Portal Veterani - Svečano obilježena 1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava u Sincu: Povijest, ponos i vjera u budućnost

SINAC – U petak, 18. srpnja 2025., kod zdenca kralja Tomislava u Sincu, upriličena je svečana proslava 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva i krunidbe prvog hrvatskog kralja Tomislava – povijesnog događaja koji se smatra temeljnim kamenom hrvatske državnosti. Upravo je na tom istom mjestu, prije točno stotinu godina, 1925., održana velika proslava tisućite obljetnice, čime je Sinac još jednom potvrdio svoju povijesnu i simboličnu važnost u nacionalnom pamćenju.

Događaj je organizirao Mjesni odbor Sinac, a svečanosti su nazočili brojni visoki uzvanici: izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Ivan Dabo, izaslanik predsjednika Vlade RH i župan Ličko-senjske županije Ernest Petry, saborska zastupnica Zdravka Bušić, predstavnica Ministarstva hrvatskih branitelja Dubravka Valčić Uzelac, zamjenica župana Jasna Orešković Brkljačić, predsjednik Gradskog vijeća Otočca Kristijan Bakarić, predstavnici Katoličke crkve, brojnih braniteljskih i kulturnih udruga, kao i mještani Sinca, Otočca i okolice.

Čuvanje baštine i domovine

Svečanost je otvorio predsjednik Mjesnog odbora Sinac Domagoj Matasić dirljivim govorom u kojem je podsjetio na odgovornost današnjih naraštaja da čuvaju ono što su naši preci stekli vjerom, krvlju i žrtvom.

– Ne slavimo danas samo prošlost – slavimo kontinuitet, opstanak i nadu. Tisuću i sto godina nakon kralja Tomislava, Hrvatska je slobodna, neovisna i ponosna. Ali da bismo tu slobodu sačuvali, moramo je stalno obnavljati – poštenjem, radom, zajedništvom i ljubavlju prema domovini – poručio je Matasić.

Spomen-ploča u čast vladaru i narodu

U sklopu programa svečano je otkrivena spomen-ploča u čast kralja Tomislava i ovog povijesnog jubileja. Ploču su zajednički otkrili saborski zastupnik Ivan Dabo, župan Ernest Petry i predsjednik Mjesnog odbora Domagoj Matasić. Simbolično, ova ploča predstavlja most između prošlosti i budućnosti, između sjećanja i odgovornosti.

Nakon toga uslijedilo je polaganje vijenaca kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima, uz prigodne riječi župana Ličko-senjske županije Ernesta Petryja, koji je naglasio kako ovaj datum ima višestruku važnost – i u povijesnom i u suvremenom kontekstu.

– U suradnji s Družbom „Braća Hrvatskoga zmaja“, promijenili smo i naziv škole u Sincu kako bismo dodatno naglasili važnost ovog mjesta u hrvatskoj povijesti. Kroz više od 350 realiziranih projekata u cijeloj županiji, pokazali smo kako baština i razvoj mogu ići ruku pod ruku – istaknuo je Petry.

Povijesni i kulturni značaj

Poseban doprinos proslavi dao je ugledni povjesničar prof. dr. sc. Željko Holjevac, koji je okupljene podsjetio na duboku simboliku ove obljetnice.

– Godina 925. označava ne samo trenutak krunidbe kralja Tomislava, već i početak institucionalne hrvatske državnosti unutar europske zajednice naroda. Pripadanjem kršćanskom Zapadu, Hrvati su uspostavili državnu organizaciju i očuvali je kroz stoljeća. Proslava u Sincu 1925., usred političkih neizvjesnosti, bila je izraz narodne volje i povijesne svijesti – kazao je Holjevac.

Također je istaknuo kako je današnje obilježavanje, proglašeno odlukom Hrvatskog sabora, snažan izraz nacionalnog identiteta i povijesnog kontinuiteta.

Vjera kao temelj opstanka

Središnji duhovni trenutak svečanosti bila je sveta misa u župnoj crkvi sv. Ilije proroka, koju je predvodio don Goran Antunović. Misa je bila posvećena kralju Tomislavu, svim hrvatskim vladarima i braniteljima koji su kroz stoljeća žrtvovali sebe za slobodu i očuvanje hrvatskog naroda.

Sinac – simbol hrvatske opstojnosti

Proslava u Sincu nije bila tek povijesna reminiscencija, već snažna poruka hrvatskog ponosa, ustrajnosti i ljubavi prema domovini. U trenutku kada se suvremena Europa suočava s identitetskim krizama i sigurnosnim izazovima, okupljanje pod znakom kralja Tomislava šalje jasnu poruku: hrvatski narod zna cijeniti svoju povijest, zna čuvati slobodu i zna gledati u budućnost.

Sinac je još jednom postao simbol – ne samo prošlosti, već i trajne borbe za hrvatski identitet, dostojanstvo i državnost.