Post, molitva i ljubav prema bližnjemu – stoje u središtu korizmenog vremena, razdoblja koje Crkva daruje vjernicima kao priliku za nutarnju obnovu. Cilj toga hoda nije tek izvanjski čin pokore, nego duboka promjena srca, kako bi nam Gospodin udijelio „jakost protiv navala duha zloće i ustrajnost u dobrim djelima“.
Pepelnica, poznata i kao Čista srijeda, uvodi nas u četrdesetodnevni hod prema Vazmu. To je vrijeme suočavanja s vlastitom grešnošću, ali i s neizmjernim Božjim milosrđem. Pred čovjekom se iznova otvara temeljna napetost kršćanske egzistencije: između praha i daha života, između smrti i uskrsnuća.
Ime koje nosi poruku
Crkva od davnine ovaj dan naziva Srijedom pepelnicom zbog jedinstvenog obreda posipanja pepelom. U prvim stoljećima kršćanstva grešnici su, kao znak javne pokore, bivali posipani pepelom. Na prijelazu iz desetog u jedanaesto stoljeće taj se obred proširuje na sve vjernike, naglašavajući univerzalnost potrebe za obraćenjem.
Naziv Čista srijeda također nosi duboku simboliku. Jedna teorija kaže da se toga dana temeljito čistilo kućno posuđe. No vjerojatnije tumačenje upućuje na duhovnu dimenziju: od toga dana vjernici su pozvani raditi na čistoći vlastite duše. Korizmena pokora postaje sredstvo unutarnjeg čišćenja, priprave srca za susret s Uskrslim.
Pepeo – simbol prolaznosti i nade
Pepeo je neizostavni simbol današnjega dana. Već u Starom zavjetu susrećemo snažnu sliku čovjeka kao „praha i pepela“. Praotac vjere Abraham, posredujući pred Gospodinom za Sodomu, izgovara riječi koje odzvanjaju stoljećima: „Ja, prah i pepeo!“ (Post 18,27). U toj rečenici sažeta je istina o čovjekovoj malenosti, ali i o Božjoj veličini i milosrđu.
S jedne strane, čovjek se prepoznaje kao prolazno biće, stvoreno od praha zemaljskoga. S druge strane, isti taj čovjek nosi u sebi dah života, jer mu je Bog „udahnuo u nosnice dah života“ (usp. Post 2,7). Upravo u toj napetosti – između grešnosti i milosti, smrti i života – nalazi se srž poruke Pepelnice.
Kroz čitavu ljudsku povijest pepeo je bio znak prolaznosti, poniženja i čišćenja. U židovskoj i kršćanskoj tradiciji postaje simbol pokore, ali i poziv na obraćenje. U Evanđelju po Mateju (11,21) Isus spominje kostrijet i pepeo kao znak istinskog kajanja. Pepeo tako postaje znak novoga početka – priznanja vlastite slabosti i otvaranja Božjoj milosti.
Svjedočanstvo prvih stoljeća
U prvim stoljećima kršćanstva pepeo je bio snažan znak pokore. Tertulijan govori o pepelu kao znaku pokore palih kršćana, dok sveti Ciprijan opisuje pokornike koji su se bacali ničice i valjali u pepelu. sveti Izidor Seviljski tumači kako gesta posipanja pepelom podsjeća čovjeka da je prah i da je zbog grijeha vraćen u prah.
Povijest Pepelnice usko je povezana s razvojem javne pokore. Sakramentar Gelasianum iz 7. stoljeća svjedoči o obredu kojim su grešnici započinjali pokoru, da bi na Veliki četvrtak bili ponovno primljeni u zajednicu. U Rimu su se pokornici ispovijedali, oblačili u kostrijet i posipali glavu pepelom.
Ordines Romani iz 8. stoljeća bilježe da je papa na Pepelnicu slavio misu kod svete Anastazije te primao pepeo uz riječi: „Memento quia pulvis es et in pulverem reverteris“ – „Spomeni se da si prah i da se u prah vraćaš.“ Godine 1091., na saboru u Beneventu, papa Urban II. određuje da svi, i klerici i laici, prime pepeo na Čistu srijedu.
Božja želja: da se čovjek obrati i živi
U molitvama blagoslova pepela naglašene su tri stvarnosti: Božje milosrđe, čovjekova grešnost i hod prema uskrsnuću. U jednoj od molitava Crkva ispovijeda: „Bože, ti nećeš smrti grešnika nego da se obrati i živi.“
To je temeljna poruka Svetoga pisma. U knjizi proroka Ezekiela čitamo: „Ja ne želim smrti nikoga koji umire“ (Ez 18,32). U Prvoj poslanici Timoteju stoji: „Bog hoće da se svi ljudi spase i dođu do spoznanja istine“ (1 Tim 2,4).
Dok čovjek ima mnoštvo želja, Gospodin ima samo jednu: da se čovjek spasi. No u ostvarenju te želje računa na našu slobodu i naš trud. Korizma je stoga vrijeme suradnje s milošću – vrijeme „korizmene obnove kršćanskog života“.
Odricanje i dodavanje – dva puta istog cilja
Korizma nas poziva na odricanje, ali i na dodavanje. Odricanje kroti sebičnu narav i otvara srce potrebnima. Prorok Izaija podsjeća da je post koji je Bogu mio onaj koji razvezuje okove nepravde, dijeli kruh s gladnima i prima beskućnike pod krov (usp. Iz 58,6-8).
Odricanje, dakle, nije svrha samome sebi. Ono ima socijalnu i duhovnu dimenziju. Postimo kako bismo drugima dali više. Odričemo se kako bismo otvorili prostor za ljubav.
