obljetnica Oluje

Jandroković zagrmio iz Knina: “Nema tog revizionizma koji može osporiti Oluju!”

Domovinski rat Nove obavijesti Obilježavanja Obljetnice Vijesti

Danas je na stadionu NK Dinara u Kninu svečano obilježena 31. obljetnica Oluje, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, gdje je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković prigodnim govorom odao počast poginulim i nestalim braniteljima, istaknuvši važnost očuvanja povijesne istine i nacionalnog zajedništva za budućnost Hrvatske.

Pred brojnim okupljenim građanima, braniteljima, ratnim vojnim invalidima te najvišim državnim i vojnim dužnosnicima, predsjednik Sabora prisjetio se dana koji simbolizira konačnu hrvatsku pobjedu. Jandroković je naglasio kako je odvažnost branitelja te njihova spremnost na najveću žrtvu omogućila stvaranje današnje slobodne i neovisne države. Osvrćući se na karakter same operacije, oštro je osudio sve pokušaje njezina omalovažavanja, kako iz susjedstva, tako i unutar zemlje.

Evo što je rekao:

– Postoje datum i događaj kojima vrijeme ne oduzima snagu; naprotiv, svaka nova godina još jasnije pokazuje njegovu važnost. Peti kolovoz zasigurno je jedan od takvih dana. Ovdje u Kninu, u gradu koji tako snažno simbolizira konačnu hrvatsku pobjedu, prisjećamo se svih onih koji su nosili teret obrane Hrvatske u Domovinskom ratu, onih koji su položili svoje živote za domovinu i njihovih obitelji. Odajemo im počast s najdubljim poštovanjem.

Odvažnost hrvatskih branitelja, njihova ljubav prema domovini i spremnost da za slobodu svog naroda podnesu i najveće žrtve omogućile su da danas živimo u slobodnoj, demokratskoj i neovisnoj državi. Iz istinske zahvalnosti na tom dragocjenom krvlju izborenom ostvarenju, proizlazi stalno nadahnuće svima onima kojima je u srcu snažna i ponosna Hrvatska.

Vojno-redarstvena operacija Oluja bila je neprijeporno pravedna i legitimna oslobodilačka aktivnost. Konačni udarac kojim su hrvatski vojnici i redarstvenici slomili velikosrpsku agresiju, kojim je oslobođen najveći dio privremeno okupiranog hrvatskog teritorija i otvoren put za završetak Domovinskog rata. Nema tog revizionizma koji može osporiti tu povijesnu činjenicu, koliko god se neki trudili, i u našem susjedstvu, ali nažalost i u Hrvatskoj.

Sjećajući se i danas te pobjede, ujedno potvrđujemo našu predanost vrijednostima koje je hrvatski narod obranio u Domovinskom ratu: slobodi, miru, domoljublju i političkom pluralizmu, tako dugo zatomljenima kroz desetljeća totalitarizama. Te vrijednosti za koje smo se nedvojbeno odredili 1990. godine obranjene su zahvaljujući nepokolebljivoj vjeri hrvatskog naroda u vlastitu državu, zahvaljujući zajedništvu hrvatskih branitelja i svih koji su sudjelovali u obrani domovine te zahvaljujući mudrosti tadašnjeg političkog vodstva predvođenog prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. I te vrijednosti postale su najčvršćim temeljima moderne Hrvatske.

Zato je na našoj generaciji da čuva istinu o Domovinskom ratu. Ne zato što je činjenice o prošlosti potrebno stalno dokazivati, nego zato što narod koji zaboravlja istinu o temeljima vlastite slobode teško može krojiti vlastitu budućnost.

Ovdje stoga želim ukazati na iznimno važnu ulogu hrvatskih povjesničara, kojima treba dati punu potporu u objektivnom istraživanju, naročito kada je u pitanju hrvatska povijest 20. stoljeća. Nju se, dobro to znamo, nerijetko tumačilo sa snažnim ideološkim predznakom, vrlo zlonamjerno i tendenciozno, često suprotno hrvatskim interesima, za tuđi račun, vođeno ciljevima kojima istina nije bila na prvom mjestu. Selektivno rehabilitirajući neke zločine i skupine zločinaca, namjerno zanemarujući činjenicu da je hrvatski narod bio žrtva ne samo velikosrpske agresije, već i dvaju totalitarizama – i onog ustaškog i onog komunističkog.

