U utorak, 7. srpnja 2026. godine, na Gradskom groblju u Đakovu održani su sprovodni obredi, koje je predvodio prof. dr. Ivica Raguž, rektor samostanske crkve. Sestra Aleksija Kobaš, članica Družbe Milosrdnih sestara sv. Križa, preminula je u nedjelju 5. srpnja 2026. god. u Portu, na Krku. Uz rodbinu pokojne s. Aleksije, obredima je nazočio đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić i pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić, sestre redovnice, svećenici, bogoslovi, djelatnici Nadbiskupije, napose Bogoslovnoga sjemeništa.
Misa zadušnica
Nakon sprovodnih obreda, u samostanskoj crkvi Presvetoga Srca Isusova u Đakovu, misu zadušnicu za pokojnu s. Aleksiju Kobaš predvodio je također prof. dr. Raguž, uz koncelebraciju prof. dr. sc. Stjepana Radića, mr. sc Stjepana Matezovića, dr. sc. Davora Senjana i nećak s. Aleksije vlč. Pavo Kopić, župnik u Krepšiću. Prof. dr. Raguž u svojoj propovijedi istaknuo je ljudski i redovničku osobinu s. Aleksije koja je voljela tišinu i boravak s Gospodinom. Također je potaknuo sve prisutne na molitvu i traženje zagovora s. Amadeje Pavlović, po čijem posredovanju je s. Aleksija ozdravila. Sprovodne obrede pjesmom je pratio samostanski zbor pod ravnanjem s. Jelene Kovačević, a na misi zadušnici pod ravnanjem s. Svjetlane Paljušević.
Iz Životopisa
S. Aleksija rođena je 3. lipnja 1943. godine, u Oštroj Luci – Bok, BiH, kao treća djevojčica od sedmero djece Marijana Kobaša i Luce rođ. Pejić. Krštena je istoga dana u Župnoj crkvi Imena Marijina, Oštra Luka – Bok, i dobila ime Manda. Uz kršćanski odgoj, uvodilo se u obitelji Kobaš djecu u život navikavajući ih na rad i pomoć u kućnim poslovima. Manda je u selu završila četiri razreda osnovne škole i ostala je kod kuće za pomoć u domaćinstvu i na polju. Starije sestre ubrzo su osnovale vlastite obitelji, pa je Manda ostala kao glavna pomoć roditeljima. Po naravi povučena, pokazivala je više interesa za odlazak u crkvu, nego u seosko društvo pa joj se u takvom ozračju razumljivo nametnula misao o životu za Boga u samostanu. Kršćanski roditelji prihvatili su s radošću njezinu želju te je ubrzo zatim, godine 1960., pokucala na vrata samostana u Đakovu, i bila je primljena. Jako joj se svidjela samostanska tišina. U Zagrebu je stekla svjedodžbu domaćinskih vještina koje je rado prenijela u djelo u zajednicama u kojima je djelovala.
Poslije Prvih zavjeta 1965. godine bila je spremna za svaku filijalu, jer je dobra domaćica posvuda poželjna, a svojim je djelovanjem i sama potvrdila izreku da „iz kuhinje dolazi blagoslov“ u zajednicu. Tako je pošla u Vrnjačku Banju, a već 1966. godine velika kuhinja đakovačkoga Sjemeništa trebala je, makar i na kratko, njezine molitvene i marljive ruke i njezino srce. Tu je ostala do 1969. godine. Zatim je kao kuharica djelovala u Vinkovcima, u Germeringu u Njemačkoj, u Skopju u Makedoniji, gdje je od 1984. do 1990. godine vršila službu poglavarice te sestarske zajednice. Iz zapisa i svjedočanstava sestara doznajemo da su sestre puno značile mons. Joakimu Herbutu, tadašnjem skopsko-prizrenskom biskupu, kao i tadašnjem pom. biskupu mons. Kiri Stojanovu, svećenicima, a i vjernicima. Nakon 25 godina službe u Skopju djelovala je ponovno kao kuharica u Županji i Slavonskom Brodu.
Gospodin ju je pohodio teškom bolešću, imala je tumor na želudcu. Godine 2009. došla je u Đakovo, u Dom sv. Josipa. Sestre su tada žarko molile i utjecale zagovoru naše majke M. Amadeje Pavlović. Vjerujemo da je ona isprosila ozdravljenje našoj s. Aleksiji, jer se, nakon tako teške dijagnoze, potpuno oporavila. Nakon toga radila je kućne poslove i kao vratarica u Zagrebu, na Vrhovcu. Posljednja njezina služba bila je u Bogoslovnom sjemeništu u Đakovu, od 2021. godine. Prošle, 2025. godine, proslavila je svoj dijamantni jubilej i nastavila služiti svećenicima i bogoslovima u istoj službi.
