U jeku osmodnevnog neprestanog ratovanja između Izraela i Irana, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump u petak je jasno dao do znanja da ne vjeruje u europske diplomatske napore. Odbacivši pokušaje europskih sila da zaustave širenje sukoba, Trump je izjavio: “Iran nije želio razgovarati s Europom, oni žele razgovarati s nama.”
Ova izjava dolazi u trenutku kada je međunarodna zajednica izrazito zabrinuta zbog sve veće nestabilnosti na Bliskom istoku i mogućnosti izbijanja šireg regionalnog rata. Dok su se na terenu nastavljali zračni i raketni napadi, predstavnici europskih država – konkretno Velike Britanije, Francuske i Njemačke – održali su trosatne pregovore s iranskim izaslanstvom u Ženevi. Unatoč nastojanjima da se pronađe diplomatski izlaz, sastanak je završio bez vidljivog napretka.
Europske nade i američki cinizam
Ministri vanjskih poslova triju europskih sila vjerovali su da bi nastavak razgovora mogao otvoriti prostor za diplomatsko rješenje i spriječiti dodatnu američku vojnu intervenciju. No, predsjednik Trump je dan nakon što je nakratko ublažio retoriku i dao do znanja da još želi biti “mirotvorac”, ponovno naglasio da će rješenje biti moguće jedino ako se Iran odluči na izravan dijalog s Washingtonom. “Europa”, rekao je Trump, “neće moći pomoći.”
Iranski odgovor: “Nema razgovora bez odgovornosti agresora”
S iranske strane stigao je hladan odgovor. Zamjenik ministra vanjskih poslova Abbas Araghchi jasno je poručio kako Iran neće razmatrati povratak za pregovarački stol dok ne bude “odgovornosti za počinjene zločine”. Iz Teherana je naglašeno da nikakav pritisak, diplomatski ili vojni, neće uroditi plodom bez poštivanja suvereniteta i prava iranskog naroda.
Novi val nasilja – Izrael bombardira, Iran uzvraća
Na terenu, sukob ne pokazuje znakove smirivanja. U petak je Iran ispalio salvu od oko 35 projektila prema izraelskim ciljevima, od kojih je jedan pogodio napuštenu zgradu u središtu Haife, uzrokujući znatnu štetu i oštećujući okolne objekte, uključujući džamiju. Istovremeno, izraelske obrambene snage potvrdile su da su tijekom noći izvršeni napadi na postrojenja za izradu projektila te na istraživački centar za koji tvrde da je povezan s iranskim nuklearnim programom.
Iranska državna televizija javila je da su izraelski napadi pogodili industrijski kompleks u sjevernim pokrajinama uz Kaspijsko more, što ukazuje na širenje bojišta i dublju eskalaciju.
Ulični bijes u Teheranu, Bagdadu i Bejrutu
Dok se vojne operacije nastavljaju, Bliski istok vrije od emocija. Deseci tisuća ljudi izašli su na ulice u Iranu, Iraku i Libanonu nakon petkovih podnevnih molitvi, prosvjedujući protiv izraelskih napada. Snimke s terena prikazuju građane kako pale izraelske i američke zastave, što simbolizira rastući antiamerički i antiizraelski sentiment u regiji.
Sljedeći koraci: opasnost od američke vojne intervencije
Analitičari upozoravaju da bi eventualna odluka predsjednika Trumpa o slanju američkih bombardera – s ciljem uništenja iranskog postrojenja za obogaćivanje urana – označila prijelomnu točku i mogla pokrenuti najopasniju fazu sukoba do sada. Američke oružane snage već raspolažu tzv. “bunker buster” bombama, specijaliziranim za probijanje podzemnih vojnih ciljeva, uključujući iranske nuklearne pogone u Natanzu i Fordowu.
Takav potez, upozoravaju brojni diplomati i vojni stručnjaci, mogao bi izazvati lančanu reakciju u regiji – uključujući napade na američke baze, saveznike u regiji poput Saudijske Arabije, ali i destabilizaciju u zemljama poput Sirije, Iraka i Libanona.
Zaključak: Diplomacija na rubu provalije
U trenutku kada bi diplomacija trebala igrati ključnu ulogu u zaustavljanju krvarenja, europski pokušaji nailaze na zid s obje strane – i kod Trumpove administracije i kod tvrdolinijskog iranskog vodstva. Rat između Izraela i Irana više nije samo regionalni sukob, već globalna prijetnja, a svijet sa zebnjom iščekuje sljedeći potez američkog predsjednika.
Hoće li SAD i Iran ipak pronaći način za dijalog ili je svijet na rubu još jednog velikog rata – pitanje je na koje trenutačno nema odgovora.
Izvor: nytimes.com Foto: The New York Times / Daniel Berehulak
- Masovna grobnica u jami Golubinka: Ekshumirano 18 žrtava
- MILIVOJE ŠPIKA (BUZ): “Prosječna mirovina mora biti 900 eura, a ne milostinja iz proračuna!”
- Dubrovnik centar Europe: Summit Triju mora otvorio “Zlatno doba” suradnje sa SAD-om
- 31. obljetnica VRO Bljesak: Svečani program u Okučanima
- Kujundžić: Demografija je majka svih politika, a ne socijala
