Kako Hrvatska i dalje živi između pobjednika i poraženih povijesti
U hrvatskom javnom prostoru malo je povijesnih figura koje izazivaju toliko podjela kao Josip Broz Tito i Ante Pavelić. Iako su formalno pripadnici prošlog stoljeća, njihove političke i moralne sjene i dalje snažno oblikuju suvremenu Hrvatsku – njezine rasprave o identitetu, pravu, povijesnoj istini i demokratskim standardima.
Paradoks hrvatske stvarnosti jest u tome što se o obojici govori stalno, ali se rijetko govori pravnim jezikom.
Pobjednici pišu presude, pravo dolazi kasnije
Nakon Drugog svjetskog rata, Europa nije ušla u razdoblje univerzalne pravde, nego u razdoblje pravde pobjednika. U tom kontekstu, Pavelić je postao simbol apsolutnog zla, dok je Tito uzdignut u rang oslobođenja i antifašističke legitimacije. No ta binarna podjela ne odgovara modernim pravnim standardima, osobito onima koje danas primjenjuje Međunarodni kazneni sud (ICC).
ICC ne poznaje kategorije “pobjednika” i “poraženih”. Ne poznaje ni ideološke etikete. Poznaje samo individualnu kaznenu odgovornost, zapovjednu odgovornost i dokaz.
Pavelić: pravno lakši slučaj, povijesno zatvoren
Gledano današnjim ICC kriterijima, slučaj Ante Pavelića bio bi pravno relativno jasan. Kao poglavnik NDH, imao je efektivnu kontrolu nad državnim aparatom, normativno uređenu politiku progona i institucionalizirani sustav represije. U takvom okviru, današnje međunarodno pravo vrlo bi vjerojatno govorilo o zločinima protiv čovječnosti, a potencijalno i o genocidu – ovisno o dokazu posebne namjere.
No ključna činjenica ostaje: Pavelić nikada nije osuđen pred međunarodnim sudom. Njegova povijesna osuda počiva na kombinaciji poslijeratnih presuda, političkih kvalifikacija i historiografskog konsenzusa, a ne na univerzalnom sudskom postupku. To ne znači da zločina nije bilo – nego da pravna istina i povijesna istina nisu uvijek identične kategorije.
Tito: povijesno slavljen, pravno neispitan
S druge strane, Tito je ostao gotovo netaknut kaznenopravnom analizom. Masovne poratne likvidacije, križni putovi, logori i politički progoni desetljećima su bili opravdavani pojmom “antifašističke pobjede”. No prema današnjim ICC standardima, ključna pitanja bila bi neumoljiva:
- Je li imao efektivnu kontrolu nad vojskom i sigurnosnim aparatom?
- Je li znao ili imao razloga znati za masovne zločine?
- Je li išta učinio da ih spriječi ili sankcionira?
Ako se na ta pitanja odgovori potvrdno, međunarodno pravo ne poznaje izgovor ideologije. Antifašizam ne briše zapovjednu odgovornost. On može objasniti kontekst, ali ne može poništiti kaznenu normu.
Selektivna pravda i hrvatska šutnja
Hrvatska danas paradoksalno živi u državi koja je nastala raskidom s jugoslavenskim komunizmom, ali i dalje baštini njegov interpretativni okvir povijesti. Pavelić je trajno osuđen, Tito trajno amnestiran – ne kroz pravo, nego kroz politički konsenzus bivše države.
U isto vrijeme, moderna Hrvatska prihvatila je međunarodne sudove, priznala zapovjednu odgovornost u Domovinskom ratu i prihvatila presude protiv vlastitih zapovjednika. Time je, možda nesvjesno, prihvatila standarde koji se nikada nisu retroaktivno primijenili na 1945. godinu.
Što to znači za demokratsku Hrvatsku?
Zrela demokracija ne mora rehabilitirati Pavelića da bi postavila pitanja o Titu. Niti mora rušiti antifašizam da bi priznala komunističke zločine. Ali mora biti spremna priznati da:
- međunarodno pravo nije bilo jednako primijenjeno
- moralna pobjeda nije isto što i pravna nevinost
- povijest bez pravne analize ostaje ideologija
Sve dok se Tito i Pavelić promatraju kroz različite aršine, Hrvatska će ostati zemlja nerazriješene prošlosti i selektivnog pamćenja.
