio, dolazile su razne glasine da su svi izginuli,” prisjetio se Vulin. Pravo čudo dogodilo se idućeg dana u stanu tatinog strica na Jugu 2, kada je na vrata pozvonio njegov otac, blatnjav i u maskirnoj uniformi, nakon što se s desetak branitelja uspio probiti preko Daljske planine do Aljmaša i posljednjim šlepom stići u Osijek.
Vulin je poslao snažnu poruku o važnosti kulture sjećanja: “Ovim putem želim naglasiti zašto se svake godine okupljamo ovdje. Činimo to zbog onih ljudi koji su dali svoje živote, zbog njihove neizmjerne hrabrosti. Iako su u nekom trenutku imali priliku predati se i povući, odlučili su ostati. Time su dali dragocjeno vrijeme nama civilima, ženama i djeci, ali i drugim braniteljima, da se izvučemo.” Dodao je kako mlađe generacije to moraju pamtiti, a nacionalni identitet treba graditi i kroz kvalitetne filmove o Domovinskom ratu, jer on predstavlja “apsolutni temelj hrvatske države“.
Rana koja ne zacjeljuje i politička stvarnost Erduta
Državna tajnica u MUP-u Irena Petrijevčanin, također sudionica događaja iz 1991. godine, istaknula je kako je bol prisutna i danas. “Jesmo li oprostili? Možda, ali zaboravili nismo i za taj osjećaj jednostavno nema riječi. To je jedna rana koja boli i nakon 35 godina, a vjerojatno će boljeti doživotno,” naglasila je Petrijevčanin, upozorivši kako istina o ovim stradanjima mora biti trajno upisana u školske udžbenike kako bi generacije koje dolaze znale cijeniti slobodu.
Da borba za istinu i očuvanje hrvatskog identiteta na ovim prostorima još uvijek traje, otvoreno je posvjedočio David Sušac, zamjenik općinskog načelnika Općine Erdut iz redova hrvatskog naroda. On je progovorio o specifičnim izazovima suživota u općini s većinskim srpskim stanovništvom te o manjku iskrenosti s druge strane.
Iako je pohvalio suradnju općine u logističkoj pripremi same komemoracije, Sušac je ukazao na dublje političke i društvene probleme. “Oni su tu, mi smo im pružili ruku. Reintegrirani su u općinu, u policiju, svi su ostali raditi na svojim radnim mjestima. Ali uzalud je sve to ako ne prihvaćaju hrvatsku državu,” izjavio je Sušac. Naveo je konkretne primjere opstrukcija, poput inicijative za promjenom imena ulice Josipa Astaloša, katoličkog svećenika kojeg su partizani ubili bez suđenja 1945. godine.
Sušac je oštro kritizirao i postavljanje ogromnih ćiriličnih natpisa na Srpskom kulturnom domu, smatrajući to namjernim provokacijama, te je prozvao čelnike poput Milorada Pupovca za dvosmislenu politiku. “Ovdje se događa konstantno forsiranje da mi zaboravimo. Pokušavaju nam nametnuti amneziju i okrenuti priču,” upozorio je Sušac, dodajući da su hrvatski branitelji i povratnici u ovoj općini danas često marginalizirani, usprkos činjenici da žive u legitimnoj, pobjedničkoj hrvatskoj državi, članici EU i NATO-a.
Temelji države i suvremeni sigurnosni izazovi
U kontekstu žrtve branitelja iz 1991. godine, ministri Anušić i Božinović osvrnuli su se i na aktualna sigurnosna pitanja, povlačeći paralelu između ondašnje policije koja je branila granice i današnjih sigurnosnih snaga.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić naglasio je surovost neprijatelja: “Pucajući na njih, Jugoslavenska armija zajedno s domaćim Srbima i četnicima nije pošteđivala nijedan život. Nakon toga, stradali su civili, stradali su branitelji, stradala su djeca, stradali su starci.” Anušić je iskoristio priliku da odgovori na populističke zahtjeve pojedinih političkih opcija koje traže slanje vojske na državne granice zbog novih migrantskih kretanja. Jasno je poručio kako se vojska angažira pod točno određenim okolnostima, a da trenutna situacija to ne zahtijeva, apelirajući na prestanak širenja panike.
Njegov kolega, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, podsjetio je kako je 1991. godine hrvatska policija bila jedina oružana sila koja je pružala otpor i lomila kičmu agresoru. “Ovdje su počeli lomiti kičmu neprijatelju, koja je konačno slomljena u završnim operacijama Bljesak i Oluja 1995. godine,” naglasio je Božinović.
Osvrćući se na novinarska pitanja o migrantskoj krizi i incidentima u španjolskoj Ceuti, Božinović je uvjerio javnost u čvrstinu hrvatskih granica. Pojasnio je europski pristup rješavanju krize te odlučnost u borbi protiv krijumčara ljudima, kojih je hrvatska policija ove godine već uhitila 645. Odbacio je prijedloge o militarizaciji granice, podsjetivši da je ova Vlada povukla golema financijska sredstva iz EU fondova za modernizaciju policije, što je Hrvatsku u konačnici i uvelo u schengenski prostor. “Da se provodila njihova politika, hrvatski građani bi danas ostavljali otiske prstiju na ulasku u Sloveniju, Italiju i Mađarsku. Danas putuju bez restrikcija. To se zove odgovorna politika,” zaključio je Božinović.
