operacija una

Operacija Una 1995.: Tragična i kontroverzna vojna akcija koja je odnijela živote hrvatskih gardista

Domovinski rat Nove obavijesti Obljetnice Vijesti

Cilj, tijek i posljedice jedne od najtežih i najnejasnijih operacija Domovinskog rata

U rujnu 1995. godine, svega nekoliko tjedana nakon briljantne i odlučujuće Operacije Oluja, hrvatske snage krenule su u novi vojni pothvat – Operaciju Una. Za razliku od prijašnjih akcija Hrvatske vojske (HV), koje su bile temeljito planirane i ostvarene s minimalnim gubicima u odnosu na postignute ciljeve, Operacija Una ušla je u povijest kao jedna od najkontroverznijih i najtragičnijih vojnih epizoda Domovinskog rata.

Ciljevi operacije

Glavni zadatak bio je spriječiti topničke napade na Pounje i Hrvatsku Kostajnicu, staviti rijeku Unu i Unske pruge pod nadzor HV-a i Armije BiH, te odbaciti srpske snage prema Prijedoru i Banjoj Luci. Poseban naglasak stavljen je na pokušaj ovladavanja Bosanskim Novim, Bosanskom Dubicom i Bosanskom Kostajnicom, čime bi se otvorio put prema Banjoj Luci.

Kako su tada pojasnili general Ante Gotovina i admiral Davor Domazet-Lošo, cilj je bio spriječiti 5. korpus Armije BiH da samostalno izbije na rijeku Savu, što bi moglo narušiti stratešku ravnotežu na terenu i otvoriti mogućnost da kasnije upravo Bosna i Hercegovina “trguje” teritorijem u mirovnim pregovorima.

Iznenadna mobilizacija i nedostatak pripreme

U predvečerje 17. rujna 1995., mnogi pripadnici 1. gardijske brigade “Tigrovi” i 2. gardijske brigade “Gromovi”, koji su se nalazili na odmoru ili bolničkoj rehabilitaciji, hitno su pozvani u svoje postrojbe, bez jasnog objašnjenja kuda idu i koja im je zadaća.

U operaciji je sudjelovalo oko 1.500 hrvatskih vojnika – od gardijskih brigada do domobranskih postrojbi i manjih dijelova drugih snaga Zbornog područja Zagreb i Bjelovar.

Prelazak preko nabujale Une

Operacija je započela 17. rujna u 11:50 sati. Hrvatske snage uspjele su na nekoliko mjesta kod Bosanske Dubice i Bosanskog Novog uspostaviti mostobrane i preći rijeku Unu, koja je u to vrijeme bila nabujala i kretala se brzinom od 4 m/s.

Unatoč početnim uspjesima, problem je nastao jer tenkovi, mehanizacija i pontonski mostovi nisu mogli prijeći rijeku, što je značilo da gardisti nisu imali adekvatnu oklopnu podršku. S druge strane, dočekala ih je dobro ukopana srpska vojska s teškim naoružanjem.

Herojstvo i tragedija “Crnih mambi”

Posebno dramatična bila je sudbina taktičke skupine “Crne mambe”, sastavljene od pripadnika 2. gardijske brigade i dragovoljaca iz Sesveta, Dugog Sela i Vrbovca. Njihova zadaća bila je neutralizirati prvu crtu neprijateljskog otpora i omogućiti širenje mostobrana.

No, zbog loše organizacije i neispravne opreme, vojnici su u napad krenuli s tek jednim ispravnim gumenim čamcem. Nakon početnih proboja, uslijedio je žestok srpski protunapad pojačan pristizanjem snaga iz Banje Luke. Mambe su bile stisnute u tvornici tekstila u Dubici, pod neprekidnom paljbom. Kad je zapovjednik zatražio povlačenje, odgovor iz zapovjedništva glasio je:
“Crne mambe se ne povlače! Držite položaj!”

Bitka je završila velikim gubicima. Tijekom noćnog izvlačenja, vojnici su se pokušavali vratiti preko rijeke, ali pod neprekidnom vatrom i uz minimalna prijevozna sredstva. U toj akciji poginulo je 13 pripadnika “Mambi”, a broj ukupno poginulih hrvatskih vojnika prema različitim izvorima kreće se od 49 do čak 70 ljudi.

Političke i vojne kontroverze

Do danas ostaje nerazjašnjeno tko je točno zapovjedio početak Operacije Une. Zapovijed je formalno potpisao general Vinko Vrbanac, tadašnji načelnik Operativne uprave GS HV-a, no sam general Zvonimir Červenko svjedočio je da je operacija pokrenuta bez njegove pune suglasnosti i da nije bilo dovoljno koordinacije.

Kao inicijatori se spominju predsjednik Franjo Tuđman i ministar obrane Gojko Šušak, uz sudjelovanje u planiranju generala Gotovine i admirala Domazeta-Loše.

Postoje tvrdnje da je odluka o povlačenju donesena nakon upozorenja Sjedinjenih Američkih Država, koje su procijenile da bi pad Banje Luke izazvao egzodus novih 300.000 srpskih izbjeglica i ugrozio mirovne pregovore.

Sjećanje na pale

Tijekom operacije stradali su brojni hrvatski branitelji, među njima:

  • Ante Petrušić
  • Zoran Špoljar
  • Miroslav Briševac
  • Zdenko Paestka
  • Ivo Barać
  • Zvonko Zrna
  • Josip Macan
  • Stjepan Pajsar
  • Dražen Horvat
  • Rudi Fistrić
  • Darko Oljačić
  • Mile Martelo
  • Mato Kunkić

Njihova žrtva ostaje trajno upisana u povijest Domovinskog rata.

Operacija Una ostaje simbol hrabrosti hrvatskih gardista, ali i primjer nedostatka planiranja i koordinacije u vojnom i političkom vrhu. Bila je to akcija u kojoj su vojnici pokazali neizmjerno junaštvo, ali su platili cijenu niza strateških i taktičkih pogrešaka.

Do danas, brojna pitanja oko same odluke, planiranja i prekida operacije ostaju povijesna i vojna enigma.



Vlada RH donijela odluku o napuštanju teritorijalnog mora – Brodosplit se oglasio

Posjet Ministra obrane Brodosplitu i Hrvatskoj ratnoj mornarici

HRVATSKA DOBILA NOVOG MORSKOG ČUVARA – OOB-32 UMAG SVEČANO PRIMLJEN U FLOTU HRM-a

HRVATSKA BRODOGRADILIŠTA SPREMNA ZA EUROPSKU OBRAMBENU INDUSTRIJU

Odgovori