S druge strane, korizma je i vrijeme dodavanja: više molitve, češće sudjelovanje na misi, redovitija ispovijed, više djela milosrđa, više brige za bližnjega. I odricanje i dodavanje vode istom cilju – da „čiste duše proslavimo vazmeno otajstvo“ i doživimo obnovu života na sliku uskrsnulog Gospodina.
Misno slavlje Pepelnice
Misno slavlje Pepelnice sastoji se od uvodnog obreda, službe riječi i euharistijske službe. Pokajnički čin izostavlja se jer ga nadomješta obred pepeljenja koji slijedi nakon homilije.
Pepeo se blagoslivlja od grančica maslina ili drugog drveća blagoslovljenog prethodne godine na Cvjetnicu. Nakon blagoslova svećenik posipa glave vjernika, izgovarajući jednu od formula:
- „Obratite se i vjerujte Evanđelju.“
- „Spomeni se, čovječe, da si prah i da ćeš se u prah pretvoriti.“
Tijekom pepeljenja pjeva se pokornički psalam ili prikladna pjesma, a slavlje se nastavlja molitvom vjernika i euharistijskom službom.
Obred pepeljenja može se obaviti i izvan mise, uz službu riječi i homiliju, što pokazuje koliko je snažan i važan simbol toga čina.
Poziv na ozbiljnost i nadu
Pepelnica nije tek podsjetnik na smrt. Ona je prije svega poziv na život. Podsjeća nas da smo prah, ali i da smo stvoreni za vječnost. U vremenu kada se čovjek lako izgubi u prolaznim stvarnostima, pepeo vraća pogled prema onome što je bitno – prema spasenju i vječnom životu.
Korizma nas poziva da ozbiljno shvatimo vlastitu slobodu. Da manje griješimo. Da se više trudimo oko dobra. Da budemo bliži Bogu i bližnjemu. Jer Gospodin ne želi našu propast, nego našu obnovu.
Na početku toga hoda stoji pepeo – znak prolaznosti, ali i znak nade. Iz praha smo stvoreni, ali nismo stvoreni za prah. Stvoreni smo za uskrsnuće.
- ZTC pripremio pola protupožarne flote
U jeku priprema za protupožarnu sezonu 2026. godine, Zrakoplovno-tehnički centar (ZTC) 19. veljače predao je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo dva obnovljena i tehnički spremna protupožarna zrakoplova… Pročitaj više: ZTC pripremio pola protupožarne flote - Državni inspektorat zabranio Sniffit
Državni inspektorat Republike Hrvatske donio je rješenje o zabrani stavljanja na tržište proizvoda Sniffit, bijelog aromatičnog praha koji se prodavao kao brzi energetski stimulans, a… Pročitaj više: Državni inspektorat zabranio Sniffit - Borzan traži zabranu praha za ušmrkavanje
Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan (SDP) uputila je oštar poziv nadležnoj ministrici tražeći hitnu zabranu prodaje energetskog praha za ušmrkavanje, koji se na hrvatskom… Pročitaj više: Borzan traži zabranu praha za ušmrkavanje - Boška Ban: Glas za najranjivije, ne za većinu
ZAGREB, 20. veljače 2026. – Boška Ban glasala za ministra Ružića, poručila da nije dio većine te da joj je prioritet zaštita najranjivijih skupina u… Pročitaj više: Boška Ban: Glas za najranjivije, ne za većinu - Premijera filma o ulozi Hrvata BiH i HVO-a
U Nadbiskupijskom vikarijatu u Osijeku u četvrtak, 19. veljače 2026. godine, održana je premijera dokumentarnog filma „Hrvati BiH i HVO u stvaranju hrvatske države“, redatelja… Pročitaj više: Premijera filma o ulozi Hrvata BiH i HVO-a - Identificirano još osam žrtava iz Domovinskog rata
ZAGREB, 20. veljače 2026. – Ministarstvo hrvatskih branitelja nastavlja se neumornim procesom rasvjetljavanja sudbina nestalih iz Domovinski rat. Nakon što je 18. veljače na Medicinskom… Pročitaj više: Identificirano još osam žrtava iz Domovinskog rata - HBK: Surogat majčinstvo je povreda dostojanstva
U četvrtak je u Zagreb održana konferencija za medije na kojoj je doc. dr. sc. Vladimir Dugalić predstavio izjavu Komisije Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et… Pročitaj više: HBK: Surogat majčinstvo je povreda dostojanstva - Stari koji u ratu nije zaboravio slabije: Oproštaj od Ante Topića
Na mjesnom groblju u Čepinu danas su se okupili brojni prijatelji, suborci, članovi obitelji i mještani kako bi se posljednji put oprostili od Ante Topića… Pročitaj više: Stari koji u ratu nije zaboravio slabije: Oproštaj od Ante Topića - Mirotvorac ili ideološki narativ?
Kada kultura i film postanu prostor političke borbe, tada više ne govorimo samo o umjetnosti, nego o interpretaciji povijesti – i to one najosjetljivije. Dokumentarni… Pročitaj više: Mirotvorac ili ideološki narativ? - Ministarstvo branitelja: Možemo! nudi parcijalna rješenja
Ministarstvo branitelja poručuje da su prijedlozi Možemo! parcijalni i politički motivirani te ističe sustavne mjere Vlade za zaštitu branitelja. Reagiranje Ministarstva hrvatskih branitelja na inicijativu… Pročitaj više: Ministarstvo branitelja: Možemo! nudi parcijalna rješenja
DOMOVINSKI RAT
