vojna parada srbije 2025

Vojni mimohod u Beogradu: Snaga ili pokazivanje moći?

Nove obavijesti Svijet Vijesti

BEOGRAD – Vojna parada održana u glavnom gradu Srbije izazvala je brojne reakcije, kako u zemlji, tako i u regiji. Dok vlasti ističu „impozantne brojke“ i prikaz moderne vojske, mnogi analitičari smatraju da je riječ o političkom spektaklu s jasnim porukama unutarnjoj i vanjskoj javnosti.

Vojna parada je održana pod sloganom „Snaga jedinstva“,a organizovana je povodom 15. rujna – Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, državnog praznika ustanovljenog 2020. godine.

Prema službenim podacima, na ulicama Beograda sudjelovalo je više od 10 tisuća vojnika, oko 2.500 komada različitog naoružanja, 600 vojnih vozila i čak 70 zrakoplova i 20. plovnih vozila. Ipak, dio stručnjaka upozorava kako je značajan dio opreme zastario i više nalikuje na postavke vojnih muzeja nego na arsenal moderne vojske.

Posebnu pažnju privuklo je predstavljanje kineskog sustava protuzračne obrane te izraelskog raketnog sustava PULS, sposobnog ispaljivati krstareće i balističke projektile dometa do 300 kilometara. Uz to su prikazani izraelski dronovi i radarski sustavi, što jasno pokazuje smjer u kojem Srbija nastoji razvijati svoje obrambene kapacitete. Ipak, analitičari napominju kako je riječ tek o „pola puta“ u procesu modernizacije te da su izazovi i dalje veliki, posebno u segmentu zrakoplovstva.

Politika i simbolika parade

Parada je službeno predstavljena kao „dan jedinstva“, no događaj je pratila i kontroverza. Studentima, koji su mjesecima prosvjedovali protiv predsjednika Aleksandra Vučića, zabranjen je ulazak na paradu, iako su, prema dostupnim informacijama, željeli dati podršku vojsci. Time se, smatraju kritičari, željela izbjeći bilo kakva mogućnost da se studentski pokret prikaže kao domoljuban i vjerodostojan, pa se nastavila praksa udaljavanja mladih od političkih procesa.

Vučić je paradom pokušao poslati snažnu poruku, ne samo unutarnjoj javnosti, već i regiji. Dok hrvatski analitičari ističu da Hrvatska nema nikakve pretenzije niti može biti prijetnja Srbiji kao članica NATO-a, jasno je da je mimohod bio usmjeren i prema Kosovu, ali i prema međunarodnim partnerima. Posebno se postavlja pitanje odnosa Srbije prema Rusiji i Zapadu, jer zemlja godinama balansira na tzv. politici „četiri stuba“ – Washington, Bruxelles, Moskva i Peking.

Ekonomski teret i realnost

Ono što najviše brine ekonomiste i građane jest financijska strana cijele priče. Srbija, prema procjenama, izdvaja više od 6% BDP-a za vojsku, što je znatno više nego Hrvatska. Navodi se i da je izraelski raketni sustav plaćen oko 1,6 milijardi dolara. U isto vrijeme, prosječna plaća pukovnika Vojske Srbije iznosi svega oko 700 eura, što otvara pitanje održivosti sustava i motivacije profesionalnih vojnika.

Analitičari upozoravaju da „nije dovoljno imati moderno naoružanje“, već je ključno imati obučene i adekvatno plaćene vojnike koji znaju to naoružanje koristiti. Bez toga, vojni spektakl ostaje samo pokazna vježba namijenjena političkom dojmu.

Izvor: HRT4 Foto: Ministarstvo obrane RS



Odgovori