U utorak, 7. srpnja 2026. godine, na Gradskom groblju u Đakovu održani su sprovodni obredi, koje je predvodio prof. dr. Ivica Raguž, rektor samostanske crkve. Sestra Aleksija Kobaš, članica Družbe Milosrdnih sestara sv. Križa, preminula je u nedjelju 5. srpnja 2026. god. u Portu, na Krku. Uz rodbinu pokojne s. Aleksije, obredima je nazočio đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić i pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić, sestre redovnice, svećenici, bogoslovi, djelatnici Nadbiskupije, napose Bogoslovnoga sjemeništa.
Misa zadušnica
Nakon sprovodnih obreda, u samostanskoj crkvi Presvetoga Srca Isusova u Đakovu, misu zadušnicu za pokojnu s. Aleksiju Kobaš predvodio je također prof. dr. Raguž, uz koncelebraciju prof. dr. sc. Stjepana Radića, mr. sc Stjepana Matezovića, dr. sc. Davora Senjana i nećak s. Aleksije vlč. Pavo Kopić, župnik u Krepšiću. Prof. dr. Raguž u svojoj propovijedi istaknuo je ljudski i redovničku osobinu s. Aleksije koja je voljela tišinu i boravak s Gospodinom. Također je potaknuo sve prisutne na molitvu i traženje zagovora s. Amadeje Pavlović, po čijem posredovanju je s. Aleksija ozdravila. Sprovodne obrede pjesmom je pratio samostanski zbor pod ravnanjem s. Jelene Kovačević, a na misi zadušnici pod ravnanjem s. Svjetlane Paljušević.
Iz Životopisa
S. Aleksija rođena je 3. lipnja 1943. godine, u Oštroj Luci – Bok, BiH, kao treća djevojčica od sedmero djece Marijana Kobaša i Luce rođ. Pejić. Krštena je istoga dana u Župnoj crkvi Imena Marijina, Oštra Luka – Bok, i dobila ime Manda. Uz kršćanski odgoj, uvodilo se u obitelji Kobaš djecu u život navikavajući ih na rad i pomoć u kućnim poslovima. Manda je u selu završila četiri razreda osnovne škole i ostala je kod kuće za pomoć u domaćinstvu i na polju. Starije sestre ubrzo su osnovale vlastite obitelji, pa je Manda ostala kao glavna pomoć roditeljima. Po naravi povučena, pokazivala je više interesa za odlazak u crkvu, nego u seosko društvo pa joj se u takvom ozračju razumljivo nametnula misao o životu za Boga u samostanu. Kršćanski roditelji prihvatili su s radošću njezinu želju te je ubrzo zatim, godine 1960., pokucala na vrata samostana u Đakovu, i bila je primljena. Jako joj se svidjela samostanska tišina. U Zagrebu je stekla svjedodžbu domaćinskih vještina koje je rado prenijela u djelo u zajednicama u kojima je djelovala.
Poslije Prvih zavjeta 1965. godine bila je spremna za svaku filijalu, jer je dobra domaćica posvuda poželjna, a svojim je djelovanjem i sama potvrdila izreku da „iz kuhinje dolazi blagoslov“ u zajednicu. Tako je pošla u Vrnjačku Banju, a već 1966. godine velika kuhinja đakovačkoga Sjemeništa trebala je, makar i na kratko, njezine molitvene i marljive ruke i njezino srce. Tu je ostala do 1969. godine. Zatim je kao kuharica djelovala u Vinkovcima, u Germeringu u Njemačkoj, u Skopju u Makedoniji, gdje je od 1984. do 1990. godine vršila službu poglavarice te sestarske zajednice. Iz zapisa i svjedočanstava sestara doznajemo da su sestre puno značile mons. Joakimu Herbutu, tadašnjem skopsko-prizrenskom biskupu, kao i tadašnjem pom. biskupu mons. Kiri Stojanovu, svećenicima, a i vjernicima. Nakon 25 godina službe u Skopju djelovala je ponovno kao kuharica u Županji i Slavonskom Brodu.
Gospodin ju je pohodio teškom bolešću, imala je tumor na želudcu. Godine 2009. došla je u Đakovo, u Dom sv. Josipa. Sestre su tada žarko molile i utjecale zagovoru naše majke M. Amadeje Pavlović. Vjerujemo da je ona isprosila ozdravljenje našoj s. Aleksiji, jer se, nakon tako teške dijagnoze, potpuno oporavila. Nakon toga radila je kućne poslove i kao vratarica u Zagrebu, na Vrhovcu. Posljednja njezina služba bila je u Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu, od 2021. godine. Prošle, 2025. godine, proslavila je svoj dijamantni jubilej i nastavila služiti svećenicima i bogoslovima u istoj službi.