No, prošla su vremena kada su hrvatsku povijest mogli nekritički ispisivati drugi, oni kojima na prvom mjestu nije istina, već neke druge skrivene namjere. Bilo kakve pokušaje nametanja neistina moramo znati prepoznati i tome se odlučno suprotstaviti smireno, dostojanstveno i argumentirano. Ako to ne učinimo, ni najsvjetlije stranice hrvatske povijesti poput Oluje neće biti sigurne od podmuklih pokušaja iskrivljavanja činjenica. Prvenstveno od strane onih koji danas osporavaju legitimitet hrvatske države i kojima nije u interesu istina. No, nama je njihov cilj više nego jasan, a to je pokušaj izbjegavanja vlastite odgovornosti za ono što se događalo, ali i moguća priprema za neke buduće sukobe.

Dame i gospodo, dragi uzvanici, dragi gosti! Pobjeda u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja nije promijenila samo tijek hrvatske povijesti. Promijenila je poimanje o potencijalu koje Hrvatska i hrvatski ljudi imaju. Danas, tri desetljeća nakon Oluje, protek vremena nam pomaže osvijestiti razmjere hrvatske pobjede.

Od tog pobjedničkog kolovoza 1995. do današnje Hrvatske prešli smo put koji se mnogima mogao činiti nedostižnim. Ali, hrvatski je čovjek pokazao što može učiniti slobodan i lišen okova jednoumlja. Danas smo snažna i žilava država, članica Europske unije i NATO-a, dio schengenskog prostora i europodručja. Energetski smo relevantniji nego ikad. Nismo država čiju sudbinu kroje drugi, nego akter koji preuzima odgovornost i svojim glasom pridonosi oblikovanju europske i euroatlantske budućnosti. To je realnost koja ne bi bila moguća bez pobjede ostvarene u Domovinskom ratu. Duboko je pogrešno te dosege banalizirati ili bagatelizirati.

Iskustvo Domovinskog rata naučilo nas je da mir nikada nije nešto što se podrazumijeva. Mi ga znamo cijeniti jer je izboren u krvi i vrlo dobro razumijemo koliko vrijede sloboda, sigurnost i stabilnost. Pritom, sloboda nije tek nagrada koju jedan naraštaj izbori kako bi u njoj uživali svi koji dolaze poslije. Ona sa sobom nosi odgovornost koju svaka generacija mora iznova opravdavati. Hrvatski branitelji obranili su našu državu ne zato da bi se mi samo divili njihovoj pobjedi, nego da na njezinim temeljima stvaramo nove uspjehe: u znanosti i obrazovanju, u gospodarstvu i inovacijama, u odgovornom upravljanju, u jačanju institucija, u očuvanju nacionalnog identiteta i tradicije, u brizi za hrvatski narod gdje god živio i u stvaranju društva u kojem će svaki čovjek moći dostojanstveno živjeti.

Ta spoznaja mora biti u samoj srži proslave ovog velikog dana. Posebno je važno to imati na umu dok se svijet u kojem živimo neprestano usložnjava i dok je rat ponovo blizu u našem širem susjedstvu. Istovremeno, i drugi izazovi postaju kompleksniji: od hibridnih prijetnji i kibernetičkih napada do rastuće energetske i gospodarske neizvjesnosti, migracijskih i klimatskih šokova te elementarnih nepogoda. U takvim okolnostima Hrvatska mora ostati snažna, sigurna i demokratska. Treba ostati pouzdan saveznik i odgovorna članica europske i euroatlantske zajednice, pritom uvijek primarno vodeći računa o vlastitim nacionalnim interesima i interesima našega naroda.

Drage Hrvatice i Hrvati, prije 31 godinu naša je domovina pokazala da ujedinjena oko pravednog cilja može ostvariti ono što se mnogima činilo nemogućim. Taj duh zajedništva, osjećaj odgovornosti i takvo samopouzdanje potrebni su nam i danas kako bismo ostvarili nova postignuća u miru. Zato 5. kolovoza nije samo uspomena na veličanstvenu pobjedu, nego i podsjetnik na to koliko možemo ostvariti ako ostanemo vjerni vrijednostima koje su nas dovele do slobode, ako ispravno vrednujemo vlastitu snagu i potencijale i ako njegujemo zajedništvo i vjeru koja nas je kroz stoljeća očuvala.

Dao Bog da u našoj domovini, među nama i među budućim naraštajima, uvijek bude pregršt onih koji su spremni istinski pridonijeti našim novim pobjedničkim dosezima. Baš kao što ste to bili vi, prije više od 30 godina. S tim mislima, svim hrvatskim braniteljima još jednom izražavam duboku i trajnu zahvalnost.

Ujedno, svim hrvatskim građankama i građanima, svim Hrvaticama i Hrvatima širom svijeta, od srca čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 31. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja.

Hvala vam i živjela naša slobodna i demokratska Hrvatska!


NAJNOVIJE OBJAVE



IZBOR UREDNIKA



Tagged

Odgovori