ZAGREB, 18. veljače 2026. – U raspravi u Hrvatski sabor zastupnik Marin Miletić održao je govor u kojem je otvorio niz tema – od osobnog poimanja slobode, preko globalnih političkih utjecaja i demografskih izazova, do pitanja migracija i budućnosti Hrvatske unutar Europske unije. Njegovo izlaganje izazvalo je niz replika i povreda Poslovnika, a rasprava se ubrzo pretvorila u oštar politički okršaj.
Sloboda kao temelj političkog djelovanja
Miletić je istaknuo kako mu je sloboda temeljna vrijednost i razlog političkog angažmana. Priznao je da politička opcija kojoj pripada nije savršena, ali je naglasio da je ostao u njoj upravo zbog vrijednosnog sustava koji, kako kaže, dijeli s kolegama.
Govoreći o saborskoj praksi, kritizirao je, po njegovu mišljenju, preveliku formaliziranost i mehaničko čitanje unaprijed pripremljenih govora. Takav pristup opisao je kao sustav u kojem se, kako tvrdi, svako odstupanje kažnjava političkom marginalizacijom. Suprotstavio je tome potrebu za autentičnim i iskrenim javnim nastupom, ističući da oni koji „ljube slobodu“ moraju biti spremni svjedočiti je bez obzira na posljedice.
Kritika globalnih foruma i Davosa
Središnji dio govora odnosio se na globalne političke procese i utjecaje, posebice na skupove u Davosu. Miletić je ustvrdio kako se ondje definiraju ključne smjernice budućnosti svijeta bez jasnog naglaska na demografiju. Smatra da izostanak demografskog pitanja pokazuje, kako je rekao, nerazumijevanje važnosti obitelji i djece za dugoročni opstanak društava.
U tom kontekstu prozvao je i predsjednika Vlade Andrej Plenković, sugerirajući da hrvatska politika previše slijedi smjernice europskih institucija, umjesto da, prema njegovu mišljenju, snažnije zastupa nacionalne interese. Usporedio je današnju politiku s razdobljem prvog hrvatskog predsjednika Franjo Tuđman, ističući kako je tada, kako tvrdi, postojala izraženija državotvorna odlučnost.
Demografija i „kultura života“
Posebnu pažnju Miletić je posvetio demografiji, upozoravajući na negativne trendove i iseljavanje mladih obitelji. Smatra da bez jasne populacijske politike nema održive budućnosti. Kritizirao je, kako je rekao, širenje „kulture smrti“ i relativiziranje tradicionalnih vrijednosti, poručivši da Europa mora ostati vjerna svojim kršćanskim temeljima.
U raspravi je iznio i stav da će Europa, ako se udalji od kršćanskih vrijednosti, izgubiti identitet i stabilnost. Istaknuo je kako Hrvatska mora razmisliti o svojoj poziciji unutar takvih procesa te jasno definirati vrijednosti koje želi čuvati.
Migracije i strani radnici
Jedna od najkonkretnijih tema bila je pitanje stranih radnika i radnih dozvola. Miletić je upozorio na procjene prema kojima će hrvatskom tržištu rada do 2030. trebati više od 400 tisuća radnika. Upozorio je da bez jasne strategije takav trend može imati dugoročne demografske posljedice.
Založio se za ciljanu i kontroliranu migracijsku politiku, uz naglasak na zaštitu domaće radne snage i povećanje plaća hrvatskim radnicima. Predložio je da se, umjesto oslanjanja na masovni uvoz radne snage, osmisle snažne mjere za povratak iseljeništva i poticanje rasta standarda.
Naglasio je da Hrvatska treba definirati jasne kriterije – od obrazovne strukture radnika do poznavanja jezika i integracije u društvo – te da se boravak stranih radnika treba temeljiti na jasnim pravilima i ograničenjima.
Replika Mire Bulja: „Zamjena stanovništva“
Na Miletićevo izlaganje reagirao je zastupnik Miro Bulj, upozorivši da je u Hrvatskoj izdano oko 500 tisuća radnih dozvola te da strani radnici čine znatan udio stanovništva. Bulj je ocijenio da se istodobno nedovoljno radi na zadržavanju mladih hrvatskih obitelji te da takva politika, kako je rekao, predstavlja „zamjenu stanovništva“.
U odgovoru na repliku Miletić je naglasio kako je ključno očuvati hrvatski identitet i podići standard života, ali i priznao da postoje određeni pozitivni trendovi povratka iseljenika, pri čemu je istaknuo sigurnost kao važan faktor povratka.
Rasprava o Europskoj uniji
Zastupnik Ante Sanader usprotivio se dijelu Miletićevih tvrdnji, ističući da je Hrvatska dobrovoljno pristupila Europskoj uniji te da treba sudjelovati u procesima odlučivanja, a ne se povlačiti. Naglasio je kako je europska civilizacija izrasla na kršćanskim temeljima te da odgovornost za očuvanje tih vrijednosti leži upravo na državama članicama.
Miletić je uzvratio kako dio europskih politika, prema njegovu mišljenju, pokazuje udaljavanje od kršćanskog identiteta te je ponovno naglasio potrebu za „povratkom vrijednostima“.
Istanbulska konvencija i političke podjele
Rasprava se proširila i na pitanje ratifikacije Istanbulska konvencija, pri čemu su pojedini zastupnici podsjetili na različite političke stavove i glasovanja iz prošlih mandata. Zastupnici su jedni drugima predbacivali koalicijske kalkulacije i političke nedosljednosti, a sjednica je u više navrata bila prekidana zbog povreda Poslovnika.