Autor: s Nada Martinković/ Đakovačko-osječko nadbiskupija
- Spriječio je potpuni informativni mrak: Kako je jedan čovjek obranio istinu o Domovinskom ratu
U Popovcu je obilježena 35. obljetnica herojske pogibije. Đuro Podboj dao je svoj život 1991. braneći odašiljač Belje i istinu o ratu u Hrvatskoj. POPOVAC… Pročitaj više: Spriječio je potpuni informativni mrak: Kako je jedan čovjek obranio istinu o Domovinskom ratu - Nevin odležao godine u stravičnom sustavu: “I danas se budim u znoju zbog onoga što su nam radili 1984.”
Predstavnici udruga, lokalne vlasti i građani okupili su se ovog 23. kolovoza u Đakovu kako bi obilježili Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizma. Kod spomenika… Pročitaj više: Nevin odležao godine u stravičnom sustavu: “I danas se budim u znoju zbog onoga što su nam radili 1984.” - “Ovakvo zlo se ne smije ponoviti”: Državni vrh na stratištima koja svjedoče o brutalnosti totalitarnih sustava
Predstavnici državnog vrha danas su diljem Hrvatske obilježili Europski dan sjećanja. Poručeno je kako sve nevine žrtve totalitarizma ne smiju biti zaboravljene, a povijesna istina… Pročitaj više: “Ovakvo zlo se ne smije ponoviti”: Državni vrh na stratištima koja svjedoče o brutalnosti totalitarnih sustava - Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima
Hrvatska se i ove godine, 23. kolovoza, prisjeća stradalih uz sjećanje na žrtve totalitarizma, organizirajući komemoracije diljem zemlje kako bi se odala duboka počast nevinim… Pročitaj više: Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima - Svečano obilježena 35. obljetnica osnutka Prvog baranjskog bataljuna
Danas je u prepunom Domu kulture u baranjskom mjestu Dražu, u nazočnosti brojnih veterana, visokih uzvanika i mještana, svečano i dostojanstveno obilježena 35. obljetnica osnutka… Pročitaj više: Svečano obilježena 35. obljetnica osnutka Prvog baranjskog bataljuna - Nakon 81 godine šutnje: 500 zaboravljenih sinova konačno pronašlo mir u hrvatskoj zemlji
Danas su Maceljske žrtve, njih 500, napokon pronašle svoj mir. U Donjem Maclju održan je dostojanstven pokop posmrtnih ostataka ekshumiranih iz Slovenije. Danas je kod… Pročitaj više: Nakon 81 godine šutnje: 500 zaboravljenih sinova konačno pronašlo mir u hrvatskoj zemlji - Ostavljeni na milost i nemilost oklopnoj sili: 35 godina od herojskog otpora i početka baranjskog egzodusa
U znak sjećanja na stradale branitelje i civile, danas je ispred Osnovne škole svečano obilježena herojska obrana Darde 1991. godine. Kroz polaganje vijenaca, zajedničku molitvu… Pročitaj više: Ostavljeni na milost i nemilost oklopnoj sili: 35 godina od herojskog otpora i početka baranjskog egzodusa - Zarobljavanje vlaka JNA: Dan kada je Slavonski Brod prevario vojsku i naoružao Hrvatsku
U dramatičnim ljetnim danima 1991. godine, kada je nad cijelom istočnom Hrvatskom visjela prijetnja potpunog uništenja, hrabrost i odlučnost lokalnih branitelja promijenili su tijek povijesti.… Pročitaj više: Zarobljavanje vlaka JNA: Dan kada je Slavonski Brod prevario vojsku i naoružao Hrvatsku - Nema milosti: Turistička inspekcija poharala iznajmljivače na crno!
U razdoblju od 20. travnja do 15. kolovoza 2026. godine, turistička inspekcija Državnog inspektorata provela je 2.059 nadzora diljem Hrvatske, otkrivši 166 slučajeva ilegalnog iznajmljivanja,… Pročitaj više: Nema milosti: Turistička inspekcija poharala iznajmljivače na crno! - Jedna svijeća za svaki dan otpora: 87 svijeća za Vukovar u Osijeku
Hrvatska stranka prava obilježit će u utorak, 25. kolovoza 2026., u Osijeku početak Bitke za Vukovar paljenjem 87 svijeća u Vukovarskoj ulici, u spomen na… Pročitaj više: Jedna svijeća za svaki dan otpora: 87 svijeća za Vukovar u Osijeku