Autor: s Nada Martinković/ Đakovačko-osječko nadbiskupija
- Jurčević kritizira institucije: “Ne postoje nestali, to su nasilno odvedeni branitelji i civili”
Zastupnik Josip Jurčević oštro je upozorio na propuste hrvatskih institucija, ističući kako nasilno odvedeni u Domovinskom ratu ne smiju u zakonu biti tretirani isključivo kao… Pročitaj više: Jurčević kritizira institucije: “Ne postoje nestali, to su nasilno odvedeni branitelji i civili” - Josip Đakić: “Pitanje nestalih nije politika, to je rana na kojoj je stvorena moderna Hrvatska država”
U Hrvatskom saboru održana je rasprava o prijedlogu Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu, zakonskom rješenju koje zadire u jedno od najosjetljivijih pitanja hrvatskog… Pročitaj više: Josip Đakić: “Pitanje nestalih nije politika, to je rana na kojoj je stvorena moderna Hrvatska država” - Nino Raspudić bez dlake na jeziku: Nema EU za Srbiju dok god skrivaju istinu o 1.725 naših nestalih!
Trideset godina nakon rata, nestale osobe i dalje su naša bolna rana. Novi zakon donosi administrativno olakšanje obiteljima, no iz saborskih klupa Nino Raspudić traži… Pročitaj više: Nino Raspudić bez dlake na jeziku: Nema EU za Srbiju dok god skrivaju istinu o 1.725 naših nestalih! - “Srbija i dalje šuti!” Vlašić Iljkić oštro o ignoriranju zahtjeva za nestalima i novom Zakonu
Izmjene koje donosi Zakon o nestalima napokon rješavaju administrativne prepreke s kojima se suočavaju obitelji, no pronalazak žrtava i dalje ostaje najteže neriješeno pitanje. U… Pročitaj više: “Srbija i dalje šuti!” Vlašić Iljkić oštro o ignoriranju zahtjeva za nestalima i novom Zakonu - “Nećemo odustati dok ne pronađemo i zadnjeg”: Olakšanje za obitelji nestalih u Saboru u sjeni beogradske šutnje
Novi zakonski prijedlog donosi dugo iščekivano olakšanje obiteljima jer napokon rješava imovinsko-pravnu blokadu za nestale osobe u Domovinskom ratu. Iako Srbija i dalje odbija suradnju… Pročitaj više: “Nećemo odustati dok ne pronađemo i zadnjeg”: Olakšanje za obitelji nestalih u Saboru u sjeni beogradske šutnje - Koliko gotovine smijemo nositi preko granice i čuvati “u čarapi”? Stručnjaci razbili poznate mitove
Planirate putovanje, prodali ste automobil ili nekretninu i pitate se koliko novca smijete nositi sa sobom? Zaboravite na urbane legende o strogim europskim limitima koje… Pročitaj više: Koliko gotovine smijemo nositi preko granice i čuvati “u čarapi”? Stručnjaci razbili poznate mitove - Život posvećen služenju i čudesno ozdravljenje: Đakovo se oprostilo od sestre Aleksije Kobaš
U utorak, 7. srpnja 2026. godine, na Gradskom groblju u Đakovu održani su sprovodni obredi, koje je predvodio prof. dr. Ivica Raguž, rektor samostanske crkve.… Pročitaj više: Život posvećen služenju i čudesno ozdravljenje: Đakovo se oprostilo od sestre Aleksije Kobaš - NATO 3.0 u Ankari: Saveznici pokreću povijesna ulaganja u naoružanje i osiguravaju 70 milijardi eura za Ukrajinu
Ovogodišnji NATO summit u Ankari donio je povijesne odluke. Kroz novi koncept “NATO 3.0”, saveznici su dogovorili masovna ulaganja u bespilotne sustave, preuzimanje veće odgovornosti… Pročitaj više: NATO 3.0 u Ankari: Saveznici pokreću povijesna ulaganja u naoružanje i osiguravaju 70 milijardi eura za Ukrajinu - MILANOVIĆ OŠTRO O NATO-u, UKRAJINI I DOMAĆOJ POLITICI: „Zapadna dominacija je gotova, a priče o ruskim gubicima su nerealne“
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ponovno je u svom prepoznatljivom stilu uzburkao javnost. U opširnom istupu, bez zadrške je kritizirao politiku NATO saveza, proglasio zapadni narativ… Pročitaj više: MILANOVIĆ OŠTRO O NATO-u, UKRAJINI I DOMAĆOJ POLITICI: „Zapadna dominacija je gotova, a priče o ruskim gubicima su nerealne“ - “Oni su ološ i lažljivci”: Donosimo razgovor u kojem Rutte kuje Trumpa u zvijezde, a Trump pokapa pregovore s Iranom
Danas je odvijen vrlo zanimljiv i potpuno otvoren razgovor između glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea i Donalda Trumpa. Susret koji je trebao biti klasična diplomatska… Pročitaj više: “Oni su ološ i lažljivci”: Donosimo razgovor u kojem Rutte kuje Trumpa u zvijezde, a Trump pokapa pregovore s Iranom