Pitanje nije tko je bio veće zlo, niti tko je “na pravoj strani povijesti”. Pravo pitanje glasi:
bi li današnji pravni standardi jednako sudili svima?
Ako je odgovor “da”, tada se povijest mora ponovno otvoriti.
Ako je odgovor “ne”, tada moramo priznati da još uvijek živimo pod sjenom pobjedničke pravde.
A to je teret koji nijedna moderna demokracija ne bi smjela nositi.
- ZTC pripremio pola protupožarne flote
U jeku priprema za protupožarnu sezonu 2026. godine, Zrakoplovno-tehnički centar (ZTC) 19. veljače predao je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo dva obnovljena i tehnički spremna protupožarna zrakoplova… Pročitaj više: ZTC pripremio pola protupožarne flote - Državni inspektorat zabranio Sniffit
Državni inspektorat Republike Hrvatske donio je rješenje o zabrani stavljanja na tržište proizvoda Sniffit, bijelog aromatičnog praha koji se prodavao kao brzi energetski stimulans, a… Pročitaj više: Državni inspektorat zabranio Sniffit - Borzan traži zabranu praha za ušmrkavanje
Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP) uputila je oštar poziv nadležnoj ministrici tražeći hitnu zabranu prodaje energetskog praha za ušmrkavanje, koji se na hrvatskom… Pročitaj više: Borzan traži zabranu praha za ušmrkavanje - Boška Ban: Glas za najranjivije, ne za većinu
ZAGREB, 20. veljače 2026. – Boška Ban glasala za ministra Ružića, poručila da nije dio većine te da joj je prioritet zaštita najranjivijih skupina u… Pročitaj više: Boška Ban: Glas za najranjivije, ne za većinu - Premijera filma o ulozi Hrvata BiH i HVO-a
U Nadbiskupijskom vikarijatu u Osijeku u četvrtak, 19. veljače 2026. godine, održana je premijera dokumentarnog filma „Hrvati BiH i HVO u stvaranju hrvatske države“, redatelja… Pročitaj više: Premijera filma o ulozi Hrvata BiH i HVO-a - Identificirano još osam žrtava iz Domovinskog rata
ZAGREB, 20. veljače 2026. – Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja se neumornim procesom rasvjetljavanja sudbina nestalih iz Domovinski rat. Nakon što je 18. veljače na Medicinskom… Pročitaj više: Identificirano još osam žrtava iz Domovinskog rata - HBK: Surogat majčinstvo je povreda dostojanstva
U četvrtak je u Zagreb održana konferencija za medije na kojoj je doc. dr. sc. Vladimir Dugalić predstavio izjavu Komisije Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et… Pročitaj više: HBK: Surogat majčinstvo je povreda dostojanstva - Stari koji u ratu nije zaboravio slabije: Oproštaj od Ante Topića
Na mjesnom groblju u Čepinu danas su se okupili brojni prijatelji, suborci, članovi obitelji i mještani kako bi se posljednji put oprostili od Ante Topića… Pročitaj više: Stari koji u ratu nije zaboravio slabije: Oproštaj od Ante Topića - Mirotvorac ili ideološki narativ?
Kada kultura i film postanu prostor političke borbe, tada više ne govorimo samo o umjetnosti, nego o interpretaciji povijesti – i to one najosjetljivije. Dokumentarni… Pročitaj više: Mirotvorac ili ideološki narativ? - Ministarstvo branitelja: Možemo! nudi parcijalna rješenja
Ministarstvo branitelja poručuje da su prijedlozi Možemo! parcijalni i politički motivirani te ističe sustavne mjere Vlade za zaštitu branitelja. Reagiranje Ministarstva hrvatskih branitelja na inicijativu… Pročitaj više: Ministarstvo branitelja: Možemo! nudi parcijalna rješenja
DOMOVINSKI RAT