Jurčević: Povratak suverenističkoj politici
U završnici rasprave riječ je uzeo zastupnik Josip Jurčević, koji je podržao dio Miletićevih teza o potrebi suverenističke politike i očuvanja vrijednosnih temelja iz 1990-ih. Kritizirao je aktualnu političku praksu, ocijenivši da se Hrvatska udaljila od ciljeva za koje se borila početkom samostalnosti.
Miletić je u završnom obraćanju poručio da će, kako je rekao, radije „polomiti noge nego izdati ideale“, naglasivši kako njegova politička opcija neće odstupiti od svojih vrijednosti bez obzira na političku cijenu.
Zaključak: Vrijednosna rasprava bez kompromisa
Rasprava u Saboru pokazala je duboke ideološke i političke podjele oko pitanja demografije, migracija, europskog identiteta i nacionalnog suvereniteta. Miletićev govor otvorio je teme koje nadilaze dnevnu politiku, ali i potvrdio da će pitanja demografske obnove, migracijske politike i odnosa prema Europskoj uniji ostati u središtu političkih prijepora.
Dok jedni naglašavaju potrebu snažnijeg europskog angažmana, drugi upozoravaju na očuvanje nacionalnog identiteta i vrijednosti. U tom prostoru, između suverenizma i europske integracije, Hrvatska nastavlja tražiti ravnotežu – svjesna da će upravo demografska i vrijednosna pitanja oblikovati njezinu dugoročnu budućnost.
- Sjećanje na žrtvu hrvatskih branitelja u Bilju i važnost prenošenja istine budućim generacijama
Obilježavanje u Bilju povodom 35. obljetnice stradanja okupilo je brojne dužnosnike. Saznajte kako je protekao Dan sjećanja na žrtve iz 1991. Mještani općine Bilje, ožalošćene… Pročitaj više: Sjećanje na žrtvu hrvatskih branitelja u Bilju i važnost prenošenja istine budućim generacijama - Mile Dedaković Jastreb: Čovjek koji je ustrojio obranu Vukovara i preživio izdaju
Mile Dedaković Jastreb na današnji dan preuzeo je obranu Vukovara. Pročitajte kako je stvorio legendarnu 204. brigadu i preživio tešku izdaju. Na današnji dan, prije… Pročitaj više: Mile Dedaković Jastreb: Čovjek koji je ustrojio obranu Vukovara i preživio izdaju - Unosan i opasan biznis: Trojac u Splitu pao zbog prodaje zdravstvenih potvrda vozačima i pomorcima
Splitska policija privela je trojku koja je mjesecima izdavala lažna liječnička uvjerenja vozačima i pomorcima bez ikakvih pregleda. Splitska policija, u uskoj koordinaciji s Općinskim… Pročitaj više: Unosan i opasan biznis: Trojac u Splitu pao zbog prodaje zdravstvenih potvrda vozačima i pomorcima - Imala je 13 godina i spremala se za školu: Mračna istina o ratnom zločinu u Osijeku i zapovjedniku koji je ubijao vlastite vojnike
Trinaestogodišnja djevojčica Ivana Vujić, uz još trinaestero nedužnih sugrađana, mučki je ubijena u svom obiteljskom stanu na petom katu zgrade na osječkom Vijencu Ivana Meštrovića,… Pročitaj više: Imala je 13 godina i spremala se za školu: Mračna istina o ratnom zločinu u Osijeku i zapovjedniku koji je ubijao vlastite vojnike - Krvavi 3. rujna: Slom Baranje i dan kada je Osijek gledao ravno u pakao
Na današnji dan, 3. rujna 1991. godine, dogodio se tragični pad Bilja. Ovaj događaj označio je slom posljednje linije obrane Baranje i početak nemilosrdnog, razarajućeg… Pročitaj više: Krvavi 3. rujna: Slom Baranje i dan kada je Osijek gledao ravno u pakao - Apsurd u Gospiću: Država zadužila osumnjičene za ekocid da saniraju toksični otpad u Lici!
Dodjela posla tvrtki pod istragom pokazuje sve apsurde sustava. Otkrivamo pozadinu afere Kostak i kako će se provesti sanacija otpada u Gospiću. Dodjela posla slovenskom… Pročitaj više: Apsurd u Gospiću: Država zadužila osumnjičene za ekocid da saniraju toksični otpad u Lici! - Šah-mat na Baltiku: Njemačka lansirala razorno oružje koje trajno mijenja odnos snaga u Europi
U noći s 1. na 2. rujna 2026. godine, njemačka ratna mornarica ispisala je novu stranicu vojne povijesti. Uspješno je testiran raketni sustav LORA, demonstrirajući… Pročitaj više: Šah-mat na Baltiku: Njemačka lansirala razorno oružje koje trajno mijenja odnos snaga u Europi - Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala?
Tko trpi posljedice, što raste, gdje i kada se to događa, te zašto i kako inflacija u Hrvatskoj ponovno raste na 4,1 %? Prema prvoj… Pročitaj više: Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala? - Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe!
Školski medni dan 2026 donosi zdravlje u klupe! U tijeku su prijave za program koji prvašićima diljem Hrvatske osigurava domaći med i edukaciju o pčelarstvu,… Pročitaj više: Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe! - Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa
Sastanak u Wicklowu okupio je europske ministre obrane. Teme su bile vojna pomoć Ukrajini, hibridni napadi i reorganizacija obrane Europske unije. WICKLOW, IRSKA – Neformalni… Pročitaj više: Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa
DOMOVINSKI RAT