Trideset i pet godina kasnije, Dalj ostaje mjesto neizrecive tuge, ali i trajnog ponosa. Žrtva 39 heroja koji su vlastitom krvlju ispisali prve stranice hrvatske samostalnosti obvezuje sve buduće generacije na čuvanje sjećanja, jer, kako je više puta istaknuto na komemoraciji – narod koji ne poznaje i ne poštuje svoju prošlost, nema pravo na budućnost.
NAJNOVIJE OBJAVE
- U Vukovaru obilježena 35. obljetnica stradanja i proboja prigradskog naselja Lužac
Objavio: Dražen Jurmanović | 02/11/2026Pad Lušca 1991. bio je bolan uvod u pad Vukovara. Pročitajte emotivno svjedočanstvo o herojstvu branitelja i žrtvi 69 ubijenih. Olovno… Pročitaj više: U Vukovaru obilježena 35. obljetnica stradanja i proboja prigradskog naselja Lužac - “Pobit’ svakog, nema milosti!”: Pakao na Lušcu koji je označio početak kraja obrane grada
Objavio: Dražen Jurmanović | 02/11/2026Pad Lušca 2. studenoga 1991. bio je početak kraja obrane Vukovara. Zločin bez kazne nad 69 žrtava i branitelja trajno je… Pročitaj više: “Pobit’ svakog, nema milosti!”: Pakao na Lušcu koji je označio početak kraja obrane grada - Plač koji je nadglasao granate: Čudo rađanja u podrumu vukovarske bolnice
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Tijekom 68 dana pakla, vukovarska bolnica bila je mjesto gdje je rođeno 12 beba. Novi životi postali su simbol prkosa i… Pročitaj više: Plač koji je nadglasao granate: Čudo rađanja u podrumu vukovarske bolnice - Zimska pravila u prometu 2026.: Obvezna svjetla, čarape za snijeg i drastične kazne za vozače
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Zimska pravila u prometu od 1. studenoga donose obvezna dnevna svjetla i zimsku opremu od 15. studenoga, uz nove propise i… Pročitaj više: Zimska pravila u prometu 2026.: Obvezna svjetla, čarape za snijeg i drastične kazne za vozače - Betonizacija Drave: Prosvjed za spas Zelenog Pampasa i posljednje zelene oaze u Osijeku
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Betonizacija Drave izazvala je prosvjed u Osijeku. Inicijativa traži spas Zelenog Pampasa i obustavu betoniranja posljednje zelene oaze. Osijek duguje svoj… Pročitaj više: Betonizacija Drave: Prosvjed za spas Zelenog Pampasa i posljednje zelene oaze u Osijeku - (bez naslova)
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026 U osvit 35. obljetnice bitke za Vukovar, sjećanja na žrtvu onih koji su ugradili svoje živote u temelje domovine ne… Pročitaj više: (bez naslova) - Papa Lav XIV. na blagdan Svih svetih: Svetost je univerzalni poziv, a ne privilegija odabranih
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Uz blagdan Svih svetih, papa Lav XIV. poručio je iz Vatikana da svetost nije privilegija nego poziv svima. Pozvao je na… Pročitaj više: Papa Lav XIV. na blagdan Svih svetih: Svetost je univerzalni poziv, a ne privilegija odabranih - Prvo čelo Božića: Kako su naši preci nekada slavili blagdan Svih svetih?
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Blagdan Svi sveti u Hrvatskoj spaja žive i mrtve. Otkrijte kako su naši stari obilježavali Sisvete i Dušni dan uz zaboravljene… Pročitaj više: Prvo čelo Božića: Kako su naši preci nekada slavili blagdan Svih svetih? - Tko zapravo stoji iza masovnih prosvjeda? Bunt očajne mladosti ili opasan politički inženjering
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Masovni prosvjedi u Hrvatskoj ogledalo su sloma društvenog ugovora. Saznajte kako inflacija, korupcija i stambena kriza tjeraju mlade na ulice i… Pročitaj više: Tko zapravo stoji iza masovnih prosvjeda? Bunt očajne mladosti ili opasan politički inženjering - Od neviđene euforije do potpunog muka: Pogledajte kako se 30 tisuća ljudi na Poljudu oprostilo od Mate Miše Kovača
Objavio: Dražen Jurmanović | 31/10/2026Mate Mišo Kovač preminuo je u 86. godini života. Pogledajte kako je cijeli Poljud zanijemio nakon utakmice Hajduka i pjesmom ispratio… Pročitaj više: Od neviđene euforije do potpunog muka: Pogledajte kako se 30 tisuća ljudi na Poljudu oprostilo od Mate Miše Kovača